Portreti

  • Raskošan glas i kraljevski stas

    Sjećanje: Nada Puttar-Gold (Varaždin, 5. studenoga 1923. – Zagreb, 28. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Pamtit ćemo cjelokupnu osobnost Nada Puttar-Gold trajno utkanu u hrvatsko glazbeno biće, njezin raskošan glas, savršenu muzikalnost i veliku pjevačku kulturu, bogatu paletu dinamičkih gradacija i nijansi te smisao za postizanje pregnantnosti u dramatskom izrazu. Nada Puttar-Gold bila je profesorica pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predan i beskompromisan umjetnik

    Sjećanje: Miro Belamarić (Šibenik, 9. veljače 1935. – Beč, 5. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Miro Belamarić nikada nije formalno bio direktor zagrebačke Opere. Bio je njezin šef-dirigent i kao takav usmjeravao je njezino djelovanje. Nema sumnje da je to vrijeme bilo važno u razvoju zagrebačke Opere i podizanju vrijednosnih kriterija. Miro Belamarić nije imao samo istančan osjećaj za izbor pjevača. Znao je odabrati i redatelje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak istaknute muzikologinje

    Sjećanje: Eva Sedak (1938. - 2017.)

    Eva Sedak iscrpnim je i ustrajnim radom zadužila hrvatsku muzikologiju i glazbu intenzivno proučavajući te domaćoj i međunarodnoj javnosti otkrivajući opuse hrvatskih skladatelja 20. stoljeća te stavljajući ih u kontekst europske i svjetske suvremene glazbene scene. Njezin će utjecaj ostati zauvijek prisutan u hrvatskom glazbenom životu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Božanski glas Demona

    Sjećanje: Tomislav Neralić (Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zauvijek je utihnuo jedan od najmoćnijih glasova hrvatske glazbene reprodukcije koji je odjekivao mnogim hrvatskim i svjetskim kazalištima i koncertnim dvoranama. Napustio nas je svojim fizičkim prisustvom ali nam je ostavio mnogo, sjećanja na nezaboravne kreacije i na iznimnog čovjeka čije su životna radost i energija bile zarazne ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak jednog od posljednjih verdijanskih glasova

    Sjećanje: Branka Stilinović (Zagreb, 24. listopada 1926. – Rijeka, 4. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Tosca iz 1972. godine bila je jedna od antologijskih predstava zagrebačkog opernog ansambla. Uloga slavne Puccinijeve operne dive potajna je želja svih pjevačica, a Branka Stilinović bila je blistava Tosca zagrebačke Opere obilježivši svojom ličnošću i jedinstveno lijepim glasom dva iznimno uspješna desetljeća njezina postojanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • U službi glazbe i lika

    Intervju: Matija Meić, operni pjevač

    Piše: Marija Barbieri
    Kreirajući Figara koji zahtijeva razbarušenu scensku igru i Onjegina koji često osjećaj mora izraziti tek kretnjom ili pogledom – Matija Meić uz suvereno vladanje ugodnim, zvonkim, toplim ujednačenim glasom velikog opsega bez tehničkih problema i veliku muzikalnost, dokazao se da je više od vrsnog pjevača – izvrstan interpret snažna izraza koji prelazi rampu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Slavuj zagrebačke Opere

    Mica Glavačević (Valpovo, 2. veljače 1916. – Zagreb, 14. lipnja 1974.) u povodu stogodišnjice rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Mica Glavačević imala je glas iznimne ljepote i gipkosti, natprosječne zvučnosti, blagosti i vibrantnosti koja krasi bogomdane glasove. Bila je neposredna i draga, iskrena umjetnica kojoj je uspijevalo potpuno osvojiti slušatelja. Interpretacije Mice Glavačević zaslužuju svako priznanje i zbog njezina istančanog osjećaja za stil i znatnog tehničkog znanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raskošan verdijanski bariton

    Vitomir Marof – u povodu 30 godina djelovanja Nacionalnog prvaka Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U veljači 1999. Vitomir Marof prvi će put otpjevati ulogu grofa Lune kojega će postati pojam. Pjevao ga je u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani, 2006. u Operi Državnog kazališta u Košicama, 2007. na premijeri u Slovačkom narodnom kazalištu u Bratislavi, Opernim festivalima u Zvolenu u Slovačkoj i Teatru Wielki u Poznanju u Poljskoj te 2011. na premijeri u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plemenit metal i meki baršun

    Ivanka Boljkovac u povodu 35 godina umjetničkog rada

    Piše: Marija Barbieri
    Elizabeta u Don Carlosu bila je magistarska predstava Ivanke Boljkovac. Bio je to verdijevski glas tehnički tako izvrsno pripremljen da je mogao u cijelosti udovoljiti golemim zahtjevima Verdijevih vokalnih dionica, ujednačen u svom velikom opsegu i volumenu, isto tako dojmljiv u snažnim fortima kao i u mekim pianima i toplom mezzavoceu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi tenor svijeta

    Mario Del Monaco (Firenca, 27. srpnja 1915. – Mestre, 16. listopada 1982.) – uz 100. godišnjicu rođenja (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Mario Del Monaco bio je pjevač goleme popularnosti kojemu su se iskazivale počasti i kad više nije nastupao, obožavan kao apsolutni kralj tenora (što su mu priznavali i sami tenori), tenor koji je postao sinonimom za jednu ulogu – Otella – umro je u bolnici u Mestreu pokraj Venecije. Pokopan je u kostimu Otella, kojega je tumačio 427 puta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Karijera bez zastoja

    Mario Del Monaco (Firenca, 27. srpnja 1915. – Mestre, 16. listopada 1982.) – uz 100. godišnjicu rođenja (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Del Monakovog Cania u Pagliaccima doživjela je 23. ožujka 1960. i zagrebačka publika. Kako je njegov glas s vremenom postao pravi dramski tenor brončana sjaja s gotovo baritonalno obojenim srednjim i dubokim registrom, na gostovanju u Zagrebu pjevao je i prolog Pagliaccima. U Zagrebu je pjevao i Don Joséa u Carmen s Marijanom Radev
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veličanstveni dar prirode

    Mario Del Monaco (Firenca, 27. srpnja 1915. – Mestre, 16. listopada 1982.) – uz 100. godišnjicu rođenja (1)

    Piše: Marija Barbieri
    Susret s Francescom Cileom s kojim je razradio ariju Maurizija iz njegove Adriane Lecouvreur i Cileino mišljenje da je likom i glasom idealan za tumača toga lika ohrabrilo je Maria Del Monaca u uvjerenju da treba slijediti savjet koji mu je dao Melocchi: pjevati svojim prirodnim, velikim glasom i takvom glasu dati prikladan repertoar
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sveta vatra koja uzdiže u sfere umjetnosti

    Sjećanje: Krunoslav Cigoj (Zagreb, 30. ožujka 1949. – 27. kolovoza 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Krunoslav Cigoj bio je jedna od posljednjih rijetkih pravih zvijezda koje su se pojavile na našem opernom nebu. Nije zasjao kao komet i honestao, ali je prekratko trajao u punoći svoje stvaralačke moći i zakinuo nas. A mogao je još puno dati! Jer, imao je sve, onu svetu vatru koja uzdiže u sfere istinske, prave umjetnosti. I imao je karizmu....pročitajte cijeli tekst...
  • Put Zrinjskoga nakon Drugoga svjetskog rata

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 7. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Nikola Šubić Zrinjski je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta najizvođenija hrvatska opera. Bilo je mnogo vrhunskih i manje dobrih interpreta njezinih likova. Mnogo se pjevača i pjevačica čulo u glavnim ulogama opere u njezinih više od tisuću i pet stotina izvedbi. Neki se pamte i dugo vremena nakon što su prestali nastupati, neki i poslije smrti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kraljičini darovi

    Karl Goldmark (Keszthely, 18. svibnja 1830. – Beč, 2. siječnja 1915.) u povodu stogodišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Karl Goldmark skladao je komornu glazbu, dvije simfonije, uvertiru Sakuntala i šest opera. Najpoznatije djelo mu je opera Kraljica od Sabe. Zahvaljujući scenskoj raskoši i glazbi koja je tada zvučala prilično egzotično Kraljica od Sabe svojedobno je uživala veliku popularnost, a svom skladatelju donijela je slavu i ugled te mnoge počasti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Njih šesnaestero

    Prigodno predavanje Zlatka Stahuljaka o prinosu obitelji Stahuljak hrvatskoj glazbenoj kulturi, Hrvatski glazbeni zavod, 3. ožujka 2015.

    Piše: Višnja Požgaj
    Kod čak šesnaestero skladatelja iz obitelji Stahuljak uvijek je prevladavala potreba za bavljenjem glazbom unatoč raznorodnim zanimanjima kod većine. Bilo bi vrijedno na temelju knjige Andrije Tomašeka i dokumentarnog filma Marije Ramljak proširiti, produbiti i procijeniti spoznaje o cjelokupnom doprinosu obitelji Stahuljak hrvatskoj kulturi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ruski glas mediteranske topline

    Sjećanje: Elena Obrazcova (Lenjingrad, 7. srpnja 1939. – Leipzig, 12. siječnja 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Glas Elene Obrazcove zacijelo je bio jedan od najljepših mezzosoprana ovoga vremena. Duboki registar bio joj je pastozan s onim toliko karakterističnim, ali krajnje kultiviranim ruskim prizvukom, a srednji i visoki registar prepuni upravo mediteranske topline. Zbog takva glasa i izvrsnog umijeća pjevanja bila je u uskom krugu pjevača koji su mnogo snimali ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pozitivna energija i dobri duh

    Sjećanje: Boris Vajda (Novska, 2. veljače 1933. – Zagreb, 9. ožujka 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Boris Vajda ostvario je u zagrebačkoj Operi pedesetak uloga. Zagrebačka operna publika sa simpatijama će pamtiti mnoge njegove kreacije, a u sjećanju će ostati i kao čovjek koji je uvijek s veseljem, velikom profesionalnošću i kolegijalnošću sudjelovao u radu svojega kazališta, emanirajući oko sebe pozitivnu energiju i dobri duh
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Put Zrinjskog do 1945.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 6. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Svečano otvaranje hrvatske opere 1. listopada 1909. pod dirigentskim vodstvom Zajca i Albinija. Podjela uloga bila je veličanstvena. Naslovnu ulogu tumačio je, prema mnogima, najveći hrvatski Zrinjski uopće – Marko Vušković, a i Eva – Milena pl. Šugh, Jelena – Irma Polak, Sulejman – Tošo Lesić i Sokolović – Stanislav Jastrzebski bili su među najvećima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednje godine

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 5. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Dolaskom Ivana Zajca u Zagreb počelo je sustavno glazbeno djelovanje u Hrvatskoj. Cjelokupnim radom kao skladatelj, ravnatelj Opere, pjevački pedagog, organizator glazbenog života, Zajc je obilježio puna četiri desetljeća koja čak nazivamo Zajčevom erom. Bio je neobično plodan autor. Njegovo je značenje u razvoju hrvatske glazbe nemjerljivo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor zlatnih ruku

    Sjećanje: Slavko Domitrović (Petrovac, 1937. – Sisak, 2015.)

    Piše: Višnja Požgaj
    Slavko Domitrović je izgradio više od 300 gudačkih instrumenata koji se nalaze u rukama niza umjetnika u svijetu. Veliko priznanje dobio je 2001. na natjecanju u gradnji violina Jacob Steiner na kojem je dobio nagrade za sva tri svoja instrumenta. Pravi ljudi odlaze tiho, bez nepotrebne buke, neprimjetno, a onda se odjednom osjeti praznina ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poslije Zrinjskog

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 4. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Lizinka je puna raspjevane glazbe u sretnom kontrastu prštave lakoće i sentimentalne pjevnosti. Zanimljivi su folklorni odjeci slavenske glazbene duše koji Zajca mnogo više približavaju estetici ilirizma nego što mu se priznaje. Izvrsno su ocrtani likovi prvenstveno zaljubljene Lizinke i njezina oca, uvrnutog anglomana Grigorija Muromskog
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zrinjski od praizvedbe do 1895.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 3. dio

    Piše: Marija Barbieri
    August Šenoa je u povodu praizvedbe opere Nikola Šubić Zrinjski zapisao: „Ne nalazimo dosta rieči, da javimo svoju radost, što je to novo glasbeno djelo domaćega skladatelja po jednoglasnom sudu kritike i obćinstva sretno uspielo. Obćinstvo pozdravljalo ga je pravom burom. 'Nikola Zrinjski' bijaše u našoj glasbenoj umjetnosti glasan klik 'E pur si muove'.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dolazak u Zagreb

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 2. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Mislav nije opera istaknutih solističkih brojeva no obiluje lijepim skupnim prizorima u kojima se ističu sola dubokih muških glasova. Ima u njemu melodija s narodnim prizvukom, instrumentacija je izražajna, likovi su lijepo glazbeno karakterizirani, atmosfera pojedinih prizora zaokružena. Djelo ima i nedostataka, ponajprije su to nedovoljno razrađeni likovi Mislava i Rusane ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od Rijeke preko Milana do Beča

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 1. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Izrazito nadaren, nepresušne invencije i s velikim znanjem koje je stekao na uglednom zavodu, Zajc je dobio ponudu da postane dirigent u glasovitoj Scali. No vratio se u Rijeku i nakon očeve smrti preuzeo mjesto dirigenta i koncertnog majstora gradskog kazališnog orkestra, a nakon toga dobio je i mjesto nastavnika za gudačke instrumente
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U aristokratskom salonu

    Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen, 8. rujna 1949.) – 3. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Arabella je premijerno izvedena u HNK-u u Zagrebu 6. veljače 1973. Dirigent, redatelj i protagonistica bili su Jovan Šajnović, Vlado Habunek i Božena Ruk-Fočić, koji su, uz Vladimira Ruždjaka i Branku Beretovac, potvrdili istančan senzibilitet za tumačenje Straussova opusa. Bila je to u cijelosti jedna od najboljih realizacija zagrebačke Opere ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i smijeh

    Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen 8. rujna 1949.) – 2. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Kavalira s ružom u Hrvatskoj bila je pet godina nakon praizvedbe, 29. travnja 1916. Maršalicu je pjevala Mira Korošec, Octavijana Vika Engel, a Sofiju podala Paula Trauttner-Kramer. Veliko iznenađenje priredio je 29-ogodišnji fenomenalni bas Josip Križaj. Izvedba je postigla golem uspjeh i u Zagrebu postala prava umjetnička senzacija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pjesnik antičke drame

    Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen 8. rujna 1949.) – 1. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Dana 9. prosinca 1905. u Dresdenu je praizvedena opera koja je uzvitlala veliku prašinu, postigla senzacionalan uspjeh kod publike i u roku od dvije godine bila uvrštena na repertoar pedeset opernih kuća kao jedno od najcjelovitijih i najkonciznijih glazbeno-scenskih djela. Riječ je, naravno, o Salomi Richard Strauss za koju je skladatelj sam napisao libreto ...pročitajte cijeli tekst...
  • Samozatajni službenik glazbe

    Sjećanje: Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sve što je Berislav Klobučar postigao, postigao je isključivo svojim umjetničkim kvalitetama. One su bile tolike da je, nakon Beča, Bayreutha i Milana, 1968. došao i u Metropolitan. Odlaskom Berislava Klobučara glazba je izgubila jednog od onih svojih samozatajnih službenika kakvi su danas rijetki, a Hrvatska umjetnika kojega nije dovoljno vredovala ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajna zvijezda Volksopere

    Sjećanje: Sonja Mottl (Zagreb, 4. srpnja 1923. – Klosterneuburg pokraj Beča, 6. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sonja Mottl bila je jedna od sudionica najljepšeg hrvatskog trenutka u Volksoperi – premijere opere Ero s onoga svijeta. Bila je sjajna zvijezda Volksopere, sudionica važnijih bečkih operetnih događanja, vrlo omiljena kod publike. Bez dvojbe, jedna je od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan domovine....pročitajte cijeli tekst...
  • Svestrana umjetnička osobnost

    Sjećanje: Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014.)

    Piše: Višnja Požgaj
    Reprezentativan trostruki album iz serije Hrvatski suvremeni skladatelji na tri CD-a donosi najreprezentativnije i najljepše skladbe Miljenka Prohaske. Taj izbor svjedoči o stvaralačkoj svestranosti, iznimnom talentu, marljivosti i ljubavi prema lijepoj glazbi i glazbenicima s kojima je tako rado surađivao i prenosio im svoje veliko znanje
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zvijezda blistava sjaja

    Zinka Kunc Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.) u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Zinka Milanov vladala je Metropolitanom kao kraljica za talijanski repertoar s naglaskom na Verdija. Nekoliko uloga koje je ostvarila u Metu smatraju se nedostižnim uzorom. U Sjedinjenim Državama, zemlji koja ne oskudijeva zvijezdama, Zinka Milanov bila je jedna od najvećih, a to je priznanje stekla isključivo veličinom svoje umjetnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kraj jedne ere

    Sjećanje: Claudio Abbado (Milano, 26. lipnja 1933. – Bologna, 20. siječnja 2014.)

    Piše: Maja Stanetti
    Put velikoj karijeri Abbadu je otvorila pobjeda na međunarodnom natjecanju Serge Koussevitsky, a potom, i nagrada Dmitrij Mitropoulos. Rodni Milano pružio mu je priliku da još 1960. debitira u Scali, a osam godina kasnije postaje muzičkim direktorom te kuće. Abbado je svojim opernim i simfonijskom repertoarom ostavio veliki trag
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak još jednog velikana

    Sjećanje: Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Horvatov pristup interpretaciji karakterizirala je preglednost, transparentnost i preciznost što čini njegove snimke i danas modernima pa zadržavaju visoku vrijednost i prema suvremenim standardima vrednovanja. U dugoj dirigentskoj karijeri Horvat je na području simfonijske glazbe i opere ostvario više temeljnih kamena hrvatske reprodukcije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poleti, misli, na krilima zlatnim

    Giuseppe Verdi, u povodu 200. obljetnice rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Kao sve genijalne stvaraoce i Verdija karakterizira istina, iskrenost, izravnost, veliki klasični potez i elementarna snaga. A kao muzičko-scenskog umjetnika posebno, snaga dramatske muzičke riječi i neusporediva ljepota melodike u širokom luku. Giuseppe Verdi je veliki skladatelj, a snagom umjetničke istine ostat će velik u svim vremenima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Apoteoze ljubavi

    Richard Wagner, u povodu 200. godišnjice rođenja – 3. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Najveći hrvatski tumač likova u muzičkoj drami Tristan i Izolda te jedna od najvećih svjetskih interpretkinja Izolde svih vremena je Milka Trnina. Na praizvedbi Majstora pjevača Zagrepčanka Matilda Malinger pjevala je Evu. Wagnerova želja da se Parsifal ne izvodi izvan Bayreutha prekršena je 1903. u Metropolitanu s Milkom Terninom kao Kundry ...pročitajte cijeli tekst...
  • Wagner i Prsten Nibelunga

    Richard Wagner, u povodu 200. godišnjice rođenja – 2. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Prvi nagovještaj o skladanju Prstena Nibelunga potječe iz travnja 1848. Wagner je Rajnino zlato počeo je skladati 1853., a 1854. slijedila je Walküra. Potom je 1856. počeo raditi na Siegfriedu, završio prva dva čina i ostavio ih po strani. Od prve naznake Ringa do završetka skladanja Sumraka bogova 1874. proći će 26 godina. Rezultat je ciklus od 15-ak sati trajanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Romantična opera velikog skladatelja

    Richard Wagner, u povodu 200. godišnjice rođenja – 1. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon Ukletog Holandeza Wagnerova umjetnička karijera krenula je svojim putem. Skladatelj se počinje afirmirati. Postaje vodeća ličnost dresdenskoga glazbenog života i kao dirigent promiče djela Beethovena i Glucka, a izvodi i djela Bacha i Palestrine. Upoznaje se s Franzom Lisztom koji će postati i ostati najveći zagovornik njegove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promicatelj hrvatske opere

    Sjećanje: Mladen Bašić (Zagreb, 1. kolovoza 1917. – 21. studenoga 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč dugogodišnjim angažmanima u inozemstvu Mladen Bašić trajno je ostao povezan s hrvatskim glazbenim životom i duboko se utkao u hrvatsku kulturu. Bili smo svjedoci njegova golemog znanja, muzikalnosti, visoke kulture i živoga duha i u njegovim poznim godinama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Addio del passato

    Sjećanje: Nada Ruždjak (Zagreb, 26. studenoga 1934. – 27. listopada 2012.)

    Nada Ruždjak bila je umjetnica izraženih scenskih kvaliteta koja je u cijelosti prihvatila suvremen pristup opernoj umjetnosti i na sceni doživljavala zvjezdane trenutke u potpunom stapanju glazbenog i scenskog, zahvaljujući visokoj muzikalnosti. Bila je i ostala jedan od najboljih hrvatskih tumača Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Velik umjetnik i srdačan čovjek

    Sjećanje: Piero Filippi (Trst, 29. lipnja 1927. – 7. travnja 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Upravo je nevjerojatno, i danas u našem opernom životu nezamislivo, s kolikom je brzinom Piero Filippi svladavao ulogu za ulogom, a to je mogao zahvaljujući velikoj muzikalnosti i pamćenju muzičkog teksta kao i glasu lirico-spinto tenora s čvrstim srednjim položajima. U prve dvije godine u Zagrebu nastupio je u petnaest uloga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba kao sveta umjetnost

    Sena Jurinac (Travnik, 24. listopada 1921 – Augsburg, 22. studenoga 2011)

    Piše: Marija Barbieri
    Engleski muzički pisac i kritičar Alan Blyth u Orreyevoj The Encyclopedia of Opera Senu Jurinac opisuje kao „jednog od najatraktivnijih soprana poslije Drugoga svjetskog rata“. Svjetski glazbeni kritičari smatraju je jednom od najprofinjenijih umjetnica glazbene scene i drže da je njezina Cherubina i Octavijana teško dosegnuti 
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Začetnik verizma u hrvatskoj glazbi

    Josip Hatze (1879-1959) u povodu premijere opere Adel i Mara u Splitu i stogodišnjice praizvedbe opere Povratak

    Piše: Marija Barbieri
    Hatze je bio ne samo lučonoša i simbol glazbenoga života jedne epohe, jednog naraštaja, nego i svih važnih strujanja u političkom i kulturnom životu toga doba. Ponajprije je liričar i odgojen na tradiciji belkanta, pa njegova iznimno uspjela ostvarenja treba tražiti na području vokalne lirike izdane u četiri zbirke pjesama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak slavuja

    Sjećanje: Joan Sutherland (1926 – 2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Joan Sutherland bila je jedna od najvećih pjevačica, velike ljepote tona s prekrasnim legatom i svim onim brojnim koloraturnim ukrasima, trillerima i staccatima koje je izvodila neusporedivom lakoćom. Predbacivali su joj da nema dobru dikciju i bogatstvo izraza ali nitko joj nije mogao odreći pjevačko savršenstvo. Prozvali su je La Stupenda (Čudesna) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednji naklon velike primadone

    Sjećanje: Dragica Martinis (1922-2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Velika karijera Dragice Martinis počela je 1946. kad je pjevala Lizu na svojoj prvoj premijeri – Pikovoj dami Čajkovskog. Partner joj je bio, kao i u ranijim ratnim predstavama, omiljeni veliki tenor zagrebačke Opere Josip Gostič, kojega je tijekom cijele karijere i suradnje s najslavnijim pjevačima vremena uvijek smatrala najdražim partnerom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kompletna umjetnica naglašene emotivnosti

    Sjećanje: Božena Ruk-Fočić (1931–2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Ujednačen, svjež, kristalno čist lirico-spinto sopran Božene Ruk-Fočić s osobito lijepo razrađenim Kopftonovima pokazao se predodređenim za uloge Wagnerovih lirskih junakinja kakva je bila i Sieglinda koju je prvi put ostvarila 1968. u Ženevi, a koja joj je otvorila put na velike svjetske scene – od Scale do Bečke državne opere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Otišao je veliki Maestro

    Sjećanje: Oskar Danon (1913–2009)

    Piše: Marija Barbieri
    Oskar Danon bio je stalno okružen glazbom i pomno je pratio sve što se događa u svijetu glazbe. Falstaffovskom mudrošću i vedrinom govorio je svoje memoare Ritmovi nemira koji su mnogo više od autobiografije – panorama kulturnih zbivanja, prikaz gotovo cijelog burnog 20. stoljeća doživljen umjetničkom dušom čovjeka koji je bio otvoren za sve
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neponovljiv scenski temperament

    Mezzosopranistica Majda Radić u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Majda Radić imala je glas kakav ne bilježi bogata tradicija hrvatskoga pjevačkog umijeća. Bio je to koloraturni mezzosopran, raskošan, pastozan, bogat bojama, vibrantan, topao i podatan, ujednačen u velikom opsegu od dvije i pol oktave. Bio je to jedan od onih glasova koji odjekuju u sjećanju i kad ih se više ne čuje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Takvog pjevača danas nema

    Uz izložbu posvećenu Josipu Gostiču u povodu desete obljetnice Gostičevih dana

    Josip Gostič obilježio je epohu, bio je sudionikom svih važnijih glazbenih događanja u operi i na koncertnom podiju, u Zagrebu i diljem Hrvatske, u kazalištu i na festivalima. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način. Veliki dirigent Karl Böhm rekao je za njega: "Takvog pjevača danas nema."
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlaze hrvatski operni velikani

    Sjećanje: Ferdinand Radovan (1936-2009)

    Piše: Marija Barbieri
    Radovan je potpuno vladao pjevačkim umijećem i u bogatom je glasu pronalazio upravo onu boju i paletu dinamičkih nijansi koje su odgovarale interpretiranom liku. Veliku je pozornost pridavao značenju riječi, a dikcija mu je bila odlična. U njegovoj interpretaciji riječ i ton bili su nedjeljivi. Nikada se nije ponavljao i nijedan lik nije sličio drugome ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desetljeća pretočena u snimke

    U povodu promocije dvostrukog CD izdanja Tomislav Neralić

    Piše: Marija Barbieri
    Pričati životnu i umjetničku priču Tomislava Neralića graniči s pjevačkom bajkom. Neralić je karijeru dulju od 61 godine zaokružio nastupom na sceni na 83. rođendan. Tijekom karijere na sceni je otpjevao 156 opernih uloga i imao oko četiri tisuće nastupa te do danas ostao svjež, radoznao, uvijek u tijeku zbivanja, oštrouman i pronicav
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sloboda glazbe i zvuka

    Predstavljamo skladatelja Mateja Meštrovića

    Piše: Irena Paulus
    Matej Meštrović je skladatelj i izvođač, pijanist i filmaš, koji je dosad požnjeo brojne međunarodne uspjehe, ali to nije objavio na sva zvona. Zato (ako mediji ne prate, onda se nije dogodilo?) ni kao skladatelj ni kao pijanist zasad nema status zvijezde. Međutim, Meštrović je autor na kojega treba budno paziti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatica s Wagnerove praizvedbe

    Prije stotinu i četrdeset godina, 21. lipnja 1868, u Münchenu je praizvedena glazbena drama Majstori pjevači, u kojoj je ulogu Eve pjevala Matilda Mallinger

    Piše: Marija Barbieri
    Matilda Mallinger imala je izrazito lijep glas, izvrsnu pjevačku tehniku i temeljitu glazbenu naobrazbu te naglašeni interpretativni dar i odmah je bilo jasno da će se razviti u veliku umjetnicu operne scene. Nakon uspjeha u Münchenu, gdje je s nepunih dvadeset godina imala senzacionalan debi u iznimno zahtjevnoj naslovnoj ulozi Bellinijeve Norme, godine 1869. otišla je u Dvorsku operu u Berlin i do 1882, kada se povukla sa scene, bila jedna od njezinih najistaknutijih članica ...pročitajte cijeli tekst...

eseji