Povijest

  • Senzibilitet 20. stoljeća

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (4)

    Piše: Marija Barbieri
    Odlomak iz opere Don Carlos u Hrvatskoj se čuo prvi put, 25. veljače 1871. kad je budući veliki svjetski tumač markiza Pose, Josip Kašman na svojoj „korisnici“ pjevao „veliku dramatičnu ariju“. Ne iznenađuje stoga toliko da je prva izvedba opere u Hrvatskoj bila tek 20. svibnja 1939. u Narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji Tita Strozzija i pod ravnanjem Oskara Jozefovića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najljepši biser

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je libreto Don Carlosa dobio u ožujku 1866. Potkraj kolovoza došao je sa suprugom u Pariz s gotovo završenom partiturom. U originalnoj verziji opera bi trajala četiri sata i zadivljuje brzina kojom je skladao tako dugo djelo. Nakon dugotrajnih pokusa (njih 270), praizvedba koju je Verdi opisao kao „ledenu predstavu bez krvi“ bila je 11. ožujka 1867. u Parizu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ulazak u legendu

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Schillerov Don Carlos sadrži snažne dramske situacije i zanimljive, žive i vjerodostojne karaktere. Zaokupljen međusobnim odnosima likova Giuseppe Verdi stvorio je dramu u kojoj je razrađen u njega čest sukob dužnosti i intimnog osjećaja, potreba da se sreća žrtvuje u ime časti. A tu je još i njegov antiklerikalizam – pobuna protiv nemilosrdne vlasti crkve ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povijest i legenda

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    U operi Don Carlo Giuseppea Verdija, nastaloj prema istoimenoj tragediji Friedricha von Schillera, nekoliko je povijesnih ličnosti: tri osobe iz španjolske loze Habsburgovaca – Karlo V., Filip II. i Don Carlos, francuska princeza Elizabeta de Valois i španjolska dvorska dama Ana de Mendoza. Rodrigo, markiz Posa je plod Schillerove mašte
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pustolovine Mudre lije

    Lukava mala lisica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Za tako neobičan libreto Lukava mala lisica ima iznenađujuće širok emocionalni raspon, od komičnih epizoda s kokošima u prvome činu do erotske glazbe udvaranja u drugome i bolno nostalgičnog prizora u krčmi u trećemu. Najdojmljiviji od svega je Šumarev monolog koji dominira završetkom opere i uzdiže izvorni tekst na posve drugu razinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tref i Fata Morgana

    Zaljubljen u tri naranče u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Satirička opera s dozom nadrealizma Zaljubljen u tri naranče praizvedena je u Chicagu 30. prosinca 1921. Nakon izvedbe u SSSR-u 1926. ulazi u repertoar i u velikoj je mjeri odredila smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja operne umjetnosti. Svojom jednostav­nošću, duhovitošću i osobitim stilom stekla je brojne poklonike ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uzor dobra ukusa

    Don Pasquale u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na praizvedbi Don Pasqualea nastupilo je četvoro najslavnijih pjevača onoga doba, a oduševljenje publike nadmašilo je i najoptimističnija autorova očekivanja. Prva hrvatska izvedba opere bila je tek 19. listopada 1921. u Narodnom kazalištu u Zagrebu, a interpreti su bili prvorazredni: Arnold Flögl, Robert Primožič, Josip Rijavec i Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u Meštrovićevu galeriju

    Turandot u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je točno dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Godinu dana kasnije novi ravnatelj zagrebačke Opere Krešimir Baranović preuzeo je Turandot i naslovnu ulogu povjerio jednoj od budućih najvećih svjetskih sopranistica Zinki Vilfan-Kunc ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve za sina

    Agrippina u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Händeleova opera Agrippina praizvedena je pod skladateljevim ravnanjem u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah postigla izvanredan uspjeh. Za praizvedbom je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Moderni kritičari Agrippinu smatraju Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Očajničke strasti

    Manon Lescaut u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U Manon Lescaut Puccini se upravo rasipa melodijama, premda neke posuđuje iz svojih ranijih skladbi. Već je posve razvidno njegovo izvanredno vladanje orkestrom. Majstor je u slikanju likova ne samo protagonista nego i epizodista kojima daje karakterističnu boju. Ne štedi nadahnućem dok glazba teče. Vješt je dramatičar i svaka riječ i svaki prizor imaju opravdanje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mladenački polet

    Ernani u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Jednostavnost, poticajnost, zanos, mladenački polet, obilje melodija i svježina melodike, nekoliko najljepših talijanskih opernih arija, prelijepi ansambl prizori i povrh svega završni tercet – sve je to prokrčilo Ernaniju put u svijet, a buntovnički sadržaj osigurao mu je popularnost u Italiji. Ernani je i prva Verdijeva opera koju je upoznao svijet ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljepota plemenitosti

    Figarov pir u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Figarovog pira bila je 26. listopada 1917. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Milana Sachsa u režiji Đure Prejca. Najslavniji hrvatski, svjetski poznat interpret likova u Figarovu piru bila je Sena Jurinac. Kao Cherubino debitirala je 1. svibnja 1945. u zgradi bečke Volksopere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eri za rođendan

    O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

    Piše: Marija Barbieri
    Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moćni kancelar

    Sicilijanske večernje (Les Vêpres siciliennes) u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je bio uvjeren da će opera doživjeti neuspjeh na premijeri, no to se nije dogodilo. Naprotiv. Premijera opere Les Vêpres siciliennes 13. lipnja 1855. bila je pravi trijumf. Oduševljene su bile i publika i kritika. U prvoj sezoni opera je izvedena pedeset puta i postala je dio repertoara. U operi ipak ima odlomaka koji ulaze u najbolje odlomke njegova stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...
  • Snaga je u kosi

    Samson i Dalila u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Samsona i Dalile u Hrvatskoj bila je 1903. u Teatru Comunale u Rijeci, a prva hrvatska izvedba djela 20. veljače 1914. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu. Protagonisti splitske premijere opere 4. ožujka 1961. bili su Attilio Planinšek i Bianca Bortoluzzi, a Velikog Dagonova svećenika pjevao je Ante Marušić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tajanstveno suglasje prirode i mašte

    Pelléas i Mélisande u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Pelléasa i Mélisande, bila je više od dva desetljeća poslije praizvedbe, 12. prosinca 1923. Tekst je preveo skladatelj Petar Konjović koji je izvedbom i dirigirao, redatelj je bio dr. Branko Gavella, a scenograf je bio Ljubo Babić. Nositelji naslovnih uloga bili su češki tenor Zdenko Knittl, tada u angažmanu u Zagrebu, i velika umjetnica Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duboko humana ispovijest

    Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaljubljen sam u Tatjanu....

    Evgenij Onjegin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč pomanjkanju dramatičnosti, djelo Čajkovskog vjerojatno će postati jedno od najpopularnijih na našem opernom repertoaru zahvaljujući svojemu narodnom duhu i sjajnoj glazbi.“ Publika je bila ponešto suzdržana. No vrijeme je pokazalo da je Čajkovski bio previše skroman. Evgenij Onjegin krenuo je na osvajanje svjetskih pozornica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oklada između Boga i vraga

    Mefistofele u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Mefistofelea bila je u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 13. travnja 1901. Opera je obnovljena 1931. pod ravnanjem Krešimira Baranovića u režiji Augusta Markovskog. Veliki Josip Križaj bio je Mefistofele, Mario Šimenc Faust, a Vilma Nožinić Margareta. Opera se poslije u Hrvatskoj nije izvodila
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozareno lice velikog majstora

    Tosca u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom u naslovnoj ulozi. Trnina je tada bila u pravom i najboljem smislu riječi operna zvijezda, možda čak i najslavnija pjevačica onoga doba i Pucciniju je mnogo značilo što ju je dobio za premijeru u Covent Gardenu. Uspjeh je bio senzacionalan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera bajka

    Ivica i Marica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kao nasljednica Wagnerove tradicije u zajednici s narodnom pjesmom i realizmom opera Ivica i Marica zauzima posebno mjesto u glazbenoj povijesti, pa nije čudo što je veoma privlačila slušateljstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bogatstvom melodija koje izravno potječu iz narodne pjesme Humperdinck je uspio postići ugođaj opere bajke ...pročitajte cijeli tekst...
  • U hramu opere

    Aida i 100 godina opernih priredbi u Areni u Veroni

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu godina, 10. kolovoza 1913. izvedbom Verdijeve Aide počele su operne priredbe u Areni u Veroni. Naslovnu je ulogu pjevala Šibenčanka Ester Mazzoleni, interpretkinja snažnih dramskih likova čija je velika zasluga bila ponovno buđenje zanimanja za rani talijanski belkanto kao i za opus Giuseppea Verdija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vitez s labudom

    Lohengrin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Weimar je bio mala operna kuća, ali je imao Liszta pod čijim je sjajnim ravnanjem Lohengrin praizveden u Weimaru 28. kolovoza 1850. Lohengrin je prvi put izveden u Hrvatskom zemaljskom kazalištu 28. lipnja 1893. u prijevodu dr. Augusta Harambašića, pod ravnanjem Pavla Radiga i u režiji Vaclava J. Antona ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon tri desetljeća

    Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Riječki ponos gostuje u Zagrebu

    Kratki podsjetnik na povijest opere Moć sudbine u povodu gostovanja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Apsolutno najveći hrvatski interpreti likova u operi Moć sudbine bili su oni koji iz teško shvatljivih razloga u tim ulogama nikada nisu nastupili u HNK-u u Zagrebu: tenor Tino Pattiera, zatim slavna Leonora Metropolitana Zinka Kunc Milanov te dvije velike Leonore Bečke državne opere, Dragica Martinis i Ljiljana Molnar-Talajić
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija govorene riječi

    Jenůfa u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Její Pastorkyňe (od 1918. preferira se naslov Jenůfa) se bila je u Brnu 21. siječnja 1904. Uspjeh je bio velik (opera je izvedena dvadesetak puta), ali se zadržao unutar lokalnih granica. Janáček je punih dvanaest godina čekao konačnu potvrdu svoje skladateljske vrijednosti. Dogodilo se to tek 1916. godine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav na prvi pogled

    Manon Lescaut u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Manon Lescaut bila je 23. siječnja 1926. u Zagrebu s izuzetnim protagonistima Zdenkom Zikovom i Mariom Šimencom. U obnovi opere 1941. nositelji glavnih uloga bili su Nada Tončić i Josip Gostič, a na premijeri 1958. izvrsni tumači Prevost-Puccinijevih ljubavnika bili su Mirka Klarić i Piero Filippi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tko je odvažniji?

    Ljubavni napitak u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Felice Romani je protiv svoje volje, ali na Donizettijevu izričitu želju, ubacio u libreto najljepši i najpoznatiji odlomak Ljubavnog napitka – ariju Nemorina iz drugoga čina Una furtiva lagrima Samo djelo, nastalo za svega četrnaest dana, praizvedeno je  12. svibnja 1832  Prva hrvatska izvedba bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 19. veljače 1887. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Put do srca slušatelja

    Hamlet Ambroisea Thomasa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Od 1980. do danas Hamlet je izveden u desetak europskih gradova, Sjedinjenim Državama i Japanu. Prva izvedba Hamleta u Hrvatskoj bila je 1893. u Teatru Comunale u Rijeci. U hrvatskoj operi Hamlet nije izveden, ali je dvoje Hrvata, Ilma de Murska i Josip Kašman, bilo među vrhunskim svjetskim interpretima likova Ofelije i Hamleta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dvije važne riječi

    La Gioconda u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba djela La Gioconde u prijevodu Josipa Eugena Tomića u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 18. svibnja 1884. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Ivana pl. Zajca u režiji Vaclava Antona. Nastupili su Ema Rütti, Fernando Tercuzzi, Matilda Lesić, Marija Vormastini, gost Dante Del Papa i Pietro Vespasiani ...pročitajte cijeli tekst...
  • S trubadurom u srcu

    Trubadur u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na prvoj izvedbi Trubadura u Metropolitanu u prvoj sezoni njegova djelovanja, 26. listopada 1883. kralj baritona Josip Kašman bio je grof Luna i jedini je ponovio briljantno otpjevanu ariju. Od 1883. do 1896. Kašman je devet puta pjevao Lunu. Slavna hrvatska umjetnica u Trubaduru u Metropolitanu bila je Zinka Milanov ...pročitajte cijeli tekst...
  • Preplitanje života i pozornice

    Opera I Pagliacci u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Leoncavallo je u partituru opere I Pagliacci unio sve svoje znanje i nadarenost te postigao sjajno jedinstvo radnje u preplitanju stvarnosti i privida. Bogatom paletom orkestralnih boja, mediteranskom melodikom, stalnom dramatskom gradacijom i neprekinutom emocionalnom napetošću stvorio je operu koja se napeto sluša i gleda
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kamen kušnje opernih ansambala

    Svečani posvetni prikaz Parsifal u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kritičar je u povodu prve premijere Parsifala u Zagrebu 1922. zapisao: "Izvedba Parsifala kamen je teške kušnje za svaki operni ensemble. ... no kušnja je savladana." Od 1943. Parsifal više nije izveden na hrvatskoj sceni, ali je nekolicina hrvatskih umjetnika pjevala uloge iz djela na više svjetskih pozornica i festivala ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

    Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

    Piše: Marija Barbieri
    Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija kao posrednik dobra i zla

    Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

    Piše: Marija Barbieri
    Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posebna boja sudbe

    Moć sudbineLa forza del destino u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba opere Moć sudbine u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc a glavne su uloge pjevali Emma Dotti (Dona Leonora), Pietro Vespasiani (Don Carlos), dok je budući veliki Giovanni Battista De Negri bio Don Alvaro
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz kovnice sudbina

    Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

    U povodu 140 godina Zagrebačke opere

    Piše: Marija Barbieri
    Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada se ispregnu konji

    Otello u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer. Verdi i njegov libretist ispraćeni su ovacijama kakve se ne pamte. Skladatelj je dvadeset puta pozivan pred zastor, gledalište je bilo na nogama, a oduševljenju nije bilo kraja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav okrutna atamana

    Mazepa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Originalnost je Mazepe Petra Iljiča Čajkovskog u tome što se oštra, konfliktna osobna drama događa na širokom povijesnom panou, a glazbeno-dramaturška rješenja sadržavaju u sebi načela lirsko-psihološke i povijesne opere. U njoj se odražavaju veliki povijesni događaji iz života Rusije, koji se isprepleću sa sudbinama junaka opere ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjesta je poludjela

    Lucia di Lammermoor u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Najpoznatiji hrvatski tumač Donizettijevih likova u svijetu, slavni hrvatski slavuj Ilma de Murska, bila je glasovita Lucia bečke Dvorske opere i svih londonskih kazališta, uključujući Covent Garden. Hrvatski bariton Josip Kašman pjevao je Enrica u prvoj izvedbi opere u Metropolitanu, druge večeri u njegovoj povijesti, 24. listopada 1883. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obožavani i prezirani

    Zapis o velikim kastratima prošlosti u povodu koncerta Cecilije Bartoli koja promovira CD i DVD Sacrificium s repertoarom koji su oni izvodili

    Piše: Marija Barbieri
    S „najvećim pjevačem svih vremena“ Carlom Broschijem, glasovitim Farinellijem, kastratsko je pjevanje doseglo vrhunac. Farinelli je pobjeđivao sve protivnike u briljantnosti i bravuroznosti izvedbe. U Londonu je izazvao senzaciju, pjevao je na dvoru Luja XV, a bogat i slavan, četvrt je stoljeća bio prominentna ličnost španjolskog dvora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moj svijet, moja nada i moj bog

    Adriana Lecouvreur u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Jedina hrvatska umjetnica koja je lik iz opere Adriana Lecouvreur tumačila na svjetskim scenama bila je Biserka Cvejić. U novoj produkciji njujorške Opere Metropolitan 1963. dijelila je ulogu kneginje de Bouillon s premijernom protagonisticom Irene Dalis. Adrianu i Maurizija pjevali su Renata Tebaldi i Franco Corelli ...pročitajte cijeli tekst...
  • Norma je Norma

    Norma u povodu premijere u HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    S Normom je Bellini dosegnuo vrhunac razvoja i stvorio djelo velike lirske i dramatske ljepote. Glazba opere izražava melodijom (kakvu nitko nije napisao ni prije ni poslije njega) dramsku radnju epskih razmjera koja neprestano raste do finala. Proslavljenoj nastupnoj ariji Norme, cavatini Casta Diva, i danas se dive ne samo slušatelji, nego i veliki skladatelji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ponos i slava češke glazbe

    Prodana nevjesta u povodu premijere u HNK-u u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    Prodana nevjesta, prototip narodne opere i simbol češke glazbe, stiže u Zagreb samo tri godine nakon premijere u konačnom obliku. U starome kazalištu na Markovu trgu izvedena je 18. listopada 1873. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca. Više je puta obnavljana i izvedena više od četristo puta, a glavne uloge pjevali su gotovo svi veliki hrvatski operni pjevači ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nabucco – ljubimac operne publike

    156 Nabucca u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nabucco Giuseppea Verdija doživio je tri uprizorenja u povijesti HNK-a u Zagrebu. Prva izvedba bila je 1878. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca dok je Ismaelea pjevao budući veliki Giovanni De Negri. Svečanom izvedbom 12. rujna 2009. HNK je proslavio 25 godina trećeg uprizorenja čija je premijera bila 24. lipnja 1984. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve na svijetu tek je šala

    U povodu premijere opere Falstaff Giuseppea Verdija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Falstaffa u hrvatskoj nacionalnoj kući bila je 1937. u HNK-u u Zagrebu pod ravnanjem Krešimira Baranovića, u režiji Tita Strozzija s Dragom Hržićem u naslovnoj ulozi, a na obnovi 1963. naslovnu ulogu pjevao je veliki, nezaboravni Tomislav Neralić. Zagrebačka publika dosad je imala prigodu slušati i gledati Falstaffa ukupno 28 puta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako je nastala opera Pepeljuga

    Ususret premijeri komične opere Pepeljuga Gioachina Rossinija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Duhovita i šarmantna glazba Pepeljuge ima najbolje osobine Rossinijeva stila, počevši od uvertire. Radnja teče bez zastoja, situacije su dramatski zaokružene, dijalozi šaljivi, a likovi plastični. Briljantna je cavatina Don Magnifica iz prvog čina Miei rampolli feminini. Izvrstan je i kvintet Signor, una parola, kao i sekstet iz drugog čina Siete voi?
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Madame Butterfly u Rijeci

    U povodu premijere Madame Butterfly u Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Ansambl riječke Opere ove sezone izvodi popularnu Madame Butterfly Giacoma Puccinija, što je prilika da se podsjetimo nastanka ove opere i njenih izvedbi u Rijeci i Zagrebu. Prva izvedba Madame Butterfly u Hrvatskoj bila je već 1907. u Teatru comunale Giuseppe Verdi u Rijeci, a prva izvedba u Zagrebu 7. listopada 1910. godine
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lastavica slijeće u Zagreb

    U povodu koncertne izvedbe opere Lastavica Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon niza peripetija, djelomično uzrokovanima i Prvim svjetskim ratom, Lastavica je praizvedena 27. ožujka 1917. u Monte Carlu u Salle Garnier, umanjenoj replici mnogo poznatije istoimene dvorane u Parizu. Magdu je pjevala svojedobno vrlo popularna Puccinijeva omiljena sopranistica Gilda Dalla Rizza, a Ruggera veliki Tito Schipa
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Turandot u Hrvatskoj

    Ususret svečanoj koncertnoj izvedbi u HNK-u u Zagrebu u povodu 150. godišnjice rođenja Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928. u HNK-u u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, najvećeg hrvatskog dramskog tenora Marija Šimenca, jednog od vodećih hrvatskih basova, Aleksandra Griffa i jednu od najvećih hrvatskih sopranistica svih vremena, Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...

eseji