Hrvatska glazba

  • ORKESTRALNO MUZICIRANJE U ZAGREBU OD 20-IH DO 50-IH GODINA 19. STOLJEĆA

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (2.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Godine 1853. Franjo Pokorni preuzeo je upravu Društvenog orkestra HGZ-a, a prema nekim podacima već je 1850. utemeljio i prvi puhački orkestar u Zagrebu. U djelovanje Franje Pokornog spada i vođenje Prvoga hrvatskog građanskog orkestra, utemeljenog 1854. čiji je prvi nastup održan je 20. studenoga 1854. u zagrebačkome Hotelu Prukner u Ilici 44. ...pročitajte cijeli tekst...
  • TRAGOM JEDNE OBLJETNICE IZ 1919. GODINE (ILI 1871. GODINE?)

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (1.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Početak rada orkestra kakav je danas Zagrebačka filharmonija bio bi – sudeći prema odjeku prvog koncerta Hrvatskoga glazbenog zavoda iz 1827., događaj koji je valjalo zabilježiti u dnevnim novinama iz 1871. No, tekst s takvim podacima nije do danas pronađen pa nije lako potkrijepiti hipotezu koju je 1971., osmislio prof. dr. Krešimir Kovačević. ...pročitajte cijeli tekst...
  • PORIN U FOKUSU

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (5. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Partitura Porina najbolje pokazuje koliko je glazbenih spoznaja Lisinski stekao u Pragu. Ljubav i zloba bila je talentiran pokušaj, Porin je dovršena opera, koja ne samo da stoji uz bok onodobnoj europskoj opernoj produkciji (s iznimkom velikana Verdija i Wagnera) nego je u nekim svojim dijelovima i nadvisuje. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i zloba u fokusu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Ljubicu vole dva plemića, jedan dobar i plemenit – Obren, koga i ona voli, a drugi zao i opak – Vukosav, koji smišlja prevaru kako bi zadobio djevojku. Tu je i njezin otac Vezalić, ili Velimir, kojemu je kao i Obrenu Lisinski namijenio lijepu ariju. Unatoč vještoj spletki Vukosav neće uspjeti pridobiti Ljubicu i ona će pripasti voljenom Obrenu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lisinski u nastajanju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Glazba Lisinskog zacijelo nije površno dopadljiva, efektna, himnička, nazdravičarska. Ona je ponajprije izvorna, profinjena, suptilna i traži od slušatelja da joj se dublje posveti. Uloženi napor će se isplatiti. Onaj tko od glazbe traži nešto više od puke dopadljivosti sigurno neće ostati hladan pri slušanju takvih odlomaka....pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i zloba i Porin u europskom kontekstu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Europskom operom počinje vladavina Verdija i Wagnera. Njihov je opus toliko poseban i samosvojan da se ne može povezati s onim našega skladatelja. Možda tek Verdijev Jedan dan kraljevanja (Un giorno di regno), koji je sadržajno blizak tipu opere kao što je Ljubav i zloba i Wagnerov Rienzi, koji je tip velike povijesne opere u pet činova kao što je i Porin....pročitajte cijeli tekst...
  • Vatroslav Lisinski u europskom glazbenom okruženju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Francuska revolucija temeljito je uzdrmala svjetonazor diljem Europe. Svaka je nacija na svoj način reagirala na revolucionarna zbivanja, a i na buđenje građanske svijesti koje joj je prethodilo. U Hrvatskoj, koja je u to doba čvrsto držala priključak s Europom, nastajao je Ilirski pokret kao odgovor jednog malog ali državotvornog naroda izazovima koje su nudili veliki....pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon duge 84 godine

    Adel i Mara u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    „Hatze pjeva. Pjeva onda, kad mu junaci na pozornici ljube, kad umiru, kad se svađaju ili miluju. Konflikti srca, religije, običaja i tradicije rješavaju se melodijom. Melodija je posrednik svega dobra i zla, ona je nosioc radnje, posrednik i tumač. Taj temeljni princip, provodi Hatze upravo jedinstvenim oduševljenjem, zagrijajući se na vlastitoj toplini.“
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eri za rođendan

    O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

    Piše: Marija Barbieri
    Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duboko humana ispovijest

    Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon tri desetljeća

    Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

    Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

    Piše: Marija Barbieri
    Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija kao posrednik dobra i zla

    Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

    Piše: Marija Barbieri
    Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz kovnice sudbina

    Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

    U povodu 140 godina Zagrebačke opere

    Piše: Marija Barbieri
    Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...

eseji