Hrvatska glazba

  • Vrijedni podatci iz hrvatske glazbene prošlosti

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 20. godišnjica objavljivanja filma autora Ennia Stipčevića i Ivana Vidića U potrazi za Lukačićem u režiji Davora Šarića, (3.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Autori scenarija filma U potrazi za Lukačićem zamislili su usporedno predstavljanje dvojice glavnih likova: skladatelja Ivana Lukačića i muzikologa Dragana Plamenca, potkrepljujući ga glazbenim primjerima. Film je namijenjen učenicima srednjih glazbenih škola kao proširenje znanja o hrvatskoj glazbi koja je u okviru nastavnoga plana i programa predmeta Povijest glazbe gotovo slijepa ulica. Jer, iako smo upućeni na proučavanje europske (od 20. stoljeća i svjetske) povijesti glazbe, ipak se ne smiju izostaviti i skromni, ali vrijedni podatci iz hrvatske glazbene prošlosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbenik vrijedan poštovanja

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 400. godišnjica objavljivanja zbirke moteta Ivana Lukačića, Sacrae cantiones, (2.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Lukačićeva zbirka moteta dospjela je u Državnu knjižnicu iz privatne biblioteke njemačkog bibliofila Georga Poelchaua. Otkriće nepoznatog Lukačićeva opusa naišlo je na iznimno dobru podršku glazbenih krugova u Zagrebu, pa je tako već  lipnju godine 1935. dovršeno u izdanju Hrvatskoga glazbenog zavoda tiskanje publikacije Ivan Lukačić: Odabrani moteti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fundamentalna izdanja hrvatske glazbene prošlosti

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: dr. Dragan Plamenac – 125. obljetnica rođenja (1.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Jezgru Plamenčeva životnog djela predstavljaju muzikološke studije i članci te izdanja rane glazbe. Ova su područja njegova rada tako tijesno povezana da ih je nemoguće odvajati. Najčešće su Plamenčeva izdanja rezultat dugogodišnjih pripremnih radova i znanstvenih studija koje ih najavljuju. Kapitalni izdavački pothvat Dragana Plamenca je objavljivanje čuvenog zbornika Codex Faenza 117. Ovim značajnim izvorom glazbe 14. i 15. stoljeća Plamenac se bavio niz godina, te je raznim pitanjima u odnosu na zbirku posvetio niz studija većeg ili manjeg opsega. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prostori muziciranja u Zagrebu

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (6. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Uz gostionice i hoteli su bili mjesta glazbenih izvedbi solista, komornih sastava, pjevačkih društava, orkestara i glazbi pješadijskih pukovnija. Glazbenicima su gostoprimstvo pružali hotel K caru austrijanskome (na mjestu današnje Name), hotel Pruckner (otvoren 1848. godine u Ilici 42; zgrada postoji i danas), hotel K ugarskoj kruni i hotel K janjetu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raznovrsnost koncerata i njihovi priređivači

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (5. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    U glazbenom životu Zagreba između 1870. i 1891. godine prepoznaju se ovi tipovi koncerata: koncerti ljubitelja glazbe, koncerti virtuoza, koncerti u crkvi, koncerti u kazalištu, koncerti na trgovima, koncerti uz kavu (uključujući i ugostiteljske objekte) i na šetalištima, koncerti učenika i mladeži, zborski koncerti, koncerti s govornim dijelovima (nazvani glasbeno-deklamatorne zabave) i simfonijski koncerti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi javni koncerti u Zagrebu

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (4. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Prvi javni koncerti koje su mogli pratiti slušatelji uz prethodnu kupnju ulaznice priređivani su već potkraj 17. stoljeća u Londonu i Parizu, a u Zagrebu u drugoj polovini 19. stoljeća, o čemu je pisano u novinama Agramer Zeitung. Dopis jednog čitatelja odnosi se na koncert Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo, najavljen za 1. lipnja 1870. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Institucionalna glazbena naobrazba

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (3. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Istaknuvši „izvrsne i cijenjene“ nastavnike, Heinrich Hirschl pomišljao je na više njih koje valja spomenuti. To su Ivan Oertl (1827-1889), prvi nastavnik i utemeljitelj zagrebačke škole violončela; Gjuro Eisenhuth (1841-1891), nastavnik violine, čiji je učenik bio prerano preminuli violinski virtuoz Franjo Krežma (1862-1881); Vatroslav Lichtenegger (1809-1885), učitelj pjevanja djevojaka; Ivan pl. Zajc (1832-1914), dirigent orkestra i nastavnik pjevanja i teorije, i dr. Prema Hirschlu, Ivan pl. Zajc, skladatelj s diplomom Konzervatorija u Milanu, bio je upravo prava osoba za „poduku kompozicije“. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbeni život određen političkim kontekstom

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Političke, društvene i gospodarske prilike odražavale su se na glazbeni život Zagreba u davanju materijalne potpore kazalištu, glazbenim i drugim društvima, što nije ostalo uvijek samo u djelokrugu hrvatskog Sabora nego su često stizale potpore iz središta Monarhije – Beča (npr. za dovršenje zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda 1876. godine). ...pročitajte cijeli tekst...
  • Začetci pjevačkih društava

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Kroz razdoblje od 1870. do 1880. poprimila su glazbena događanja u Zagrebu dobro ugođeni redoslijed, pa je tako početak godine obilježilo karnevalsko raspoloženje i brojni koncerti s plesom, šaljivi koncerti s plesnim vjenčićem i tombolom, plesovi pod maskama, a završetak je bio na pokladni utorak – Fašnik s karnevalskom povorkom. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potreba za novim, sveobuhvatnim preispitivanjima početaka Zagrebačke Filharmonije

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (5.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Dokumentacija Zagrebačke filharmonije nije u potpunosti sačuvana, što otežava rasvjetljavanje pravih početaka njezina djelovanja. Kao mogući kriteriji vremenske razdiobe djelatnosti mogu poslužiti  i podaci o dirigentima i repertoaru koji se izvodio što bi se moglo obraditi u okviru nekog novog projekta u kojem bi sudjelovali muzikolozi, ali i bibliotekari. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ivan pl. Zajc i programi prvih poznatih koncerata u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (4.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Programi prvih poznatih koncerata koje je Ivan pl. Zajc priredio s orkestrom zagrebačkoga kazališta uvršteni su u kronologiju koncerata Zagrebačke filharmonije prema najavama iz novina, iz kojih se doznaje da su npr. neke skladbe izvedene na više koncerata na zahtjev publike. Na spomenutim koncertima Zajc se, dakako, predstavio ne samo kao dirigent nego i kao skladatelj. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zakonski propisi kao temelj orkestralnog muziciranja u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća.

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (3.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Među zakonskim propisima koje je donosio car i kralj Franjo Josip I. bio je Zakon o udrugama građana iz mjeseca studenog 1867. koji je omogućavao udruživanje građana u različite udruge. Slijedeći trag spomenutoga zakona i novinskih bilješki, nailazi se na podatak o pravilima građanskog orkestra iz 1869. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • ORKESTRALNO MUZICIRANJE U ZAGREBU OD 20-IH DO 50-IH GODINA 19. STOLJEĆA

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (2.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Godine 1853. Franjo Pokorni preuzeo je upravu Društvenog orkestra HGZ-a, a prema nekim podacima već je 1850. utemeljio i prvi puhački orkestar u Zagrebu. U djelovanje Franje Pokornog spada i vođenje Prvoga hrvatskog građanskog orkestra, utemeljenog 1854. čiji je prvi nastup održan je 20. studenoga 1854. u zagrebačkome Hotelu Prukner u Ilici 44. ...pročitajte cijeli tekst...
  • TRAGOM JEDNE OBLJETNICE IZ 1919. GODINE (ILI 1871. GODINE?)

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (1.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Početak rada orkestra kakav je danas Zagrebačka filharmonija bio bi – sudeći prema odjeku prvog koncerta Hrvatskoga glazbenog zavoda iz 1827., događaj koji je valjalo zabilježiti u dnevnim novinama iz 1871. No, tekst s takvim podacima nije do danas pronađen pa nije lako potkrijepiti hipotezu koju je 1971., osmislio prof. dr. Krešimir Kovačević. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon duge 84 godine

    Adel i Mara u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    „Hatze pjeva. Pjeva onda, kad mu junaci na pozornici ljube, kad umiru, kad se svađaju ili miluju. Konflikti srca, religije, običaja i tradicije rješavaju se melodijom. Melodija je posrednik svega dobra i zla, ona je nosioc radnje, posrednik i tumač. Taj temeljni princip, provodi Hatze upravo jedinstvenim oduševljenjem, zagrijajući se na vlastitoj toplini.“
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eri za rođendan

    O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

    Piše: Marija Barbieri
    Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duboko humana ispovijest

    Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon tri desetljeća

    Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

    Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

    Piše: Marija Barbieri
    Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija kao posrednik dobra i zla

    Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

    Piše: Marija Barbieri
    Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz kovnice sudbina

    Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

    U povodu 140 godina Zagrebačke opere

    Piše: Marija Barbieri
    Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...

eseji