Hrvatska glazba

  • Eri za rođendan

    O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

    Piše: Marija Barbieri
    Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duboko humana ispovijest

    Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon tri desetljeća

    Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

    Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

    Piše: Marija Barbieri
    Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija kao posrednik dobra i zla

    Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

    Piše: Marija Barbieri
    Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz kovnice sudbina

    Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

    U povodu 140 godina Zagrebačke opere

    Piše: Marija Barbieri
    Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...

eseji