Jesen Kvarteta Rucner

Gudački kvartet Rucner, 4 godišnja doba, Hrvatski glazbeni zavod, 7. listopada 2009.

  • Kvartet Rucner, na koncertu u HGZ, 7. listopada 2009.; foto: Danko Vučinović, www.zgf.hr
    Gošća jesenskog koncerta ciklusa 4 godišnja doba Gudačkog kvarteta Rucner bila je ugledna hrvatska pijanistica Martina Filjak, koja je sudjelovala u izvedbi Klavirskog kvinteta u A-duru Antonina Dvořáka, a u skladu s ustaljenom praksom naručivanja i promoviranja novih djela hrvatskih skladatelja praizveden je Gudački kvartet br. 2 Dubravka Palanovića. Uz to, predstavljen je i malo poznat Gudački kvartet u F-duru četvorice ruskih skladatelja Belyayevog kružoka. Kvartet Rucner nastupio je ovaj put u nešto izmijenjenom sastavu. Naime uz violinistice Sidoniju Lebar i Anu Paulu Knapić-Franković i violista Dragana Rucnera nastupio je njegov brat, violončelist Zagrebačkih solista Zlatko Rucner, umjesto Snježane Rucner, koja je ozlijedila ruku.

    Koncert je počeo praizvedbom 2. gudačkog kvarteta Dubravka Palanovića (1977), uspješnog hrvatskog skladatelja i kontrabasista Zagrebačke filharmonije čije su skladbe nagrađene s više vrijednih nagrada, i osnivača novog ansambla Acoustic project u kojem svira uz vrsne hrvatske glazbenike. Svoj 2. gudački kvartet Palanović je izgradio na upečatljivom ritmu koji se kao protuteža izmjenjuje s mirnijim dijelovima partiture. Svaki od četiri gudačka instrumenta ima tu svoje specifično istaknuto mjesto, počevši od violončela, a stapanjem u skladan zajednički zvuk ti se elementi isprepliću i sukobljavaju u gradaciji koja vodi do završnog vrhunca. U nazočnosti autora djelo je dostojno predstavljeno malobrojnoj publici.

    Martina Filjak, foto: www.zgf.hrU kući uglednog ruskog industrijalca, filantropa i mecene Mitrofana Belyayeva 1880-ih godina u St. Petersburgu sastajali su se svakog petka mladi daroviti glazbenici. Bogati Belyayev tiskao je i izdavao njihova djela. U znak zahvalnosti četvorica tada mladih, ali u budućnosti slavnih skladatelja, odlučili su napisati svaki po jedan stavak gudačkog kvarteta na temu triju nota koje se nalaze u njegovom imenu Be-La- eF. Bili su to Nikolaj Rimski Korsakov (Sostenuto assai, Allegro), Anatolij Ljadov (Scherzo), Aleksandar Borodin (Serenata alla spagnola) i Aleksandar Glazunov (Allegro). Kao autor tog osebujnog djela pogrešno je naveden Belyayev, a primili smo ga više kao rijetku i zanimljivu informaciju, negoli kao vrijedno repertoarno djelo.

    Sjajna hrvatska pijanistica mlađe generacije Martina Filjak u posljednje se vrijeme uz nevjerojatno uspješnu solističku karijeru bavi i komornim muziciranjem. Tu se njezino veliko znanje, tehnička superiornost i emotivna suptilnost skladno ugrađuju u komorni zvuk u kojem se njezina dionica ističe kao pravi dragulj, a pažljivom dinamikom i muzikalnošću ujedno pruža prostor i drugim sudionicima da dođu do optimalnog izražaja.

    U četiri kontrastna stavka značajnog Dvořákovog Klavirskog kvinteta u A-duru (nastalog 1887), obilježenog melodičnošću, romantičnim kantilenama i folklornim ugođajem, bilo je doduše i ponešto manje skladnih poteza gudalima violina, ali i mnogo lijepih i uhu ugodnih trenutaka u solističkim nastupima svih sudionika izvedbe, u cjelini s jedinstvenom i preglednom strukturom u kojoj je ipak najviše oduševila lakoća, temperament, virtuoznost, ton i suglasje izvrsne pijanistice Martine Filjak. Stoga je izvedba Klavirskog kvinteta u A-duru bila vrhunac večeri i ispraćena je dugim pljeskom.

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 11. listopada 2009.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike