Susreti generacija u znaku praizvedbi

46. glazbena tribina Pula, 5 – 8. studenoga 2009.

  • Simfonijski orestar Hrvatske radiotelevizije i maestro Mladen Tarbuk, svečano otvaranje 46. glazbene tribine Pula
    I ove godine, no više negoli ikada ranije, Glazbena tribina Hrvatskog društva skladatelja bila je u znaku praizvedbi . Poticanje glazbenog stvaralaštva rezultiralo je sa četrdeset novih djela, koja su uz ostala izvedena na devet koncerata u svega četiri dana. Uz još nekoliko dodatnih programa to je obilje od ukupno sedamdesetak skladbi iz pera pedeset tri autora bilo teško u tako zgusnutom rasporedu pratiti u potpunosti. No znatiželjni i uporni posjetitelji koji su to izdržali mogli su zaključiti da su naši skladatelji uistinu marljivi i plodni, ali s obzirom na neujednačenost kvalitete i nadahnuća, nameće se ipak potreba stanovite selektivnosti, odnosno pronalaženja i drugih mogućnosti prezentacije hrvatskog glazbenog stvaralaštva, poput primjerice ugaslih Dana hrvatske glazbe. Tako je Glazbena tribina uz Muzički bijenale Zagreb , te u nešto manjem opsegu djelatnosti Ansambla Cantus i Splitskog društva za suvremenu glazbu, jedino mjesto gdje se ciljano i u većoj mjeri mogu promovirati djela hrvatskih autora.

    Elizabetin svijet, Elizabeta Zalović, violončelo, Neva Begović, orgulje, Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, 7. studenoga 2009.Voditeljica ovogodišnje Glazbene tribine Sanja Drakulić sa zadovoljstvom je pozdravila ovogodišnju produkciju koja svjedoči o životnosti našega glazbenog stvaralaštva kao čimbenika svjetske glazbene scene. Programe mahom suvremenih skladbi izvodili su umjetnici svih generacija od darovitih učenika i studenata do najuglednijih solista, komornih sastava i orkestara. Susreti generacija u Puli redovito obilježavaju obljetnice skladatelja i tumača njihove glazbe. Ovaj put bile su to šezdeseti rođendan Đeni Dekleva-Radaković, sedamdeseti rođendan Eve Sedak i Đele Jusića, 75. rođendan Pavla Dešpalja, osamdeseti rođendan Adalberta Markovića, 95. obljetnica rođenja Stjepana Šuleka, stota obljetnica rođenja Brune Bjelinskog, dvadeset godina djelovanja Gudačkog kvarteta Sebastian, osamdeseta sezona Simfonijskog orkestra HRT-a i pedeset godina umjetničkog djelovanja pijanistice Pavice Gvozdić.

    Koncerti su se održavali u već iskušanim prostorima pulske Zajednice Talijana Circolo, Katedrale, Crkve sv. Franje i Hotela Histria, a prvi put su tri koncerta održana i za pretplatnike Istarskog narodnog kazališta, dok je završni koncert sa sjajnim laureatima međunarodnih natjecanja priređen u Kazališnoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Poreču. Osim članova Hrvatskog društva skladatelja i studenata glazbe, samih Puljana u publici je bilo vrlo malo. Suvremena glazba očito ne privlači širi krug slušatelja, što proizlazi i iz činjenice da se ona premalo uvrštava u programe redovitih koncerata u sezoni, a nema je dovoljno niti u opće-obrazovnoj nastavi. Svojevremeno su glazbeni pedagozi održavali svoje skupove upravo u Puli za vrijeme Tribine, što je bilo korisno i poticajno. Može li se to vratiti na obostranu korist?

    Na svečanom otvorenju 46. glazbene tribine u Puli predsjednik HDS-a Hrvoj Hegedušić uručio je godišnje nagrade HDS-a: nagradu Boris Papandopulo Alfiju Kabilju za Koncert za flautu i orkestar u izvedbi Renate Penezić i Zagrebačke filharmonije te nagradu Josip Andreis Hrvatskom muzikološkom društvu za projekt Opća povijest glazbe (priredili Stanislav Tuksar i Nikša Gligo). Potom je izveden koncert U čast stvaralaštvu posvećen nekima od spomenutih obljetničara Đeni Dekleva-Radaković, Adalbertu Markoviću, Bruni Bjelinskom, Pavici Gvozdić i Simfonijskom orkestru HRT-a koji je nastupio pod ravnanjem Mladena Tarbuka.

    Folklor se voli i u školi, predvorje INK u Puli, 5. studenoga 2009.U sklopu ovogodišnjeg programa nakon duže pauze ponovno se mogla čuti i elektronička glazba, a predstavljena su i dva nova projekta: međunarodni project SPLITHESIS Splitskog društva za suvremenu glazbu koje je 2007. osnovao Mirko Krstičević, a kojemu je cilj privlačenje nove publike na koncerte suvremene glazbe. "Osnovna ideja je stvaranje, i očuvanje glazbene baštine svake od zemalja uključenih u projekt te širenje dobrih vibracija, razmjena, zbližavanje i prožimanje ideja i ljudi upravo kroz suvremenu glazbu". Ekmeličko muzičko društvo (Ekmelic music society) sa sjedištem u Salzburgu (suradnja Austrije, Slovenije i Hrvatske) promovira pak mikrotonalnu glazbu, kao poticaj daljnjem razvoju avangardnih smjerova u glazbi.

    Važno je spomenuti i razgovore na tribinama o glazbenom nakladništvu (notama, knjigama i diskografiji u izdanju Muzičkog informativnog centra, Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog glazbenog zavoda i Cantusa d.o.o.) na kojima su uz moderatoricu Janu Haluzu sudjelovali Dalibor Davidović, Mirjana Matić, Krešimir Seletković, Ivan Živanović, Antun Tomislav Šaban, Tomislav Škulić i Mladen Tarbuk.

    Ženska vokalna skupina LanišćeBudući da se Glazbena tribina nakon Opatije već desetu godinu održava u Puli, bila je dobra ideja da se taj jubilej obilježi istarskim izvornim glazbenim izričajem, koji je simbolično "otvorio i zatvorio vrata festivala poput arke". Na raskoš tradicijske škrinjice podsjetili su nas đaci Glazbene škole Ivana Matetića – Ronjgova u Puli, koja obilježava šezdesetu obljetnicu postojanja, programom Folklor se voli i u školi s istarskim plesovima predstavljenim na tradicijskim instrumentima (roženice, vidalice, sopelice, šurle, mijeh i dr.) te izvrsna Ženska vokalna skupina Lanišće voditelja Brune Krajcara s bugarenjem, specifičnim načinom pjevanja svojstvenim području Ćićarije, koje je odnedavno uvršteno na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 11. studenoga 2009.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike