Sav taj jazz s gudačima

Gudački kvartet Sebastian, Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, 15. veljače 2010.

  • Gudački kvartet Sebastian, arhivska fotografija (www.sq-sebastian.com)
    Svaki gudački kvartet u Hrvatskoj, od najstarijeg – Zagrebačkog kvarteta do Porina, izborio se za svoj ciklus u malom Lisinskom ili Hrvatskom glazbenom zavodu i ima svoju, uglavnom malobrojnu ali vjernu publiku, koja prijateljski poštuje mukotrpno svladavanje zahtjevne kvartetske literature i zna to cijeniti.

    Gudački kvartet Sebastian, u sastavu Anđelko Krpan i Korana Rucner, violine, Nebojša Floreani, viola i Zlatko Rucner, violončelo, u svom četverodijelnom ciklusu u maloj dvorani Lisinski programe nastoji obogatiti suradnjom s drugim medijima. S jedne strane predstavljanje likovnih umjetnika, a s druge takozvanih pet minuta druge glazbe koja naizgled – jer uglavnom je riječ o obradama – ne pripada gudačkom kvartetu. Prošlih je Sebastianovih sezona to bila barokna glazba, u ljupkim izvedbama koje ne brinu o toliko raširenom povijesno obaviještenom izvođenju jer barok pripada svima, a ove sezone je to jazz. Koliko se u tome uspijeva, još uvijek ostaje dvojbeno. Atraktivna predstavljanja rada likovnih umjetnika na koncertima ponajviše su funkcionalna, a i živopisna scenografija, a iskoraci u druge vrste glazbe promjenjiva su uspjeha. Pet minuta jazza ove je godine angažiralo Petka Kantadžijeva Mlinca, Miljenka Prohasku, Alana Bjelinskog i Filipa Šljivca.

    Na drugom koncertu u ovogodišnjem ciklusu Sebastiana scenografiju su činile četiri plave slike sa središnjim likovima od bijele svjetlosti, radovi istaknutog akademskog slikara Ratka Janjića Jobe iz ciklusa Apostoli. Koncert je počeo ljupkim i jednostavnim šarmom prvog od tri Koncertantna kvarteta Ivana Mane Jarnovića, u kojem se sa svim dobrim nastojanjima izvedba zadržala u stilskim okvirima, ali i s pomalo otežalim zvukom kojem je povremeno nedostajalo i intonativne preciznosti. Pet minuta jazza predstavljeno je praizvedbom Play strings, play neumornoga Miljenka Prohaske, također sažetom i šarmantnom skladbom koja se u okvirima klasičnoga sloga gudačkog kvarteta diskretno, ali i učinkovito poigrava jazz-obrascima.

    Valentina FijačkoMala poslastica večeri bilo je Pet pjesama za sopran i gudače Josipa Hatzea, nastalih na stihove Katalenića-Jeretova, Morgensterna, Dučića i Jakšića. Izvorno su nastale za glas i klavir, a prve je četiri – Na ledini, Lađa u noći, Večernje zvono i Morska vrba – za gudački kvartet obradio skladateljev unuk Ruben Radica, a posljednju, Serenadu, Pavle Dešpalj. Svojim zvonkim i bogatim glasom u mediteranskoj melodioznosti pjesama, razumijevanjem njihova idioma i teksta, Varaždinka Valentina Fijačko na privremenom radu u splitskoj Operi uz Sebastian ih je dostojno i privlačno prezentirala.

    Izvedba opsežnog Drugog gudačkog kvarteta Benjamina Brittena Kvartet Sebastian je savjesno i s primjernom paletom njegovih bogatih nijansi iznio pred slušatelje. Naime, Kvartet je nastao neposredno po završetku Drugoga svjetskog rata kada se autor vratio s njemačke turneje, gdje je zajedno s Yehudijem Manuhinom svirao za preživjele iz nacističkih logora. Pun dojmova je skladao svoj osebujni kvartet koji nije izravno opisan, ali jest emocionalno bremenit u svom napregnutom obliku popuštanja i napinjanja ritmičkih struktura. Posebna je priča treći stavak Chacony s dvadesetak varijacija i virtuoznim kadencama, stavak posvećen Purcellu o tadašnjoj 250. obljetnici smrti.

    © Maja Stanetti, KULISA.eu, 21. veljače 2010.

Piše:

Maja
Stanetti

kritike