Jubilej Đerdana za jubilej Komedije

Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: Jakov Gotovac, Đerdan, red. Richard Simonelli, dir. Krešimir Batinić

  • Kazalište Komedija, Zagreb: Jakov Gotovac, Đerdan, red. Richard Simonelli, dir. Krešimir Batinić, foto: © Novković
    Najnovija premijera glazbenog igrokaza Đerdan Jakova Gotovca bila je u znaku nekoliko jubileja. Od praizvedbe tog djela koje je Gotovac napisao za petu obljetnicu kazalište Komedija proteklo je 55 godina, a ovogodišnja dvjestota izvedba u povodu šezdesete obljetnice Komedije najbolji je pokazatelj njegove vrijednosti i nastojanja kuće da se ona njeguje i čuva od zaborava. Naime Đerdan (op. 30) je šesto Gotovčevo glazbenoscensko djelo nastalo nakon scenske glazbe za pastirsku igru Dubravka, te opera Morana, Ero s onoga svijeta, Kamenik i Mila Gojsalića. Poslije je napisao još opere Dalmaro, Stanac i Petar Svačić.

    Nesumnjivo je opera Ero s onoga svijeta najpopularnije i najizvođenije Gotovčevo operno djelo. No Đerdan je s pravom dobio epitet Mali Ero zbog tematske sličnosti i prepoznatljivosti autorovog stila, ali i zbog komornog izraza primjerenog izvođenju u manjim kazalištima. S uspjehom je izvođen ne samo u matičnoj kući – Komediji, nego i u Rijeci, Splitu i Mostaru, a zagrebačka predstava gostovala je u Beogradu, Ljubljani i Münchenu. Tri prve premijere režirao je slavni Tito Strozzi, a preostale tri premijere zaslužni Komedijin glumac i redatelj Richard Simonelli, s gotovo pola stoljeća dugom karijerom u tom kazalištu.
    Kazalište Komedija, Zagreb: Jakov Gotovac, Đerdan, red. Richard Simonelli, dir. Krešimir Batinić, foto: © Novković
    Radeći dakle na ovoj svojoj trećoj premijeri Simonelli je zadržao postojeću scenografiju Josipa Generalića i stilizirane narodne kostime Ljubice Wagner. Time je, ne želeći unositi ništa suvremenog, sačuvao izvornost, plemenitu naivnost i tradiciju, kao trajnu vrijednost koja se cijeni i danas. Premijerna izvedba bila je na visokoj razini, podjednako u govornom, glumačkom, plesnom i glazbenom pogledu.

    Gotovčev omiljeni motiv otmice djevojke i pobjede ljubavi u ovom glazbenom igrokazu nadahnut je novelama Đerdan i Alkar Dinka Šimunovića, a libreto su napisali Cvjetko Jakelić i Jakov Gotovac. Priča se događa u Cetinskoj krajini u 19. stoljeću. Dvadeset sedam glazbenih brojeva dramaturški su spojeni s govorenim tekstom (savjetnica za jezik prof. Đurđa Škavić), međusobno se dopunjuju i povezuju u prirodni tijek radnje, te zrače toplinom, veseljem i duhovitošću. Partitura je protkana narodnim napjevima, ljubavnim i pastirskim pjesmama, napitnicama i rugalicama, narodnim običajima, plesovima i kolima, a neke su stranice i arije oblikovane u opernom stilu. Veliku ulogu u djelu ima i zbor, muški, ženski i mješoviti.
    Kazalište Komedija, Zagreb: Jakov Gotovac, Đerdan, red. Richard Simonelli, dir. Krešimir Batinić, foto: © Novković
    U glavnim ulogama mladoga para zaljubljenih, Petrice i Ive briljirali su Ana Zebić i Đani Stipaničev, skladni, sigurni, šarmantni i cjeloviti u svim segmentima govorenog, pjevačkog i glumačkog izraza. Od preostalih što većih što manjih dvadesetak uloga valja izdvojiti još nekoliko impresivnih kreacija. Primjerice Boju Larise Marak, koja je sa svojom prijateljicom Petricom izvela vrlo lijep duet na početku prve slike. Zatim Martu i Mandu – majke Petrice i Ive u dramskim ulogama Jasne Bilušić i Nade Abrus, odlične komičare seljaka Šimu i njegovu ženu Lucu u tumačenju Dražena Bratulića i Jasne Palić-Picukarić, krčmaricu Mašu Sanje Marin, Ivičinog prijatelja Vicu Ervina Baučića, bogatog bahatog seljaka Garu u izvedbi Ranka Tihomirovića, Fra Jeru Adalberta Turnera, pohlepnog i razvratnog trgovca Ilu, nesuđenog zeta u izvedbi Saše Bunete, lugara Radu Davora Svedružića.

    Valja pohvaliti i vrlo dobar zbor (zborovođa Branko Starc), kao i balet u koreografiji Jasenke Blažeković (Djevojačko i Završno kolo) i Dinka Bogdanića (Ciganski ples) te Folklorni ansambl SKUD-a Ivan Goran Kovačić pod umjetničkim vodstvom Dubravka Radića. Orkestar je bio solidan, naročito u lirskim intermezzima između pojedinih slika. Dirigent Krešimir Batinić ostvario je suptilnu i dinamičnu izvedbu dobrog tempa i glatkih prijelaza, s pažljivim odnosom prema pjevačima, kako bi oni došli do punoga izražaja. Daroviti mladi dirigent je 2007. diplomirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vjekoslava Šuteja, a u Komediji je stalno angažiran od početka ove godine.

    Publika je novu premijeru Gotovčeva Đerdana ispratila dugim pljeskom, što je jamac njegova daljeg uspješnog života na sceni Kazališta Komedija, pozitivan primjer koji bi trebale slijediti i druge kazališne kuće.

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 30. studenoga 2010.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike