Snažni glas metalna sjaja

CD klasika: Mila Kirinčić-Degan, sopran. Hilarion, 2012.

  • CD klasika: Mila Kirinčić-Degan, sopran. Hilarion, 2012.CD operne glazbe hrvatskih skladatelja i hrvatskih opernih umjetnika kod nas su pravi rariteti. Ne pojavljuju se ni jedanput godišnje pa tim više veseli i ugodno iznenađuje kad se jedan ipak ostvari. I pogotovo takav kakav je CD sopranistice Mile Kirinčić-Degan u izdanju Hilariona, društva za promicanje glazbe, plesa i glazbeno-scenske umjetnosti uz sudjelovanje HRT-a, BIEM/HDS-a i novčanu potporu Općine Dobrinj na otoku Krku, rodnom mjestu umjetnice. Snimke su tehnički obrađene u Studiju 45. Priprema je GM Studio Novel. Urednik je Davor Schopf zahvaljujući čijem je zauzimanju došlo do tog izdanja. On je pripremio i uzornu popratnu knjižicu koja iscrpnim tekstom i lijepo odabranim slikama daje portret umjetnice, pjevačice kakve zacijelo nećemo više imati, jer pravi dramski soprani s razvijenim najvišim registrom u cijeloj dinamici danas su rijetkost. Ovaj CD nije samo portret umjetnice nego i prikaz iznimno plodnog razdoblja Opere HNK-a u Zagrebu sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada su uz Milu Kirinčić-Degan nastupali i drugi pjevači kvaliteta kakvih više nema. Baritoni Vladimir Ruždjak i Duško Kukovec te dramski tenori Stojan Stojanov i Viktor Bušljeta zabilježeni su u duetima. U Operi su tada dirigirali vrsni poznavatelji opere Nikša Bareza i Jovan Šajnović, Milan Horvat dirigirao je koncertima a Josef Daniel ostvario je neke među najboljim snimkama u Fonoteci HRT-a.

    Mila Kirinčić-Degan rođena je 3. ožujka 1931. u drevnom gradu Dobrinju na Krku, jednom od središta glagoljaštva, odakle potječu neki od najstarijih pisanih dokumenata hrvatske kulturne baštine. I to podrijetlo uvelike je utjecalo na oblikovanje ponosne osobnosti hrvatske operne prvakinje. Završila je Učiteljsku školu u Rijeci. Pjevanje je počela učiti kod nekadašnje mezzosopranistice Opere Narodnog kazališta „Ivan Zajc“ u Rijeci, Blanke Zec. Državnu muzičku školu završila je u Zagrebu kod Zlatka Šira. Usavršavala se na Accademia Musicale Chigiana u Sieni kod Gina Becchija i dobila Diploma di merito, te u Sofiji kod Hrista Brmbarova. Debitirala je 1961. u Rijeci u mezzosopranskoj ulozi Mercedes u Bizetovoj Carmen. Odmah je postala solistica riječke Opere i nakon godinu dana pjevala je svoju prvu veliku ulogu – Santuzzu u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani koja je na određen način postala simbolom njezine umjetničke osobnosti. Ona ju je 1973. definitivno potvrdila i u kasnijem angažmanu u zagrebačkoj Operi.

    Mila Kirinčić-Degan kao ToscaNa CD-u su dva odlomka iz Cavallerije: arija Santuzze i duet s Alfiom kojega tumači Duško Kukovec, dramski bariton kakvih danas nema. Dirigenti su Jovan Šajnović i Josef Daniel. Ariju je snimila 1972., duet 1974. Veliki, snažni i izvanredno dramatski prodorni glasovi solista, kojima ne smeta hrvatski prijevod da bi postigli italianità u izrazu te adekvatna orkestralna pratnja kao i dirigentsko vodstvo uvrštavaju te snimke u sam vrh hrvatske operne diskografije. Isto se može reći za iznimno sugestivnu ariju Margarete iz Boitova Mefistofelea, koju nije ostvarila na sceni, i Ponchiellijeve Gioconde, obje pod ravnanjem Nikše Bareze.

    Već prvih godina angažmana u Rijeci, Mila Kirinčić-Degan pjevala je Puccinijevu Toscu i dvije Verdijeve Leonore, u operama Trubadur i Moć sudbine. Tosca je postala jedna od ključnih uloga u njezinu repertoaru, a pjevala ju je na mnogim pozornicama i prva radio snimka umjetnice koja je otkrila njezin sjajan i osebujan glas.

    U sezoni 1968./1969. Mila Kirinčić-Degan otišla je u angažman u Operu u Novom Sadu a 1969. došla je u Operu HNK-a u Zagrebu i ostala do odlaska u mirovinu 1991., s izuzetkom sezone 1972./73. koju je provela u Kielu. Najprije Santuzza a zatim Senta u Ukletom Holandezu potvrdile su iznimnost njezina snažna glasa koji je svojim metalnim sjajem bez muke blistao u gustoj Wagnerovoj partituri i dao naslutiti da se njezina budućnost krije upravo u tom repertoaru, no ona je ostala vjerna belkantu i doprla do njegova vrhunca – Bellinijeve Norme. Balada Sente, snimljena 1976., otkriva umjetnicu u punom sjaju pravoga dramskog soprana s čvrstim i prirodno tamno obojenim srednjim i dubokim položajima, čistih i sigurnih visina u kojima s urođenom lakoćom raspolaže širokom skalom dinamičkih gradacija. Svjedočanstvo je to i iznimno bogata hrvatskog opernog trenutka kad se s vlastitim pjevačkim kadrom mogla ostvariti predstava kao što je Ukleti Holandez. Bila je to velika zasluga i dirigenta Jovana Šajnovića te nazočnosti provjerenog vagnerijanca Tomislava Neralića u naslovnoj ulozi.

    Vladimir Ruždjak (Amonasro) i Mila Kirinčić-Degan (Aida), Giuseppe Verdi, AidaZanimljivost i dragocjenost CD-a su i dvije žive snimke dviju među najtežim Verdijevim sopranskm arijama, Aide, za koju je 1982. dobila Nagradu Milke Trnine, i Leonore u Trubaduru, s izvedaba u zagrebačkoj Operi 1976. godine pod Barezinim ravnanjem. One nam prikazuju vibrantnu osobnost umjetnice s osobito lijepim pianima u visokim položajima, s belkantistički zasvođenim lukovima fraze. Dueti iz Aide i Andréa Cheniera u kojima su joj partneri Vladimir Ruždjak i Viktor Bušljeta te arija Amelije iz Krabuljnog plesa potvrđuju spomenute kvalitete Mile Kirinčić-Degan u belkantističkom i verističkom repertoaru, u kojima je istančanu muzikalnost koristila za iskrenu i uvjerljivu vokalnu interpretaciju. Arija Turandot, u kojoj sudjeluje tenor Stojan Stojanov, također nas navodi da zažalimo zašto se Turandot s ovo dvoje vrsnih pjevača s glasom potrebnim za tu operu nije našla na repertoaru u Hrvatskoj.

    Pravo je iznenađenje koncertna arija Ah! Perfido Ludwiga van Beethovena koju je umjetnica ostvarila pod vodstvom za Beethovena vrlo meritornog dirigenta Milana Horvata. Za razliku od uobičajenih prilično sladunjavih interpretacija tog odlomka Mila Kirinčić-Degan jasno razlikuje sastavne dijelove trodjelne arije. Donosi je gradacijom dinamike i osmišljenim koloraturama.

    Većina snimaka ostvarena je uz pratnju visoko kvalitetnog Simfonijskog orkestra tadašnje Radiotelevizije Zagreb, u Sentinoj baladi sudjeluje i njezin ženski zbor. U dvjema arijama sudjeluje dobro osposobljen orkestar Opere HNK-a.

    Mila Kirinčić-Degan nastupala je i na koncertima u zemlji i inozemstvu, poglavito u talijanskim gradovima. Na Serate musicali u Milanu nastupila je na koncertu u čast Giulietti Simionato. Pjevala je u Rimu, Peruggii, Sieni, Bologni, Reggio Emiliji, Gorici zatim u Segedinu u Mađarskoj i u Luxemburgu, s ansamblom riječke, novosadske i zagrebačke Opere u Luxemburgu, Pečuhu i Pragu te individualno u gradovima bivše Jugoslavije i u Donjecku u bivšem Sovjetskom Savezu.

     Završimo osvrtom iz talijanskog tiska za njezinu interpretaciju arije Amelije na koncertu u Sieni: „U svojoj raskošnoj snazi, u čudesnom zamahu, u odlučnom i gotovo okrutnom intenzitetu njezin glas izvanredno oblikuje sve zahtjeve interpretacije. To je glas koji obuzima slušatelja već od prvih tonova i koji nećemo lako zaboraviti.“

    © Marija Barbieri, KLASIKA.hr, 1. lipnja 2012.

Piše:

Marija
Barbieri