U počast legendama 20. stoljeća

27. Muzički biennale Zagreb, Međunarodni festival suvremene glazbe, Zagreb, 6. – 13. travnja 2013.: Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Mješoviti zbor Hrvatske radiotelevizije, dir. Aleksandar Kalajdžić, solisti: Goran Jurić, bas, Monika Leskovar, violončelo, KD Vatroslav Lisinski, 11. travnja 2013.

  • Aleksandar KAlajdžić i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, foto: www.mbz.hr

    U obilju različitih programa 27. Muzičkog biennala Zagreb, koji su obuhvatili široku lepezu stvaralaca 20. stoljeća od velikana Stravinskog i Lutoslawskog (o 100. obljetnici njegovog rođenja) do najmlađih suvremenika 27. MBZ-a, koji u podnaslovu ističe da je Međunarodni festival suvremene glazbe, ostvario je između ostalog i suradnju s dva najreprezentativnija velika zagrebačka orkestra, Simfonijskim orkestrom HRT-a i Zagrebačkom filharmonijom, koji su pripremili iako ne isključivo suvremene, ali svakako zanimljive i dobrim dijelom kvalitetne programe u sklopu svojih redovitih pretplatničkih ciklusa u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

    Koncert Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a održan u sklopu Majstorskog ciklusa uz izravni prijenos na 3. programu Hrvatskog radija odao je počast uglednom poljskom skladatelju Witoldu Lutoslawskom (1913-1994), nekadašnjem gostu MBZ-a, kao i istaknutom hrvatskom skladatelju i pedagogu Stanku Horvatu (1930-2006), koji je svojim zalaganjem i sudjelovanjem svojevremeno znatno pridonio prosperitetu i ugledu MBZ-a, a u svojim se djelima nadahnuo tzv. poljskom školom. Zato je taj koncert izazvao posebne emocije, naročito kod onih koji su bili sudionici tih davnih dana.

    Monika Leskovar i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizijeIz opusa Witolda Lutosławskog odabrana su dva reprezentativna djela novoga zvuka i novih skladateljskih tehnika, nastala šezdesetih godina prošloga stoljeća: Knjiga za orkestar iz 1968. i Koncert za violončelo iz 1970. s pouzdanom i suptilnom solisticom Monikom Leskovar, koja je ovom prigodom to djelo posvećeno Mstislavu Rostropoviču interpretirala prvi put u svojoj karijeri. Njezine solističke kadence upečatljivo su se isticale unutar četiri povezana stavka, sastavljena od uzbudljivih dijaloga i izvanrednog nadmetanja solistice s orkestrom na čelu s koncertnom majstoricom Mirjam Pustički-Kunjko. Izvedbom je znalački i autoritativno ravnao maestro Aleksandar Kalajdžić (1961), vrsni dirigent međunarodne karijere, koji živi u Berlinu, te povremeno nastupa i u rodnom Zagrebu.

    Aleksandar KAlajdžić i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, foto: www.mbz.hrUz osmišljene i dojmljive izvedbe skladbi Witholda Lutoslawskog maestro Kalajdžić duboko je proniknuo i u interpretaciju antologijske kantate Stanka Horvata Jama za bas, mješoviti zbor i orkestar, impresivne skladbe iz 1971. Djelo je izvedeno na Muzičkom biennalu Zagreb prije četrdeset godina, a trideset je godina prošlo od posljednje izvedbe u interpretaciji Zagrebačke filharmonije. Horvat je za Jamu dobio dvije vrijedne nagrade, Vladimir Nazor i Vjesnikovu nagradu za glazbu Josip Štolcer Slavenski. Izborom stihova iz istoimene potresne poeme Ivana Gorana Kovačića, koja opisuje strahote Drugoga svjetskog rata, a bolno asocira i na ne tako davni Domovinski rat, Horvat je reducirao Kovačićev spjev na bitno, dobivši na snažnoj dramaturgiji. Impresivna najnovija festivalska izvedba Jame bila je posvećena 100. godišnjici rođenja Ivana Gorana Kovačića i 70. godišnjici njegove prerane smrti.

    Uz reducirani orkestar bez violina i viola, ali uz klavir i Martenotove valove te odličan Mješoviti zbor HRT-a, dominantnu solističku dionicu, temeljenu na svim komponentama ljudskoga glasa poput šapta, govora, pjevanja, govorenog pjevanja i vikanja, sugestivno je izveo močni bas Goran Jurić u nizu transformacija duševnog stanja, od zastrašujućeg krvavog početka krrrrrv do završnog optimističnog zaziva Pjevajte! Horvatova Jama prema njegovim vlastitim riječima „strasno protestira protiv neljudskog, poživinčenog, okrutnog, a jednako strastveno govori o ljepoti, o svjetlosti, o neuništivu dobru u čovjeku i čovječanstvu“.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 13. travnja 2013.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike