Kvaliteta s dušom

27. Muzički biennale Zagreb, Međunarodni festival suvremene glazbe, Zagreb, 6. – 13. travnja 2013.: Projekt MusMA, biNg bang, dir. Darijan Ivezić, Studio Bajsić HRT-a, 7. travnja 2013.

  • Ansambl biNg bang, foto: www.mbz.hr

    U nedjelju, 7. travnja u podne u sklopu Muzičkog biennala Zagreb održan je koncert projekta Music Masters on the Air (MusMA). Prošle je godine tema MusMA-a bila Egzotični zapad, a na tu je temu trebalo napisati skladbu za četiri udaraljkaša. Skladbe nastale kao dio tog projekta na Biennalu svirane su u Studiju Bajsić na Prisavlju, a izveo ih je udaraljkaški ansambl biNg bang sastavljen od studenata Muzičke akademije pod mentorstvom Igora Lešnika.

    Na koncertu, koji se mogao pratiti u živo na Trećem programu Hrvatskog radija, izvedene su skladbe koje su za projekt MusMA napisali Petra Strahovnik iz Slovenije, Ivan Brkljačić iz Srbije, Francisco Novel Samano Calleja iz Španjolske, Ivan Josip Skender iz Hrvatske te Alexey Sysoev iz Rusije. Odlika svih djela bilo je istraživanje načina na koji se može proizvesti zvuk – neka od njih tražila su upotrebu sasvim novih, upravo iskonstruiranih instrumenata – a kao jedan od standarda provlačilo se sviranje gudalom po raznim (poznatim i nepoznatim, starim i novim) udaraljkama. Zadaci koje su pred mlade, ali vrsne glazbenike postavili skladatelji iz cijelog svijeta nisu bili nimalo jednostavni, no oni su ih savladavali s lakoćom i pri tome pokazivali iznimnu sposobnost čitanja najsloženijih glazbenih ideja.
    Darijan Ivezić, foto: www.mbz.hr
    Petra Strahovnik za MusMA je napisala skladbu Između Istoka i Zapada, za čiju je izvedbu četvorici udaraljkaša bio potreban dirigent – Darijan Ivezić. Ivezić se priključio udaraljkašima i pri izvedbi djela Zaum Alexeya Sysoeva, jer je i to djelo zahtijevalo čvrstu kontrolu vremena koje skladatelj, igrajući se s tonom kao zvukom i šumom, nastojao poremetiti, sakriti i učiniti nestalnim. Kod Petre Strahovnik skladba se odvijala uz pomoć novoiskontruiranih instrumenata, a kod Sysoeva također su se koristili neobični instrumenti za stvaranje neobičnih zvukova, kojima je cilj bio povezivanje akustičkog i elektroničkog zvuka te njihovo prelijevanje na način da se među njima počela gubiti granica.

    Sva su djela bila iznimno zanimljiva. Veliki ponor Ivana Brkljačića vratio se udaraljkama kao ritmičkim instrumentima, vrlo slično kao Groznica bijele linije kojom je Ivan Josip Skender u glazbu prenio iskustvo duga putovanja automobilom. Cageov fandango Francisca Novela Samana Calleje s jedne je strane bio hommage Johnu Cageu, a s druge je strane, uz ideju o specifičnoj obnovi tradicionalnog španjolskog plesa na novi, udaraljkaški način, donijelo još jedan novi pogled na pitanje muzikalnosti egzotičnog zapada. Calleja ga je predstavio neprestano mijenjajući sadržaj glazbenih blokova te poigravajući se pojmom tona i šuma, što je, uostalom, bila zajednička premisa svih skladatelja.
    Ansambl biNg bang i Darijan Ivezić, foto: www.mbz.hr
    Ansambl biNg bang profesionalno se nosio sa svim postavljenim zadacima, svaku skladbu interpretirajući pozorno, precizno i vrlo promišljeno. To je tipičnost za sve nastupe studenata Igora Lešnika, koji je na pitanje kako uspijeva zadržati tako visoku razinu interpretacije samo slegnuo ramenima odgovorivši: „Radi se puno.“ No to očito nije samo školski, tehnički rad nego prezentacija glazbe, čiju je interpretaciju Lešnik kao vrstan udaraljkaš uvijek nesebično prenosio na generacije svoje jedinstvene klase. Nastup njegova ansambla u studiju Bajsić bio je možda za ljubitelje Biennala samo koncertić, no u stvarnosti je taj koncertić u sebi nosio mnogo više duše i kvalitete nego neki drugi, koji su trebali biti veliki ali im to nije sasvim uspjelo.

    © Irena Paulus, KLASIKA.hr, 9. travnja 2013.

Piše:

Irena
Paulus

kritike

najavljujemo...