Svestrana umjetnička osobnost

Sjećanje: Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014.)

  • Miljenko Prohaska

    U Zagrebu je 29. svibnja u 89. godini umro ugledni hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i kontrabasist Miljenko Prohaska. Bio je uzor svestrane umjetničke osobnosti hrvatske kulture s velikim svjetskim ugledom. Potvrdio se kao vrhunski glazbenik klasičnog obrazovanja koji je pronalazio nove sadržaje kvalitetnog izričaja prožetog najboljim i najljepšim značajkama tzv. ozbiljne, zabavne i narodne glazbe, a ponajviše jazza. Rođen je 17. rujna 1925. u Zagrebu, gdje je u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski nakon violine učio kontrabas u razredu Milana Prosenika, a kako na Muzičkoj akademiji tada još nije postojao razred za kontrabas, diplomirao je na Teoretsko-nastavničkom odjelu.

    Kao izvrstan kontrabasist bio je član Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog i Komornog orkestra RTV Zagreb i Orkestra JRT-a. Rano se oduševio jazzom, a bio je dugogodišnji član Zagrebačkog jazz-kvarteta i Jazz kvinteta te je gostovao i u drugim međunarodnim uglednim ansamblima. Bio je jedan od utemeljitelja i stalni šef-dirigent slavnog Plesnog orkestra Radio Zagreba, kasnije Big Banda HRT-a , visoko rangiranog na svjetskim top listama i uzorom svima u bivšoj državi po svojoj nacionalnoj repertoarnoj politici. Na mnogobrojnim gostovanjima dirigirao je najuglednijim europskim i prekomorskim orkestrima najčešće predstavljajući vlastitu glazbu. Surađivao je i sa Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske, uključujući Big Band i Sympho-jazz Band HV-a te drugim uglednim ansamblima.

    Miljenko Prohaska bavio se povremeno i pedagoškim radom (seminari o filmskoj glazbi na Akademiji za kazalište, film i televiziju) te je bio i društveno aktivan kao član mnogih stručnih tijela. Bio je predsjednik odbora Zagrebačkog festivala zabavne glazbe, predsjednik Saveza estradnih radnika Jugoslavije, jedan od utemeljitelja Jazz kluba Zagreb, predsjedenik Hrvatskog društva skladatelja. Dobitnik je mnogobrojnih festivalskih nagrada i priznanja poput Zlatne Arene, Vjesnikove nagrade Josip Štolcer Slavenski, nagrade Vladimir Nazor i nagrade Porin za životno djelo, kao i nagrade Zagrebačkog festivala za životno djelo i cjelokupan doprinos uspjehu hrvatske zabavne glazbe te za doprinos hrvatskoj umjetnosti i kulturi.
    Miljenko Prohaska
    Miljenko Prohaska autor je velikog i svestranog opusa u širokom rasponu glazbenih stilova i žanrova, uvijek profesionalno i s ukusom oblikovanog u dojmljiva ostvarenja. Pisao je orkestralne skladbe (Tema s varijacijama i Zagrebačke meditacije za violinu i simfonijski orkestar), laku orkestralnu glazbu (Mala fantazija, Razmišljanja, Povratak, Adieu, Lamento i dr.), jazz (tri Koncerta, Intima, Sjećanje na Pathelina, Folklorne meditacije, Skice za jazz orkestar i dr.), za tamburaški orkestar (Samoborske meditacije, Zlatne tambure, Preludij za tambure). Nadahnut koncertima komorne glazbe u Salonu Očić Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti Franjo Dugan, čiji je bio član, pisao je najčešće po narudžbi (Preludij za Jelenu i Ljerku, za violončelo i orgulje, U Arboretumu, za brass kvintet, Un petit morceau pour Darka et Nina, za gudački kvartet, Arioso, za violinu i orgulje i dr.). Kobne ratne 1991. nastali su Krici za Kroaciju za mješoviti zbor.

    U obilju je njegove scenske glazbe i nekoliko baleta (Kantata mladosti, Međuigra), kao i obrada i orkestracija rock-opera Gubec-beg i Grička vještica (Krajač-Metikoš-Prohaska). Pisao je scensku glazbu (Mesar iz Abervillea, Luđakinja iz Chaillota, Ljudi i majmuni, Na tri kralja i dr.) i glazbu za četrdesetak radio-drama (Nasmiješeni Joe, Zrnce pijeska...), televizijskih drama (Smrt u čizmama, Maskerata, Allegro con brio), crtanih i cjelovečernjih filmova (Crvenkapica, Krađa dragulja, Prometej s otoka Viševice, Rondo, Lisice, Kiklop...) i dječjih priča (Priča o kositrenom vojniku, Mala sirena...). Među popularnim melodijama ističu se Na rastanku, Zbog jedne davne melodije, Štela bi biti list, Vezani jedno uz drugo, Senje, senje i druge.

    Mnoge Prohaskine skladbe snimljene su i arhivirane na nosačima zvuka u zemlji i inozemstvu, kao trajni dokument za povijest. Izdvojili bismo legendarnu Intimu, koja se izvodi u nekoliko inačica, uvijek ostavljajući dubok dojam, kao i reprezentativan trostruki album iz serije Hrvatski suvremeni skladatelji, koji je objavljen 2006. u izdanju Cantusa, HRT-a i HDS-a. Na tri CD-a nalaze se najljepše i najreprezentativnije skladbe Miljenka Prohaske iz područja baletne, scenske i simfonijske glazbe (Međuigra / Intermezzo), jazza (Na svoj način) i popularne glazbe (Zbog jedne davne melodije). Taj izbor svjedoči o stvaralačkoj svestranosti, iznimnom talentu, marljivosti i ljubavi prema lijepoj glazbi i glazbenicima s kojima je tako rado surađivao i prenosio im svoje veliko znanje, elegantno i sugestivno, podjednako dojmljivo u svojim notama ili za dirigentskim pultom. Miljenko Prohaska ostavlja blistavi trag za sobom i ostat će nam u najljepšoj uspomeni.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 4. lipnja 2014.

Piše:

Višnja
Požgaj

eseji