Bečani u Zagrebu

33. Zagrebačke ljetne večeri, 27. lipnja – 14. srpnja 2014.: Bečki komorni orkestar (Wiener Kammerorchester), dir. i solist: Stefan Vladar, klavir, Atrij Galerije Klovićevi dvori, 27. lipnja 2014.

  • Bečki komorni orkestar (Wiener Kammerorchester) i Stefan Vladar, foto: facebook, @ Branko Hrkač – Visualmedia

    Grad Zagreb nesumnjivo zaslužuje reprezentativni ljetni festival klasične glazbe. Tim više jer s pravom slovi kao istaknuto glazbeno i kulturno središte, što se redovito potvrđuje tijekom sezone. U ljetnim mjesecima, međutim, situacija se mijenja. Iako se mnogobrojnim i raznovrsnim kulturnim zbivanjima na raznim mjestima i ljeti želi privući što više Zagrepčana i njihovih gostiju, pravog ozbiljnog festivala još uvijek nema. Unatoč ulasku Hrvatske u Europsku uniju i očekivanju napretka i na tom polju kulture, još se ne nazire mogućnost rađanja takve svečanosti, koja bi okupila najveća svjetska imena, jer to, naravno, podrazumijeva znatno veće troškove, koje si u sadašnjoj ekonomskoj krizi ne možemo priuštiti.

    Koncertna direkcija Zagreb već više od tri desetljeća organizira raznolike ljetne sadržaje. Imala je nekoliko godina i jedan respektabilni tematski festival posvećen baroknoj glazbi (ZABAF), a tu su i Orgulje Zagrebačke katedrale, pa Međunarodna smotra folklora, ali osim tih ciklusa festivalskoga tipa, uglavnom se svaštarilo, želeći udovoljiti raznim ukusima po sistemu za svakoga ponešto. Ovogodišnji je festival, međutim, pod umjetničkim vodstvom mladog i ambicioznog pijanista Krešimira Starčevića, dokazanih umjetničkih i organizatorskih sposobnosti, načinio zanimljiv zaokret u koncepciji i dalje u organizaciji KDZ-a.
    Andrea Ikić-Böhm, veleposlanica Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, Josip Nalis, ravnatelj Koncertne direkcije Zagreb, i Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, na otvaranju 33. Zagrebačkih ljetnih večeri, foto: facebook, @ Branko Hrkač – Visualmedia
    Nakon Večeri na Griču ponovno je vraćen prijašnji naziv Zagrebačke ljetne večeri „kako bi ime Zagreba bilo što prepoznatljivije inozemnim glazbenicima, ali i svim turistima koji će festival posjećivati“. Dakle, ove godine radi se o sedam „ekskluzivnih“ koncerata s programima isključivo klasične glazbe u rasponu od renesanse do 20. stoljeća s vrsnim interpretima solističke i komorne glazbe i s jednim novitetom – promocijom „mladih hrvatskih zvijezda“. Ove godine bit će to pijanist Aljoša Jurinić, koji će nastupiti iste večeri kao solist i komorni glazbenik uz Hrvatski gudački kvartet.

    Među inozemnim pijanistima odabran je Vadym Kholodenko iz Ukrajine, a ruski violinist Boris Brovtsyn nastupit će u suradnji s našim pijanistom Danijelom Detonijem. Za ljubitelje komorne glazbe svirat će Gudački kvartet Artemis iz Njemačke i Trio di Parma iz Italije. S posebnim zanimanjem očekuje se nova produkcija vokalnog ansambla za srednjovjekovnu glazbu Dialogos iz Francuske. Pod umjetničkim vodstvom naše slavne muzikologinje Katarine Livljanić i u suradnji s Kantadurima Joška Ćalete bit će predstavljen program Anđeli hereticiRituali i pučke pobožnosti iz srednjevjekovne Bosne i Hercegovine. Taj se program iznimno održava u Umjetničkom paviljonu.
    Stefan Vladar i Bečki komorni orkestar (Wiener Kammerorchester), foto: facebook, @ Branko Hrkač – Visualmedia
    Vratimo se, međutim, na početak, na otvaranje 33. Zagrebačkih ljetnih večeri, upriličeno 27. lipnja u Atriju Galerije Klovićevi dvori. Nastupio je Bečki komorni orkestar na čelu s uglednim austrijskim pijanistom i dirigentom Stefanom Vladarom, šefom dirigentom tog orkestra duge tradicije koja traje od 1946. U nazočnosti hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i drugih visokih uzvanika 33. ZLJV otvorila je veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj, Andrea Ikić Böhm. Gradonačelnik Milan Bandić tom je prigodom rektoru Akademske crkve sv. Katarine uručio zahvalnicu za dugogoišnju suradnju, jer u slučaju lošeg vremena lijepi i akustični prostor Crkve sv. Katarine uvijek stoji na raspolaganju i praktična je zamjena za susjedni Atrij Galerije Klovićevi dvori, gdje se u pravilu održava većina koncerata. Srećom, te večeri nebo se smilovalo i omogućilo idealno ozračje za otvorenje tog tradicionalnog zagrebačkog ljetnog festivala pod vedrim nebom.

    Gosti iz Beča ponudili su za tu prigodu svoju, austrijsku, glazbu. Pet stavaka, op. 5 Antona Weberna, avangardnog skladatelja asketskog usmjerenja, vjerojatno i nije bio najbolji izbor za otvaranje ljetnog festivala klasične glazbe, no zato je Wolfgang Amadeus Mozart u nastavku bolje prošao. Dva remek-djela iz njegova opusa glazbenici su izveli na solidnoj razini zahvaljujući prvenstveno uzornom pijanističkom, ali i dirigentskom umijeću i muzikalnosti maestra Stefana Vladara. Prvo u 20. koncertu za klavir i orkestar u d-molu, KV 466 , a potom u 38. Simfoniji u D-duru, KV 504, tzv. Praškoj.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA, 29. lipnja 2014.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike