Nadahnuti glazbenici

13. koncertna sezona Gudačkog kvarteta Sebastian, Mala dvorana KD Vatroslav Lisinski, 12. siječnja 2015.



  • Prema dobrom običaju Gudački kvartet Sebastian nastupio je na tamnoj pozornici male dvorane Lisinski ovaj put oplemenjene s četiri crno-bijele slike iz ciklusa Ruševine i ekspresije romantizma zadarskog umjetnika Josipa Zankija (1969), predsjednika Hrvatskog društva likovnih umjetnika i člana Europskog parlamenta kulture. Prvi dio programa tog zanimljivog i dobro posjećenog koncerta bio je posvećen hrvatskim skladateljima Ivanu pl. Zajcu, Frani Paraću i Borisu Papandopulu, dok je vrhunac večeri na kraju postignut tzv. Harfnim kvartetom Ludwiga van Beethovena. Uobičajenih pet minuta neobične kvartetske glazbe u obradama za gudački kvartet iz područja renesanse, baroka, jazza ili salonske glazbe kojima počinje svaki koncert ciklusa Kvarteta Sebastian ove je sezone posvećeno salonskoj glazbi Ivana pl.Zajca u povodu 100. obljetnice smrti.

    Šarmantni taktovi Zajčeve Mazurke iz komične opere Gospođe i husari i salonske polke za klavir La capricciosa u obradi Felixa Spillera, uveli su nas u svijet birane kvartetske glazbe hrvatskih autora. Uspješan trostavačni Gudački kvartet Frane Paraća iz 1990. koji je tada praizveo Zagrebački kvartet, na čiji je poticaj djelo i nastalo, nagrađen je 1997. Porinom kao najbolja skladba u kategoriji komornih sastava. I ovom prigodom se potvrdila klasična vrijednost i privlačnost djela unutar modernog izričaja, zahvaljujući predanoj izvedbi Kvarteta Sebastian u sastavu Anđelko Krpan, prva violina, Korana Rucner, druga violina, Nebojša Floreani, viola, i Zlatko Rucner, violončelo.

    Nakon tog, zasad jedinog Paraćevog gudačkog kvarteta, slijedio je Treći gudački kvartet „Narodni“ Borisa Papandopula. Naš je majstor napisao šest gudačkih kvarteta , a ovaj iz 1945. u cjelosti asocira na hrvatski folklor, što se osjetilo u sva četiri stavka s naslovima Idila, U kolu, Guslarska i Igra. Papandopulova inventivnost i virtuozno skladateljsko umijeće bili su itekako inspirativni za članove kvarteta. Posebno je zanimljiv bio 3. stavak napisan po uzoru na zvuk i način sviranja gusala, što su uz ostale glazbenike kao solisti odlično dočarali violinistica Korana Rucner i violist Nebojša Floreani.

    Na kraju je izvedeno najopsežnije i najzahtjevnije djelo programa izabrano iz velikog opusa Ludwiga van Beethovena. Bonski majstor je napisao čak sedamnaest gudačkih kvarteta, u tri različita razdoblja svojega stvaralaštva, koji uz klavirske sonate i simfonije predstavljaju najvažniji dio njegova instrumentalnog opusa. Ovom prigodom čuli smo Deseti kvartet u Es-duru, op. 74 (1809 ), iz srednje grupe, izraziti primjer zrelog skladateljevog stila, koji je dobio pridjev harfni zbog pizzicato akorda u prvome stavku nalik na harfu. U drugom, polaganom stavku veliku izražajnu temu Ronda dojmljivo je iznio prvi violinist Anđelko Krpan. U trećem stavku, Scherzu, nazire se parafraza sudbinske teme iz Beethovenove Pete simfonije, a Finale donosi još jednu elegantnu temu sa šest varijacija. Majstorska instrumentcija i pregršt zvučnih boja unutar slobodno koncipitane četverostavačne sonatne forme tog remek-djela bili su izazov za sve članove Kvarteta Sebastian u kojemu su glazbenici, unatoč manjim nesavršenostima, zvučali složno i tonski dojmljivo.

    Idući koncert ciklusa Gudačkog kvarteta Sebastian održat će se 9. ožujka, a na rasporedu su djela Ivana pl. Zajca, Antona Weberna, Dore Pejačević i Jana Sibeliusa, a gostuje pijanist Oliver Triendl.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 16. siječnja 2015.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike

najavljujemo...