Tartinijeva glazba

Ciklus Hrvatskog baroknog ansambla: Ansambl Musica cubicularis: Vatra, fantazija, jednostavnost i erudicija, umjetničko vodstvo: Domen Marinčič, viola da gamba, Hrvatski glazbeni zavod, 8. veljače.2015.

  • Musica cubicularis

    Uoči gala-koncerta u povodu 15. godišnjice djelovanja koji će se održati 7. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski pod umjetničkim vodstvom Laure Vadjon s djelima Johanna Sebastiana Bacha i Georga Friedricha Händela koja će svojim glasom i umijećem oplemeniti i sopranistica Ivana Lazar, Hrvatski barokni ansambl je u nedjelju 8. veljače u svojem koncertnom ciklusu u Hrvatskom glazbenom zavodu ugostio slovenski ansambl sličnih afiniteta prema ranoj glazbi zagonetnog imena Musica cubicularis. Budući da cubicularis znači spavaća soba slušatelji su vjerojatno uživali u koncertu slušajuću u krevetu izravni prijenos na 3. programu Hrvatskog radija koji je vodio Trpimir Matasović. Iako se u proteklih deset godina djelovanja taj ansambl razvio u dinamičan sastav prilagodljive veličine, na ovom je koncertu nastupio u početnoj formaciji kao trio u sastavu Žiga Faganel, violina, Domen Marinčić, violončelo, i Tomaž Sevšek, čembalo, a u dijelu programa pridružile su im se i dvije članice Hrvatskog baroknog ansambla flautistica Ana Benić i violinistica Laura Vadjon.

    Kako glazbenici ansambla Musica cubicularis svirajući na primjerenim povijesnim instrumentima često izvode manje poznata djela, prvenstveno slovenske barokne baštine, zagrebačkoj publici su poželjeli predstaviti skladbe Giuseppea Tartinija, skladatelja talijanskih korijena, rođenog 1692. u Piranu od oca Talijana i majke slovenskog podrijetla. Tartini je sa šesnaest godina napustio rodnu Istru i u Italiji nastavio školovanje za svećeničko zvanje baveći se ujedno i glazbom. Ipak, na kraju se oženio i u potpunosti posvetio glazbi boraveći uglavnom u Padovi, gdje je i umro 1770. Tartini je bio znameniti virtuoz na violini, ugledni pedagog i jedan od najistaknutijih baroknih skladatelja instrumentalne glazbe, posebice one za gudače, te ga Slovenci s pravom i ponosom svojataju, tim više jer je u svoja djela unosio i pučke motive, najčešće istarske. Dakle, program koncerta sastojao se isključivo od Tartinijeve glazbe, iako bi možda bilo zanimljivije uz Tartinija čuti i neke druge slovenske barokne skladatelje čija su djela ti vrsni glazbenici već snimili za Slovenski radio.

    Početna nesigurnost slovenskog trija u Tartinijevoj Drugoj sonati u F-duru op. 1 za violinu, violončelo i čembalo prevladana je u nastavku programa. U skladbi pod nazivom Solo u A-duru (ms. Kopenhagen) za poprečnu flautu, čembalo i violončelo svojom se izvrsnošću i muzikalnošću istakla flautistica Ana Benić. Kvaliteta trija Faganel, Marinčić i Sevšek naročito se očitovala u popularnoj Sonati u g-molu, op.1 Didone abbandonata za violinu, violončelo i čembalo s lijepim uvodom u vidu jednog Larga iz violinskog koncerta D-81 u transkripciji Leonharda Frischmutha za čembalo. Sonata u A-duru za violinu i violončelo Pastoralna, protkana folklornim elementima, posebno se dojmila u okvirnim stavcima, dok se violončelist Marinčić istaknuo u Sonati za violončelo i bas u a-molu (ms. Padova) uz odličnu suradnju čembalista Sevšeka. Zanimljivo je da je rukopis tog djela tek nedavno otkriven u jednoj zbirci u Padovi.

    Koncert slovenskog ansambla Musica cubicularis završio je Sonatom a tre u d-molu (ms. Venecija) za dvije violine i bas u kojoj su solističke snage udružili složni i izražajni voditelji oba ansambla Žiga Faganel i Laura Vadjon. Odlična izvedba rezultirala je ponavljanjem drugog stavka te sonate (Largo Andante) i to uz dodatak flaute u aranžmanu violončelista Domena Marinčića.

    Nakon svečanog obljetničarskog koncerta koji slijedi u ciklusu Lisinski subotom HRBA najavljuje još jedan zanimljiv koncert na kojem će 26. travnja voditeljica biti violinistica Catherine Mackintosh, dugogodišnja prijateljica i suradnica Hrvatskog baroknog ansambla. Na programu su birana djela engleskog baroka iz opusa Purcella i Händela.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 16. veljače 2015.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike