Hrvatsko glazbeno naslijeđe

13. koncertna sezona Gudačkog kvarteta Sebastian, gost: Oliver Triendl, klavir, Mala dvorana KD Vatrosalv Lisinski, 9. ožujka 2015.

  • Gudački kvartet Sebastian, arhivska snimka

    Prema ustaljenom običaju Gudački kvartet Sebastian je na trećem ovosezonskom koncertu pozdravio publiku kraćim uvodom s pet minuta salonske glazbe, ovaj put iz opusa Ivana pl. Zajca. Bio je to valcer San ljubavi koji je Zajc napisao kao intermezzo za operu Seviljski brijač, a Felix Spiller ga je prema klavirskoj inačici obradio za gudački kvartet. Anđelko Krpan, prva violina Gudačkog kvarteta Sebastian, pozdravio je nakon toga gostujućeg likovnog umjetnika Matka Vekića (1970), izvanrednog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je sa svoje četiri slike iz ciklusa Kukci oplemenio podij Male dvorane KD Lisinski.

    Na programu koncerta bila su djela za gudački kvartet i klavirski kvintet uglednih skladatelja s početka 20. Stoljeća. Na koncertu je sudjelovao i njemački pijanist Oliver Triendl (1970), a do suradnje s njim došlo je zahvaljujući Goethe institutu iz Zagreba. U bogatoj pijanističkoj karijeri tog vrsnog pijanista za nas je osobito značajno njegovo trajno zanimanje za hrvatsko glazbeno naslijeđe, posebno za djela Dore Pejačević, Božidara Kunca i Borisa Papandopula, koja je učestalo snimao i predstavljao svjetskoj glazbenoj javnosti surađujući s uglednim svjetskim orkestrima i ansamblima (primjerice i sa Zagrebačkim solistima). Njegovo posebno zanimanje za komornu glazbu urodilo je osnivanjem Međunarodnog festivala komorne glazbe Fürstensaal Classix u Kemptenu u Bavarskoj.
    Oliver Triendl, arhivska fotografija, foto: Youtube
    Na ovom koncertu Triendl je sudjelovao u izvedbi dva klavirska kvinteta iz opusa Antona Weberna i Dore Pejačević. Svojim je iskustvom i istančanim osjećajem za izbalansirani komorni zvuk, uvelike pridonio kvaliteti izvedbi tih različitih i na svoj način zanimljivih i značajnih djela. Već su se u prvom susretu petero vrsnih glazbenika u mladenačkom Klavirskom kvintetu Antona Weberna (1883-1945), kasnijeg predvodnika Druge bečke škole i avangarde, djelu koje on nikad nije imao potrebu proširiti na veću formu, osjetile dobre vibracije i međusobni sklad.

    Ta poticajna suradnja još je više došla do izražaja u reprezentativnom Klavirskom kvintetu u h-molu, op. 40 hrvatske skladateljice Dore Pejačević (1885-1923), koji se smatra jednim od vrhunaca njezina stvaralaštva. U dobro oblikovanoj cjelini naročito se dojmio drugi stavak Poco sostenuto prožet lirizmom, ali i uvodni Allegro, zatim duhoviti Scherzzo raspjevane melodike s diskretnim prizvukom folklora, i naposljetnku efektni završni Allegro arhaičnog prizvuka, s moćnom gradacijom na kraju.

    U drugom dijelu koncerta izveden je četvrti i posljednji Gudački kvartet u d-molu, op. 56 Jeana Sibeliusa (1865-1957), najvećeg finskog skladatelja, prvenstveno poznatog po orkestralnom opusu prožetom nordijskim duhom. Njegova se komorna djela međutim ne izvode često (osim upravo ovog posljednjeg kvarteta) te je stoga bilo vrijedno čuti to izvanredno dojmljivo i majstorski oblikovano djelo zrelog skladatelja s podnaslovom Voces intimae (Intimni glasovi). Taj se podnaslov prvenstveno odnosi na središnji Adagio, a može se primijeniti i na ostale stavke, primjerice na početak prvog stavka u intimnom razgovoru violine i violončela. No, svaki od pet kontrastnih stavaka priča je za sebe, iako počinje tematskim materijalom koji proizlazi iz tema prethpodnih stavaka i zrači posebnom atmosferom koju su članovi Gudačkog kvarteta Sebastian Anđelko Krpan, Korana Rucner, Nebojša Floreani i Zlatko Rucner vrlo savjesno, emotivno i sveobuhvatno dočarali.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 16. ožujka 2015.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike