Na tragu stare slave

Koncertna sezona Zagrebačkog kvarteta, Hrvatski glazbeni zavod, 26. svibnja 2015.

  • Zagrebački kvartet, foto: facebook

    Dugi vijek Zagrebačkog kvarteta, jednog od naših najstarijih i najpriznatijih gudačkih kvarteta, datira od 25. travnja 1919. kada je održan prvi koncert u tadašnjem Hrvatskom zemaljskom glazbenom zavodu. Osnovao ga je začetnik zagrebačke violinističke škole, znameniti prof. Vaclav Huml u društvu drugog violinista Milana Grafa, violista Ladislava Miranova i violončelista Umberta Fabrija. Tijekom 95 godina djelovanja u različitim sastavima veliki prinos ansamblu dalo je tridesetak vrhunskih glazbenika s više od četiri tisuće koncerata na svim kontinentima i preko šezdeset snimljenih nosača zvuka za neke od vodećih svjetskih izdavačkih i radijskih kuća. O kvaliteti svjedoče i mnogobrojne nagrade diljem Europe i svijeta.

    Smjena generacija neminovna je u tako dugom stažu. Ona iziskuje stanovito vrijeme prilagodbe i međusobnog usklađivanja, donosi uspone, ponekad i padove, a današnji pomlađeni zagrebački kvartet u sastavu Marin Maras, prva violina, Davor Philips, druga violina, Hrvoje Philips, viola i Martin Jordan, violončelo, na najboljem je putu da Zagrebačkom kvartetu vrati staru slavu. U tom sastavu Zagrebački kvartet djeluje od početka netom završene sezone, kada je mjesto prve violine prošle godine preuzeo mladi Dubrovčanin Marin Maras, unijevši u vrlo dobar postojeći sastav zamjetnu energiju i svježinu. Na završnom koncertu sezone s velikim su uspjehom izvedena djela Miroslava Miletića, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Claudea Debussyja.

    U promišljenom izboru repertoara Zagrebačkog kvarteta djela hrvatskih skladatelja zauzimaju važno mjesto. Na ovom koncertu izbor je pao na Folklorne kasacije Miroslava Miletića (1925) nastale 1967. prvo za gudački orkestar, a potom i za kvartet. Djelo je naručio dirigent Orkestra koledža u New Bedfordu, koji ga je i praizveo. Četiri kratka kontrastna stavka srodna divertimentu i serenadi crpe inspiraciju iz međimurskog folklora i čine redoviti i rado izvođen dio repertoara svakog kvarteta. Posebno su uspješni Scherzo, Andante tranquillo i šaljivi Presto.

    Skladno zajedničko muziciranje Zagrebačkog kvarteta još je više došlo do izražaja u tzv. disonantnom Gudačkom kvartetu u C-duru, KV 465 Wolfganga Amadeusa Mozarta, naročito u razigranom Menuetu i briljantnom četvrtom stavku (Allegro molto) koji se smatra najproduhovljenijim Mozartovim uratkom, s obzirom da je to posljednji i najzreliji od šest majstorovih kvarteta posvećenih Josephu Haydnu kao „plodovima duga i tegobna truda“. Zato se Mozartovi kvarteti uz Haydnove i Beethovenove ubrajaju u najizvornije primjere klasičnog kvartetskog sloga.

    Vrhunac koncerta postignut je izvrsnom izvedbom Gudačkog kvarteta u g-molu, op. 10 Claudea Debussyja, jedinog njegovog djela tog oblika i jednoj od njegovih najznačajnijih skladbi. Taj je Kvartet prigodom nastanka 1893. izazvao veliku pozornost i priznanja većine njegovih suvremenika i glazbenika, kojima je to do današnjih dana pravi interpretativni izazov zbog originalnosti u odabiru slobodne forme, smionih harmonija i tečne melodike. Kako je skladateljski koncipiran u jednom dahu, tako je u jednome dahu protekla i izvedba – iznimno fokusirana, točna, impresionistički profinjena, temperamentna i uzbudljiva.

    © Višnja Požgaj, Klasika.hr, 6. lipnja 2015.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike