Nadmašena očekivanja

Koncertna sezona Zagrebačkog kvarteta, Hrvatski glazbeni zavod, 5. travnja 2016.

  • Zagrebački kvartet, arhivska fotografija

    Zagrebački kvartet u sastavu Marin Maras, prva violina, Davor Philips, druga violina, Hrvoje Philips, viola i Martin Jordan, violončelo ponekad u programe svojih koncerata uvrštava i djela hrvatskih autora. Tako je u središtu petog koncerta ovosezonskog ciklusa, uz Josepha Haydna i Bélu Bartóka, bilo i jedno reprezentativno ali nažalost rijetko izvođeno djelo hrvatskog skladatelja Jurja Stahuljaka (1901-1975). Ove godine obilježava se 115. godišnjica njegova rođenja, a prošle godine navršila se 40. godišnjica smrti. Zacijelo je to bio povod da mu se posveti više pažnje, iako bi razloga za izvođenje njegovih vrijednih djela trebalo biti i više.

    Juraj Stahuljak je pripadnik najmnogobrojnije hrvatske obitelji glazbenika (njih šesnaestero). Osim što je nadahnut obiteljskom atmosferom muziciranja u kući studirao glazbu na Konzervatoriju Hrvatskog glazbenog zavoda, završio je i studij povijesti i zemljopisa na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te bio gimnazijski profesor, usto trajno posvećen glazbi kao orguljaš, povremeni pratilac na koncertima, dirigent i skladatelj. Napisao je stotinjak skladbi (solo-pjesme, djela za klavir, zborove te duhovne, orkestralne i glazbeno-scenske skladbe, kao i obrade narodnih napjeva), a komorna glazba zauzima posebno mjesto u njegovu opusu. U tu skupinu pripadaju i dva gudačka kvarteta.

    Ovom prigodom izbor je pao na Drugi gudački kvartet u c-molu, op. 15 iz 1932. To djelo iznimne kvalitete i umjetničkog dojma zrcali skladateljevu naklonost nacionalnom izrazu i estetici romantizma. Tako se u prvom stavku sonatnog oblika naslućuju folklorni utjecaji sjeverne Hrvatske i Mediterana, u drugom Istre, u trećem stavku umjesto Scherza stoji slavonsko Kolo, a u zaključku Fuga, što samo potvrđuje njegovu sklonost čvrstim klasičnim formama. Iako je to djelo ranije snimio Zagrebački kvartet (premda u drugom sastavu), a snimka je uvrštena na dvostruki CD posvećen Jurju Stahuljaku koji je 2007. izdao Cantus – ova najnovija izvedba nadmašila je sva očekivanja.

    Stahuljakovo djelo bilo je omeđeno s dva gudačka kvarteta različita ugođaja. Izvedba Gudačkog kvarteta u B-duru, op. 1, br. 1 Lovačkog Josepha Haydna (1732-1809) na najljepši način je istaknula eleganciju, pjevnost i virtuoznost tog mladenačkog djela koje je tada osamnaestogodišnji Haydn napisao po narudžbi baruna Carla Josepha von Fürnberga za potrebe njegovog kućnog muziciranja s prijateljima na imanju u Weinzierlu.

    Za razliku od tog djela srodnog klasičnom divertimentu zabavnog karaktera, Šesti gudački kvartet Béle Bartóka (1881-1945) iz 1939. zrcali posve drukčije, tmurno ozračje potaknuto crnim slutnjama nadolazećeg Drugoga svjetskog rata. Stoga svaki od četiri stavka, iako različita raspoloženja, počinje sličnim turobnim uvodom (Mesto), svojevrsnim ritornellom, a u takvom nostalgičnom i obamrlom ozračju djelo i završava. Dodajmo da to djelo pripada vrhuncima Bartókova stvaralaštva nastalima u posljednjim godinama života provedenim u Sjedinjenim Američkim Državama i danas je među njegovim najizvođenijim djelima.

    Glazbenici su, na čelu s prvom violinom Marina Marasa, vrlo studiozno, pažljivo, osjećajno i s punim intenzitetom predočili taj program i specifično stilsko ozračje sva tri različita djela. Izvedbe su bile suverene, tonski plemenite i strastvene, pojedinačno po dionicama i u odličnom međusobnom dosluhu i ravnovjesju, ostavivši dubok dojam na mnogobrojno slušateljstvo.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 13. travnja 2016.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike