Kad slavljenik časti

Ciklus Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije: Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, dir. Vladimir Kranjčević, solisti: Martina Zadro, sopran, Martina Gojčeta Silić, mezzosopran, Domagoj Dorotić, tenor, Luciano Batinić, bas, KD Vatroslav Lisinski, 17. studenoga 2016.

  • Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, foto: Domagoj Kunić, glazba.hrt.hr

    Uoči svog 80. rođendana maestro Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenoga 1936.) održao je prvi u nizu koncerata kojima obilježava svoju visoku životnu obljetnicu u ovoj svojoj – kako je najavio – posljednjoj aktivnoj koncertnoj sezoni. Bio je to ujedno drugi koncert u ovosezonskom ciklusu Kanconijer Zbora i Simfonijskog orkestra HRT-a na čijem je čelu svojevremeno proveo dvanaest godina (Zbora 1976-1982, Simfonijskog orkestra 1983-1988) kao šef-dirigent. U programu je sudjelovao i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća maestro Kranjčević također obilježio svojim trinaestogodišnjim vodstvom. Pridružili su se i vrsni solisti često vođeni iskusnom maestrovom rukom u raznim prigodama: sopranistica Martina Zadro, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Domagoj Dorotić, bas Luciano Batinić i orguljaš Pavao Mašić.
    Vladimir Kranjčević i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, foto: Domagoj Kunić, glazba.hrt.hr
    Iza maestra Vladimira Kranjčevića dugi je vijek aktivnog i priznatog pedagoškog, umjetničkog i organizatorskog djelovanja. Iako je diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Ladislava Šabana, zbog trajne ozljede ruke morao je promijeniti profesiju te je u nastavku studirao dirigiranje kod Slavka Zlatića u Zagrebu i Igora Markeviča u Monte Carlu, a magistrirao je kod Vojislava Ilića u Beogradu. Uspješno je vodio razne zborove, ansamble i orkestre, ravnao Muzičkom školom Vatroslav Lisinski, Operom HNK-a u Zagrebu, Varaždinskim baroknim večerima, bio je nadasve društveno aktivan i koristan. Pedagoškim radom bavio se od samog početka – od raznih škola do Muzičke akademije gdje je napredovanjem na kraju imenovan profesorom emeritusom Sveučilišta u Zagrebu.

    Kao pijanist i dirigent maestro Kranjčević nastupao je samostalno ili s ansamblima na mnogobrojnim koncertima i gostovanjima u domovini i inozemstvu. Od 1995. redovit je gost dirigent Slovenskog komornog zbora s kojim je ostvario niz koncerata u Sloveniji i Hrvatskoj i snimio deset kompaktnih ploča antologijskih djela hrvatske zborske glazbe. (Dirljiv je i znakovit podatak da je delegacija tog sjajnog zbora doputovala u Zagreb s pjesmom, poklonima i čestitkama dan uoči rođendana.) No ukupan broj trajno snimljenih djela za radio i televiziju dosiže impresivnih pet tisuća minuta, pretežito hrvatske glazbe. Dugačak je popis nagrada koje je maestro Kranjčević dobio, a još je uvijek rado viđen član raznih ocjenjivačkih sudova od ozbiljnih do popularnih poput realityja Do posljednjeg zbora ili Maestro.
    Martina Zadro, Martina Gojčeta Silić, Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, foto: Domagoj Kunić, glazba.hrt.hr
    Za program rođendanskog koncerta maestra Kranjčevića odabrana su dva značajna djela iz opusa Austrijanca Antona Brucknera, jednog od najosebujnijih, ali i najinovativnijih skladatelja druge polovine 19. stoljeća, čija je 120. godišnjica smrti obilježena 11. listopada. Njegovu 7. simfoniju u E-duru i Te Deum povezuje ista godina nastanka (1885) i autorova fascinacija Richardom Wagnerom. Bruckner je tada istom u šezdesetoj godini doživio prvi uspjeh, a Wagner je u vrijeme nastajanja tih djela preminuo (1883). Tako da je drugi stavak 7. simfonije svojevrsna posveta Brucknerovu uzoru Wagneru uvrštenjem u instrumentaciju Wagner-tuba posebne tople boje i znakovitim kromatskim uzlaznim motivom iz preludija Tristanu i Izoldi, koji se javlja i u završnom crescendu Te Deuma. Najbolji dojam u izvedbi tog opsežnog djela postignut je u prvom dijelu početnog stavka s prekrasnom temom u izražajnoj dionici violončela i viola te u žalobnom drugom stavku i na početku rustikalnog brzog Scherza. Dojmljiv je bio i završetak djela koji tematski podsjeća na početak Simfonije zatvarajući krug.
    Domagoj Dorotić, Luciano Batinić i Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, foto: Domagoj Kunić, glazba.hrt.hr
    Brucknerov Te Deum za soliste, zbor, orkestar i orgulje velebno je djelo u pet stavaka, koje je već na samom početku snažnim zvukom velikog orkestra, orgulja i ujedinjenog zbora usklikom Te Deum laudamus (Tebe Boga hvalimo) uzdrmao dvoranu. Zborove su pripremili Veton Marevci i Luka Vukšić, što je rezultiralo čistim i ujednačenim suzvučjem u tišoj dinamici, ali i prilično preglasnim forte zvukom ogromnog ansambla. Solisti su redom bili odlični i pridonijeli su ukupnom dojmu djela koje je sam Bruckner smatrao svojim najboljim ostvarenjem i vrhuncem glazbenog utjelovljenja vlastite vjere. „Kada me Bog konačno pozove i upita: Što si učinio s talentom koji sam ti dao?, pokazat ću mu partituru Te Deuma i nadati se da će biti milostiv.“

    Glasan i dugotrajan pljesak uz stojeće ovacije prepune Velike dvorane KD Vatroslava Lisinskog ispratili su izvedbu pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića – neumornog slavljenika, kojemu čestitamo 80. rođendan sa željom da svoju posljednju dirigentsku sezonu uspješno i u dobrom zdravlju privede kraju.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 13. prosinca 2016.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike

najavljujemo...