Nadahnuto i atraktivno

Koncertni ciklus Papandopulo kvarteta, Palača Dverce, 10. ožujka 2017.

  • Papandopulo kvartet, arhivska fotografija, foto: press

    Ciklus koncerata u sezoni 2016/2017. počeo je Papandopulo kvartet u petak, 10. ožujka 2017. u palači Dverce. Bio je to prvi od dvaju planiranih koncerata koje su glazbenici priredili sukladno dodijeljenim materijalnim sredstvima. Članovi Papandopulo kvarteta sviraju zajedno od 2000. godine – prvo u New Sax Quartetu, a 2013. godine u sastavu koji nosi ime jednog od najvećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća Borisa Papandopula. Četiri mlada saksofonista iz razreda prof. Dragana Sremca na Muzičkoj akademiji u Zagrebu – Nikola Fabijanić (sopran-saksofon), Gordan Tudor (alt-saksofon), Goran Jurković (tenor-saksofon) i Tomislav Žužak (bariton-saksofon) sviraju i danas zajedno, iako ne žive svi u istome gradu. Nakon studija slijedili su dobar primjer svog profesora, vrsnog solista na saksofonu i člana Zagrebačkoga kvarteta saksofona, okušavši se na izazovnom polju komornoga muziciranja. Uporište za to pružila im je izbrušena sviračka tehnika, razvijen osjećaj za različite ritamske i metričke kombinacije, muzikalnost i osluškivanje svih sudionika sastava.

    Četiri različite boje i tonski opsezi istorodnoga glazbala – saksofona, omogućuju odabir veoma širokog repertoara i podjednako isticanje svakog od njih kao nositelja tematske građe ili sastavnice harmonijskog uporišta. Na programu prvoga koncerta Papandopulo kvarteta predstavljene su skladbe četvero skladatelja rođenih između 1969. i 1979. godine te mlade skladateljice Lane Janjanin, rođene u Zagrebu 1990. Skladbu Zeleni Jure slovenskoga skladatelja Igora Lundera (Ljubljana, 1969) izveo je Papandopulo kvartet drugi put, dok je skladba još jednog slovenskoga skladatelja Izidora Leitingera (Slovenj Gradec, 1971) Suita quasi Balkanika, nastala na poticaj Vlatka Stefanovskog za gitaru i Big Band, izvedena prvi put u inačici za četiri saksofona. U četverostavačnoj skladbi, temeljenoj na napjevima iz makedonske tradicijske glazbe, glazbenici su čak i zapjevali i više puta pljeskali dajući ritamsku podršku poput udaraljki raskošnoj, uglavnom tonalitetno određenoj melodijskoj liniji.

    Iako od prvih, tehnikom disanja obilježenih taktova skladbe Igora Lundera Zeleni Jure nije bilo sasvim sigurno radi li se o folklornome napjevu, potvrdio je to nastavak skladbe. Ugođaj tradicijske glazbe obilježio je i skladbu Pid oblačkom (Pod prozorom) Lane Janjanin, koja je izvornu ukrajinsku pjesmu i šest varijacija skladala najprije za gudački kvartet, a kasnije preradila za kvartet saksofona. Skladbom dominira disonantni prizvuk, a posljednja varijacija odaje bliskost s istarskim folklorom. Skladatelj Petar Obradović (Dubrovnik, 1972) skladao je Tango To Go za Klavirski trio Dubrovnik, a prerada za kvartet saksofona također je prvi put predstavljena 10. ožujka. Mlada skladateljica Tena Ivana Borić (Zagreb, 1979) skladala je Piece for Amy, posvetu preminulog mladoj britanskoj glazbenici Amy Winehouse (1983-2011), koristeći u središnjem dijelu skladbe jednu od njenih popularnih tema.

    Sve odabrane skladbe pokazale su mogućnosti povezivanja disonantnih i konsonantnih harmonijskih rješenja, različitost boja saksofona, visoku tehničku razinu sviranja i veliki raspon dinamike. Članovi Papandopulo kvarteta unijeli su u svoju interpretaciju publici prilično novog programa svoje sviračke vještine, muzikalnost i profinjenost u oblikovanju svih predviđenih dinamičkih vrijednosti. Njihovo je sviranje odisalo neusiljenošću, savršenim protjecanjem u vremenu, zanosom i sjajnim suglasjem u kome je svaki detalj bio podređen cjelovitom dojmu. Svoj nastup završili su s dva dodatka – tanga – zaokruživši efektnim nastupom i savršenim sviranjem ugodno druženje s vjernom publikom koja je ispunila mali, ali ugodan i akustički prikladan prostor u dvorani u Palači Dverce.

    © Snježana Miklaušić-Ćeran. KLASIKA.hr, 27. ožujka 2017.

kritike