U znaku Majke pod križem

26, Pasionska baština, Zagreb, 1. – 12. travnja 2017.: Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA, dir. Bojan Pogrmilović, solisti: Vedrana Zrnić, sopran, Jana Pogrmilović, alt, Filip Filipović, tenor, Fran Pogrmilović, bas, Crkva sv. Petra, Zagreb, 1. travnja 2017; Hrvatski barokni ansambl, solisti: Anabela Barić, sopran, Franko Klisović, kontratenor, Crkva sv. Katarine, Zagreb, 2. travnja 2017.

  • Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA i Bojan Pogrmilović, foto: facebook

    Prva dva večernja koncerta 26. svečanosti Pasionske baštine održana u zagrebačkim crkvama imala su na programu skladbe pisane na tekst katoličkog himna iz 13. stoljeća Stabat mater (Stabat mater dolorosa), tekst koji se pripisuje franjevcu Jacoponeu da Todiju i papi Inocentu III. a govori o patnji Majke Marije koja stojeći pod križem raspetoga Krista oplakuje Sina. Tekst je to izuzetne dramatičnosti i u kršćanskoj je umjetničkoj tvorbi nadahnuo brojne skladatelje (primjerice Palestrinu, Pergolesija, Alessandra Scarlattija, Vivaldija, Haydna, Rossinija, Dvořaka i mnoge druge). Topos Majke pod križem nalazimo i u hrvatskom pučkom crkvenom pjevanju i poznat je kao Gospin plač. Na koncertu u Crkvi sv. Petra nastupio je Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA pod ravnanjem svog stalnog dirigenta Bojana Pogrmilovića i izveo oratorij za soliste, mješoviti zbor i orgulje Stabat mater skladatelja, dirigenta i glazbenog pedagoga Tomislava Uhlika (1956.) te praizveo pučki oratorij za soliste i mješoviti folklorni zbor Plač Majke Marije glazbenog voditelja Ansambla Lado Dražena Kurilovčana (1969.), dok je u Crkvi sv. Katarine poznati Stabat mater za sopran, alt, gudače i basso continuo Giovannija Battiste Pergolesija izveo Hrvatski barokni ansambl.
    Vedrana Zrnić, Jana Pogrmilović, Filip Filipović i Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA, foto: facebook
    Uhlikov je oratorij Stabat mater bio praizveden u okviru Pasionske baštine prošle godine a autor ga je skladao na poticaj dirigenta Bojana Pogrmilovića posvetivši ga 25. obljetnici svečanosti Pasionske baštine i 40. obljetnici Zbora KUD-a INA. Uz Mješoviti zbor nastupili su solisti Vedrana Zrnić, sopran, Jana Pogrmilović, alt, Filip Filipović, tenor i Fran Pogrmilović, bas, a za orguljama je bila Elizabeta Zalović. Dvanaest stavaka oratorija slijed je kontrastnih ugođaja u kojima se izmjenjuju homofono i polifono pisani ulomci kao i stavci s pretežno solističkim ili pak s poglavito zborskim sudjelovanjem. Harmonijsko se bogatstvo ogleda u gustoći sloga i s proširenjima izvan standardne dursko-molske izričajnosti. Naime, melodijski i harmonijski prepoznatljivi utjecaji hebrejske glazbene baštine i ugođaji usporedivi s tradicijom židovske glazbe pridaju Uhlikovoj glazbi patinu starine i svojevrsnu autentičnost događanja. Dobro uvježbani zboristi i glasovno uvjerljivi solisti, osobito pouzdana sopranistica Vedrana Zrnić svojim zvonkim glasom i tenor Filip Filipović sigurnim pjevom ugodne obojenosti, izveli su Uhlikovu Stabat mater vrlo uvjerljivo ostvarivši interpretacije koje je publika nagradila dugotrajnim pljeskom.
    Bojan Pogrmilović, Vedrana Zrnić, Jana Pogrmilović, Filip Filipović i Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA, foto: facebook
    Plač Majke Marije djelo je nastalo zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima i obrađivačkom radu na području pučke crkvene pjevane baštine kojom se bavi ugledni dirigent i od 2008. godine glazbeni voditelj Ansambla Lado Dražen Kurilovčan. Doista, nakon što je prema narudžbi Varaždinskih baroknih večeri 2014. godine s Ansamblom Lado pripremio cjelovečernji koncert s temom Gospina plača, projekt koji je bio nagrađen Nagradom Ivan Lukačić za etnomuzikološki rad i čuvanje hrvatske glazbene baštine na 44. VBV, Dražen Kurilovčan punim pravom može reći da je iscrpno upućen u tradicije Gospina plača u različitim hrvatskim regijama. Iz tog je iskustva crpio poticaje za nastanak vlastite skladbe koje se, prema njegovim riječima, „temelji na šarolikosti i ljepoti stilova i načina pjevanja širom Hrvatske“. Korišteni su zvukovi i stil otočke i obalne Dalmacije, zadarskog zaleđa, Banovine te sjeverozapadne Hrvatske (Podravina, Međimurje), a rezultat je slijed od šest stavaka Nud mislimo / Zadnja večerja / Na Maslinskoj gori / Sudište / Kalvarija te Križu tvrdi i nemili u kojima solisti, Majka Marija, u interpretaciji sopranistice Vedrane Zrnić i Isus, u interpretaciji tenora Filipa Filipovića, zajedno s mješovitim zborom pjevaju o tragičnom događaju Kristova raspeća i tuzi Majke pod križem.

    Skladatelj Kurilovčan navodi izvore tekstova i upućuje na korištenje koralnog i glagoljaškog pjevanja, što se čuje u folklornom pristupu vokalnosti i naglašenoj dramatičnosti odabranih tekstovnih sadržaja. Dirigent Bojan Pogrmilović poticao je svoje pjevače na izrazito energično pjevanje i cjelokupni je doživljaj prve izvedbe novog pučkog oratorija oduševio brojne okupljene slušatelje.
    Anabela Barić, Franko Klisović i Hrvatski barokni ansambl, foto: facebook
    Pergolesijeva Stabat mater dobro je poznati barokni glazbeni dragulj duhovne baštine i stavljanjem na program Hrvatske barokni ansambl pod vodstvom violinistice Laure Vadjon predstavio se na ovogodišnjim svečanostima Pasionske baštine kao vrhunski profesionalni sastav. Posebno ipak valja istaknuti sudjelovanje mladih solista, sopranistice Anabele Barić i kontratenora Franka Klisovića, studenata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Anabela Barić, studentica u razredu Giorgia Suriana, raspolaže čistim, pokretnim i u svim položajima sigurnim glasom i njezino pjevanje oduševljava pouzdanošću i preciznošću zapjeva. Za Franka Klisovića, studenta dirigiranja u razredu Mladena Tarbuka, koji se tek unazad dvije godine posvećuje i pjevanju pod mentorstvom Martine Gojčeta Silić, moguće je reći da je bogomdani kontratenor, pjevač čiji se glas sigurno diže u visine i u toplim bojama, s muzikalno osmišljenom agogikom i dinamikom, jednostavno osvaja svojom milinom. Zahvaljujući upravo tako nadarenim mladim pjevačima užitak slušanja pjevačkih sola i dueta uz sigurno sudjelovanje članova Hrvatskog baroknog ansambla pretvorio se u nadasve lijepo iskustvo stilski pouzdane izvedbe doista jedinstveno sadržajne Pergolesijeve partiture.
    Anabela Barić, Franko Klisović i Hrvatski barokni ansambl, foto: facebook
    Na početku večeri izveden Četvrti koncert za gudače u e-molu Francesca Durantea poslužio je kao dobro ugođeni uvod u baroknu večer na način na koji omiljena HRBA sa svojom voditeljicom, odličnom stručnjakinjom za baroknu interpretaciju, violinisticom Laurom Vadjon, tradicionalno zagrebačkoj publici omogućuje ugodne doživljaje glazbe davno prošlih vremena.

    © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 11. travnja 2017.
    Hrvatski barokni ansambl, foto: facebook

Piše:

Zdenka
Weber

kritike