Poletna i plemenita interpretacija

68. Dubrovačke ljetne igre: Svečano otvaranje i Carmina Burana Carla Orffa



  • 10. srpnja započele su 68. Dubrovačke ljetne igre, tradicionalno ispred crkve sv. Vlaha, uz nazočnost  predstavnika državne i lokalne vlasti, predstavnika vjerskih zajednica i manjina te mnoštvo građana. Ispred crkve sv. Vlaha bio je smješten veliki izvođački aparat: Zagrebačka filharmonija, Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješoviti zbor Libertas, a izvedbom je ravnao Mladen Tarbuk. Svečanost je započela državnom himnom, a onda su glumci nadopunili ceremoniju ulomcima iz djela Marina  Držića i Stullijeve Kate Kapuralice, prema izboru Mladena Tarbuka i  Ivane Lovrić Jović. Folklorni ansambl Linđo izveo je poskočicu Linđo. Režiju su potpisali Ivan Miladinov i Igor Barberić. Nakon što je knez predao ključe grada, podigla se zastava Libertas koja se vijorila do 25. kolovoza. Kroz to vrijeme na više od dvadeset ambijentalnih mjesta publika je susrela gotovo dvije tisuće umjetnika iz cijeloga svijeta. Ovogodišnji moto Igara bio je SLOBODA koju su Dubrovčani vjekovima znali cijeniti.

    Skladbom Carmina Burana Carla Orffa tradicionalno je 11. srpnja započeo glazbeni program 68. Dubrovačkih ljetnih igara. Pred crkvom sv. Vlaha stajali su Zagrebačka filharmonija, Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, solisti Nicola Proksch, Owen Willets i Nikola Mijailović. Koncert  je bio in memoriam hrvatskom dirigentu maestru Vjekoslavu Šuteju. Uz navod o ovome uz program koncerta u programskoj knjižici, voditelj umjetničkog programa Igara Mladen Tarbuk napisao je tekst u kojem je ukratko opisao vezu maestra Šuteja i Igara. Za vrijeme svog mandata voditelja glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara maestro Šutej je spomenuto djelo izveo na Boškovićevoj poljani i to je ostalo u sjećanju Dubrovčana i publike Ljetnih igara.

    Skladba Carmina Burana njemačko-francuskog skladatelja Carla Orffa djelo je koje rado izvode glazbenici, a šira publika ga redovito prihvaća s oduševljenjem, pa nije čudo da je posjet bio izvanredno velik. Ovogodišnjom izvedbom ravnao je Šutejev student Ivan Josip Skender, koji se u zadnje vrijeme sve više afirmira na domaćem i inozemnom koncertnom podiju. Tekstovi koje je Orff izabrao za svoje velebno djelo potječu iz istoimene zbirke, izvorno sačuvane u bavarskom samostanu Benediktbeuern, a datiraju iz 13. stoljeća. Radi se o jednoj od najopsežnijih i najznamenitijih zbirki sekularnih srednjovjekovnih latinskih, francuskih i njemačkih pjesama, koji za ono vrijeme slobodno govore o različitim aspektima života, daleko od plemenitaških ograničenja. Djelo odiše snažnim ritmovima u kojima se izražavaju veselje i žalost, nježnost i raspojasanost.

    Za ovu prigodu pomno su izabrani vokalni solisti koji su se već afirmirali na svjetskim pozornicama pjevajući upravo ovo djelo. Austrijska sopranistica Nicola Proksch je u visokoj lagi vrlo muzikalno donijela svoju dionicu, srbijanski bariton Nikola Mijailović je jasnom dikcijom i snažnim glasom u velikim lukovima pronikao u samu bit djela, dok je kontratenor Englez Owen Wilets vrlo dojmljivo ostvario dio labuđeg pjeva iz kantate. Skladnim i zanosnim pjevanjem, uključivo i reagiranje na dirigentske naputke, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić iz Zagreba izražajno je dao svoj doprinos, rastvarajući dinamičku lepezu od dramskih naboja do lirskih treptaja (zborovođa Luka Vukšić). Zagrebačka filharmonija, koja godinama otvara ili zatvara Igre, ovaj put udružena s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom je u svojoj interpretaciji bila sigurna i uvjerljiva, ističući emocionalni vrtlog djela. Ivan Josip Skender pozorno je razradio dramaturgiju kantate, uspio izvući sve njezine glavne značajke, što je sveukupno rezultiralo poletnom i plemenitom interpretacijom. 

    Kako se u Dubrovniku, a napose u povijesnoj jezgri, zadnjih godina daje prednost ugostiteljstvu i inim aktivnostima, uvijek je upitno kako će proći koncert na otvorenom odnosno hoće li biti ometanja glazbene izvedbe. No, ovaj put mora se priznati da je spomenuti koncert ispred crkve sv. Vlaha, okružen kafićima, prošao bez buke i zveckanja čaša. Publika je dugotrajnim pljeskom zahvaljivala izvođačima.

    © Ileana Grazio, KLASIKA.hr, 4. rujna 2017.

Piše:

Ileana
Grazio

kritike