Glazba se rađa u duhu

Davorin Kempf, autorski koncert u povodu 70. rođendana, Koncertna dvorana Blagoja Berse, 10. listopada 2017.



  • Hrvatsko društvo skladatelja svojim zaslužnim članovima s vremena na vrijeme  organizira koncertne retrospektive njihova stvaralaštva vezane uz okrugle obljetnice života. S više ili manje pozornosti javnosti, međutim, o velikom  ugledu i značenju skladatelja, muzikologa i pedagoga Davorina Kempfa za hrvatsku glazbu zorno je svjedočila 10. listopada dupkom puna dvorana Blagoja Berse na autorskom koncertu u povodu 70. rođendana. Birani program njegove komorne, zborske i elektroakustičke glazbe - nastale unatrag četrdesetak godina, izveli su renomirani glazbenici, dokazavši da posvećenje suvremenom stvaralaštvu odličnim studioznim izvedbama uvelike utječe na pozitivnu percepciju i uspjeh kod publike i kritike.

    Davorin Kempf je takav ozbiljan pristup i poštovanje itekako zaslužio, izgradivši svoj skladateljski imidž na temeljima svestranog obrazovanja i međunarodnog ugleda. U osnovnim crtama bogata biografija Davorina Kempfa dodiruje rodno Virje, požešku gimnaziju, osječku glazbenu školu i zagrebačku Muzičku akademiju s tri diplome - iz klavira, dirigiranja i kompozicije. Potom je slijedilo usavršavanje u skladanju kod Milka Kelemena i Erharda Karkoschke u Stuttgartu, Mauricia Kagela, Joachima Blumea i Hansa-Ulricha Humperta u Kölnu, magisterij na Sveučilištu u Iowi u SAD-u te doktorat u Berlinu kod znamenitog njemačkog muzikologa dr. Albrechta Rietmüllera. Danas je Kempf profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i obnašatelj raznih stručnih dužnosti, nositelj počasti i dobitnik više nagrada te autor niza referata, stručnih članaka i radio-emisija u domovini i inozemstvu.

    Skladbe Davorina Kempfa mnogobrojne su i obuhvaćaju orkestralnu glazbu, koncertantnu, elektroakustičku i instrumentalno-elektroakustičku, komornu, klavirsku, vokalnu i vokalno-instrumentalnu te multimedijske i interdisciplinarne projekte. Znakovito je da se većim dijelom nalaze na nosačima zvuka i notnim izdanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Za ovu svečarsku prigodu predstavljen je izbor najreprezentativnijih njegovih djela. U iscrpnoj programskoj knjižici u nakladi HDS-a i Cantusa urednica Bosiljka Perić-Kempf između ostalog citira Kempfov pogled na vlastito stvaralaštvo:

    „Na stvaralaštvo gledam kao na proces, koji je jednim dijelom podsvjestan ili nesvjestan. Glazba se rađa u duhu, a ideje koje crpimo iz svoje unutrašnjosti, sa svim odrazima kojima niti ne možemo prepoznati izvore, filtriraju se kroz našu osobnost. Kompozicijski proces je uočavanje mogućnosti (što je čovjek kreativniji, to ih više uočava) a potom odabir mogućnosti koji implicira određeni umjetničko-estetski stav. Svaki napor skladatelja da dođe do rješenja, tj. do forme - jer djelo se kroz formu i ostvaruje - zapravo je njegov napor da uskladi organizaciju zvuka u vremenskom protoku sa svojom vizijom. U moju glazbenu poetiku „ukomponirana“ je i težnja za ljepotom. Ljepota, dakako, ima više lica i nije ju moguće jednoznačno odrediti, ali bez njenog ozračja glazba mi je kao umjetnost nezamisliva.“

    Koncert je otvorilo djelo Preludij i fuga – fantazija (hommage a Bach) nastalo 2000. godine na narudžbu Osorskih glazbenih večeri u povodu obilježavanja 250. obljetnice smrti Johanna Sebastiana Bacha, a izvela ga je pijanistica Vlasta Gjura. Tri pogleda na osorsku katedralu iz 2007. interpretirao je pijanist Danijel Detoni, a potom je predstavljena elektroakustička skladba Pyramids, realizirana 1984. godine u Elektronskom studiju američkog Sveučilišta u Iowi. Magnificat za ženski zbor iz 2010. autor je napisao za Djevojački zbor Lalagai Klasične gimnazije u Zagrebu, a ovom prigodom čuli smo ga u još jednoj uspješnoj izvedbi Djevojačkog zbora Zvjezdice, pod ravnanjem svojega utemeljitelja i dirigenta Zdravka Šljivca. Trio za violinu, violončelo i klavir iz 2016. - nastao na narudžbu Osorskih glazbenih večeri, predstavili su Anđelko Krpan, violina, Zlatko Rucner, violončelo i Julija Gubajdulina, klavir, a Sanctus iz 2011. za mješoviti zbor izveo je Ansambl Antiphonus pod ravnanjem tenora ansambla Jurice Petra Petrača. Čuli smo i virtuozni Zvukolik (1988) i to u interpretaciji pijanistice Mije Elezović, koja se specijalizirala za izvedbe suvremene glazbe s magisterijem na Manhattan School of Music.

    Koncert je završio klavirskom minijaturom Mariposa de luz (Leptir svjetlosti) iz 1996., inspiriranom poezijom Juana Ramóna Jiméneza. To djelo je bila zadana skladba na petom Međunarodnom pijanističkom natjecanju Svetislav Stančić u Zagrebu 2014. A nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu te zadane skladbe dobila je tom prigodom mlada rumunjska pijanistica Adela Liculescu, pa je upravo njezin ponovni nastup u ovoj prigodi podsjetio na ljepotu tog djela i uveličao svečani obljetnički koncert nadasve zanimljivog i kvalitetnog glazbenog stvaralaštva Davorina Kempfa.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 25. listopada 2017.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike