Izrazito precizno i opušteno

Koncert Varaždinskog komornog orkestra, Velika koncertna dvorana HNK u Varaždinu, 3. lipnja



  • Posljednji ovosezonski koncert Varaždinskog komornog orkestra održan je 3. lipnja u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu i to bez najavljenog dirigenta Pavla Dešpalja, inače šefa-dirigenta varaždinskog orkestra. Pa ipak, iako je zbog bolesti maestro morao otkazati nastup, zadržan je isti program na kojemu su bili Mozartov Adagio i fuga u c-molu, K 546, Fantazija sentimente za saksofon i gudače Davora Bobića i Beethovenov 14. gudački kvartet u cis-molu, opus 131. Varaždinski komorni orkestar, koji nerijetko nastupa bez dirigenta, i ovom je prigodom dokazao samostalnost i uglavnom nepogrešivo odsvirao odabrane skladbe.

    Fuga kao karakterističan izdanak baroknog poimanja kontrapunktske skladateljske tehnike zadržala je privlačnost sve do naših dana i fugata kao postupno javljanje iste teme u različitim dionicama nerijetko susrećemo i u djelima suvremenih skladatelja. J. S. Bach skladao je antologijske primjere nadasve kompleksnih fuga, kojima se proslavio kao nedodirljivi autoritet kad je riječ o toj skladateljskoj tehnici i obliku, a iz povijesti glazbe je poznato da su svi njegovi nasljednici inspiraciju nalazili upravo u tim velebnim stavcima ingenioznog ispreplitanja glasova. Bachovim su fugama najčešće prethodili preludiji kao slobodniji oblici, pa očito ni Mozart nije mogao odoljeti privlačnosti kontrasta koji proizlazi iz slijeda slobodnijeg oblika s fugom u nastavku. Početak je u polaganijem tempu, koji je Mozart označio kao Adagio s pomalo mističnom atmosferom i zapisao u tročetvrtinskom ritmu, a slijedi vrlo prozračna Fuga u tempu Allegro alla breve. Djelo je iz 1788. godine, kada su nastali još neki Mozartovi naglašeno kontrapunktski stavci, a izvedba je moguća bilo za gudački kvartet bilo za gudački komorni sastav. Varaždinski komorni orkestar uvodnu je skladbu izveo izrazito precizno i opušteno.

    Kako varaždinski skladatelj Davor Bobić u ovoj godini slavi svoj 50. rođendan, bilo je potpuno logično da neko njegovo djelo zazvuči i u ciklusu Varaždinskog komornog orkestra. Skladatelj rođen u Varaždinu, gdje je završio Osnovnu i Srednju Glazbenu školu te Gimnaziju, kompoziciju, glazbenu teoriju i klasičnu harmoniku, diplomirao je na poznatom Državnom konzervatoriju P. I. Čajkovski u Kijevu, a već je niz godina redovni profesor na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku. Jedan od najplodnijih hrvatskih autora, Bobić je kontinuirano izvođen jednako u Hrvatskoj kao i u inozemstvu. Tražen od mnogih glazbenika, rado se odazivlje i svoje skladbe posvećuje umjetnicima i ansamblima. Tako je i djelo s poetskim naslovom Fantazija sentimente nastalo na izravan poticaj saksofonista Nikole Fabijanića, kojemu je i posvećeno, a ugledni je saksofonist skladbu snimio uz ansambl Zagrebačkih solista za Croatia Records 2015. godine na albumu Anima Sospesa, posvećenom djelima za saksofon i gudače, a javna je praizvedba bila 21. srpnja 2016. godine na Umaškim kulturnim večerima. Prva izvedba s varaždinskim ansamblom potvrdila je da je riječ o djelu u kojemu je skladatelj do maksimuma istakao sposobnosti solista, ali i osobnu bogatu inspiraciju. Djelo ima tri kontrastna stavka, od kojih se u prvom Adagiu u punini melodijskog nadahnuća s dojmljivo razvijenom kantilenom otkriva Bobićeva sklonost meditativnosti, da bi u drugom stavku Vivace molto autor razgalio slušateljstvo ritmičkom zaigranošću, kombinirajući ritmove tanga i balkanskih plesova, čime je osobito naglašena temperamentna živost glazbe. Završnim Adagiom zaokružuje se glazbeni protok izvorne i iskonske muzikalnosti skladatelja, ali i doista vrhunske virtuoznosti saksofonista Nikole Fabijanića koji svira na sopran i na alt saksofonu sa sigurnošću koja oduševljava i plemenitošću koja uvjerava da je pred nama glazbenik sjajnih sposobnosti. Nazočni je skladatelj primio burni pljesak, a solist je bio ispraćen spontanim odobravanjem.



    Drugi dio večeri bio je ispunjen vrlo opsežnim, mjestimice zapravo redundantnim i predugačkim 14. gudačkim kvartetom u cis-molu, op. 131 Ludwiga van Beethovena. U izvorniku dakle gudački kvartet, djelo sadrži čak sedam stavaka a na početku je glomazna fuga čiji se odjeci ponavljaju i u nekim od kasnijih stavaka. Pa ako je i od Beethovena, previše je! Naime, ako je možda u verziji za samo četiri gudača moguće pratiti vrlo komplicirano tkivo pojedinih stavaka, u verziji za gudački ansambl, dakle s umnoženim brojem gudača po dionici i s kontrabasom, transparentnost je zagušena a nizanje brojnih varijacija u ključnim se trenucima pretvara u svoju suprotnost. Umjesto zanimljivosti nastupa zasićenost, a time uvjetovana i izvjesna dosada. Varaždinski komorni orkestar hrabro se izborio do samoga kraja dugačkog putovanja i dobio glasni pljesak. Sezona je time zaključena, a prema najavljenim programima za 25. sezonu koja ponovno sadrži pet koncertnih večeri, moguće je očekivati zanimljive glazbene susrete.

    Program:
    W.A. Mozart  Adagio i fuga u c-molu, K 546
    D. Bobić  Fantazija sentimente
    L. van Beethoven 14. gudački kvartet u cis-molu, op. 131


    © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 11.  lipnja 2018.

Piše:

Zdenka
Weber

kritike