Svečana kolaudacija orgulja

Svečani koncert u dvorani Blagoje Bersa, Muzička akademija, 12. siječnja 2019.



  • Svečanom kolaudacijom orgulja u Dvorani Blagoje Bersa zaokružena su dugogodišnja nastojanja da se na novoj Muzičkoj akademiji u Zagrebu stvore najbolji uvjeti za pedagošku i koncertnu djelatnost. Godine 2001., kada je Grad Zagreb kupio zapuštenu zgradu Ferimporta na današnjem Trgu Republike Hrvatske i dodijelio je Muzičkoj akademiji, počela je izgradnja reprezentativne moderne građevine po nacrtu glavnog projektanta arhitekta Milana Šosterića, za što su uvelike zaslužni is vi dosadašnji dekani - od akademika Frane Paraća (u dva mandata), preko Prerada Detičeka, Mladena Janjanina do aktualnog Dalibora Cikojevića.

    Svečanim otvorenjem Koncertne dvorane Blagoje Bersa na Dan Muzičke akademije 12. siječnja 2016. završen je trinaestogodišnji proces projektiranja i izgradnje Muzičke akademije. Dvorana je opremljena najsuvremenijom tehničkom opremom, jedino su nedostajale velike orgulje, uz postojeće Eisenbarthove orgulje u Dvorani Huml i pozitiv izgrađen u Umjetničkoj radionici Heferer. Tada je najavljena izgradnja takvog reprezentativnog instrumenta i to je nakon dugotrajnih priprema ostvareno krajem prošle godine, zahvaljujući uglednoj svjetskoj graditeljskoj tvrtki Rieger. Tvrtka je jedno od najstarijih društava za izgradnju orgulja na svijetu, sa 170 godina tradicije i bogatom riznicom iskustva, o čemu svjedoči više od 2000 instrumenata različitih veličina i stilova smještenih u uglednim koncertnim dvoranama, katedralama, crkvama, glazbenim školama, te sveučilištima diljem svijeta.



    Za izradu ovih orgulja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji vodilo se računa  ne samo o tradiciji raznih stilova nego i o veličini dvorane s oko 300 sjedala, specifičnoj akustici i suvremenom konceptu orguljskog zvuka. I doista je  Muzička akademija nakon gotovo cijelog stoljeća napokon dobila svoje velike orgulje, najveće kvalitete i ljepote, koje će – kako je u uvodnom tekstu programske knjižice Laus organi - Vrijeme je za slavlje! napisala prof. Ljerka Očić, prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju na Muzičkoj akademiji – „zasigurno tankoćutnom sluhu, otvorenom za imanentnu zagonetnost izvođene glazbe na ovom instrumentu, pri njezinom tumačenju biti  odgonetnuti  umjetnički dosezi i povijesno ukorjenjenje samog graditelja Riegera, dok će cjelokupni doživljaj  glazbene umjetnine  koja nastaje u onima magičnim trenucima suglasja između instrumenta i Glazbe same, poticati i buduće naraštaje izvođača i slušateljstva da ovaj raskošan instrument  dvorane Bersa prepoznaju kao istinskog posrednika između zemaljskog i onostranog- ulozi koju je  sudbina namijenila upravo ORGULJAMA…“

    Svečanost je počela uvodnim riječima dekana Dalibora Cikojevića i gradonačelnika Milana Bandića, te predstavnika tvrtke Rieger - g. Melcka, a potom su raskoš novih orgulja  dočarali  biranim programom i nenadmašnim izvedbama ponajbolji hrvatski orguljaši i profesori Muzičke akademije - Mario Penzar, Ante Knešaurek, Pavao Mašić i Ljerka Očić. Mario Penzar izveo je Passacagliu Dmitrija Šostakoviča, zatim skladbu Unprofor Josipa Magdića s prepoznatljivim citatima koji podsjećaju na teške dane koje smo morali proživjeti na putu do neovisne i slobodne Hrvatske i na kraju Concert Piece belgijskog skladatelja Florsa Petersa.



    Ante Knešaurek posvetio je svoj dio programa velikom Johannu Sebastianu Bachu izvedbom Toccate u F-duru, BWV 540/1 i Improvizacije. Pavao Mašić je za ovu svečanu prigodu obradio i izveo poznatu Idilu za orkestar, op. 25b Blagoja Berse, uglednog hrvatskog skladatelja čije ime nosi koncertna dvorana Muzičke akademije, te dodao Preludij i fugu u g-molu iz op. 7 znamenitog francuskog orguljaša i improvizatora 20. stoljeća Marcela Dupréa. Ljerka Očić je za finale tog koncerta izabrala dvije reprezentativne i virtuozne skladbe hrvatskih autora: Toccatu u g-molu Franje Dugana i Toccatu cromaticu Borisa Papandopula.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 21. siječnja 2019.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike