Potvrda kvalitete programa HGM Varaždin

Hrvatska glazbena mladež Varaždin: Melanija Gradečak, flauta, Ivan Batoš, klavir, HNK Varaždin, 1. lipnja 2019.



  • Nekadašnja društvena organizacija Muzička omladina, inačica 1954. godine u Francuskoj i Belgiji utemeljene Jeunesse musicale kao pokreta čiji je cilj bio afirmiranje glazbe među mladima - poglavito klasične, bila je u Varaždinu u bivšoj državi izuzetno aktivna zahvaljujući prvenstveno profesoru Vladimiru Ščedrovu (1931-2018) koji je predavao u varaždinskoj Muzičkoj školi i Gimnaziji i bio izuzetno angažirani pedagog i dirigent koji je grad zadužio nizom inicijativa. Od osamostaljenja hrvatske države i promjene pridjeva muzički u glazbeni, te promjenom statusa sada Hrvatske glazbene mladeži (HGM) u društvo građana s nepovoljnijim načinom financiranja, djelatnost usmjerena na organiziranje glazbenih programa namijenjenih prvenstveno mladima dulje je vrijeme u Varaždinu zamrla i tek je unazad dvije godine znatnije obnovljena zahvaljujući ponovno profesorima Glazbene škole u Varaždinu  na čelu s muzikologinjom Natašom Maričić koja predaje Povijest glazbe. U tom je kontekstu važna informacija da je od početka reaktiviranja Glazbene mladeži u Varaždinu krajem 2017. pa do danas održano sveukupno 37 glazbenih programa uz financijsku podršku Grada Varaždina i Ministarstva kulture.

    Doista hvalevrijedan rezultat truda i uloženog rada malog broja okupljenih oko HGM Varaždin koji dokazuju da je ipak, vremenu nesklonom ozbiljnijem okupljanju oko kulturnih programa usprkos, moguće s krajnje ograničenim sredstvima ostvariti mnogo i, što je osobito bitno, očuvati visoku razinu kvalitete projekata. A kako je glazbeno obrazovanje zbog skraćenja satnice u osnovnim i općim srednjim školama doista svedeno tek na osnovne informacije, obogaćivanje glazbenih iskustava dodatnim programima/koncertima postaje sve neophodnije želi li se barem donekle obrazovati i odgajati buduću publiku.



    Potvrda upravo znatne kvalitete različitih programa koje organizira HGM Varaždin bio je i posljednji koncert u ovoj sezoni, održan 1. lipnja u doista prelijepo obnovljenoj Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, danas zacijelo jednoj od vizualno i akustički najboljih koncertnih dvorana u Hrvatskoj općenito. Nastupili su flautistica Melanija Gradečak i pijanist Ivan Batoš, a na programu su u prvom dijelu večeri bile Rapsodija na Paganinijevu temu Sergeja Rahmanjinova i Sonata u A-duru (inicijalno za violinu i klavir) Cesara Francka, dok je drugi dio večeri predstavio široj publici manje poznata imena, britanskog flautista i autora vrlo bogatog repertoara za flautu Iana Clarka (1964) i hrvatskog suvremenog skladatelja Petra Bergama (1930) te flautističkog virtuoza i skladatelja njemačkog podrijetla Franza Dopplera (1821–1883). Dakle, glazbenici su se prvo iskazali kao sjajni interpreti djela vrhunskih majstora ruske i francuske romantične glazbe u obradbama za flautu, da bi u drugom dijelu koncerta zajedno i svaki posebno izveli djela naglašeno virtuoznog karaktera i glazbu koja odlično predstavlja s jedne strane suvremena stremljenja, primjerice u skladbi Variazioni sul tema interrotto za klavir solo, ritmički pregnantnoj i harmonijski progresivnoj partituri istinski nadahnutog Petra Bergama, te s druge strane vrhunski bravurozne partiture za flautu - bilo solo bilo uz klavirsku pratnju: Hypnosis, The Great Train Race i Orange Dawn Iana Clarka i Mađarska pastoralna fantazija Franza Dopplera. Tako su oboje - flautistica suverene tehnike i izuzetno znatiželjna i angažirana glazbenica glede razvoja tehničkih mogućnosti flaute, te pijanist očito predan komornom muziciranju ali i neosporno sposoban za solističku bravuru, došli do punog izražaja i svakim novim naslovom izazivali burni pljesak i mnoge povike „bravo“ brojnih slušatelja.

    Budući da je to bio koncert Glazbene mladeži, nemoguće je ne primijetiti nedostatak tiskanih podataka o skladateljima i djelima, a zacijelo bi bilo još bolje kada bi takvi koncerti bili vođeni živom konferansom. Nedostatak su barem djelomično nadoknadili izvođači, pa je flautistica Melanija Gradečak uvodno iznijela nekoliko podataka o skladbi The Great Train Race koju je Ian Clarke namijenio flauti solo i u kojoj iskušava mnoge inovacijske postupke sviranja na puhačkom glazbalu koje može proizvoditi i dvoglasje, brze trilere i glissanda te tehnikom Flatterzunge znatno obogaćuje zvukovnost, što sve Melanija Gradečak izvodi uvjerljivo i virtuozno. Pijanist Ivan Batoš pred svoju je solističku izvedbu vrlo simpatično predstavio skladatelja Petra Bergama i njegove klavirske varijacije koje su doista vrlo zahtjevne, jednako za interpreta kao i za slušatelja.

    Popratni programski listić sadržavao je biografske podatke glazbenika zaposlenih na glazbenim ustanovama; flautistica Gradečak kao profesorica flaute u srednjim glazbenim školama u Varaždinu i u Murskoj Soboti a pijanist Badoš kao viši umjetnički suradnik na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Uz to saznajemo da je Melanija Gradečak osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila u Glazbenoj školi u Varaždinu kao učenica Stjepana Levanića, a studirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredima Thea Tabake i Vesne Košir. Po završetku formalnog obrazovanja svirala je u Hrvatskom komornom orkestru i Varaždinskom komornom orkestru u kojem i dalje aktivno djeluje, a bila je članica Varaždinskog puhačkog trija s fagotistom Petrom Križanićem i klarinetistom Juricom Lazarom. Nadalje, surađivala je s gitaristom Damjanom Stanišićem s kojim je povezivala klasičan repertoar za flautu i gitaru s etno obradbama, a održala je i predavanja o Flauti u različitim žanrovima na flautističkim festivalima u Murskoj Soboti (Flavtinfest) i Kopru (Flavtstra) u Sloveniji. Trenutno eksperimentira s glissando glavom flaute poznatog izumitelja i flautista Roberta Dicka, koji ju je dojmio knjigama The Other Flute i Tone Development Through Extended Techniques. Multifoni, perkusivni efekti i beatboxing samo su neke od mnogih tehnika koje intenzivno koristi u svojim autorskim projektima. S varaždinskim producentom Emilom Hercegom ostvaruje unutar projekta Sonarscope elektronsku glazbu, uz što je - želeći spojiti strast prema pjevanju, flauti, modernim tehnikama sviranja i improvizaciji, osnovala i pop-rock bend The Mindmills, za koji piše autorske skladbe. Melanija Gradečak u svojim proširenim glazbenim interesima surađuje i s mladim producentom i multiinstrumentalistom Lukom Ivićem u novonastalom autorskom projektu kojega tek namjeravaju predstaviti. Riječ je očito o glazbenici izrazito suvremenog senzibiliteta, o umjetnici koja se svojem životnom pozivu posvećuje punim elanom, što djeluje i na njezine učenike koji nadarenost dopunjuju marljivim i discipliniranim radom te već niz godina osvajaju visoke nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, dok njihova profesorica doživljava priznanja imenovanjima u žirije natjecanja jednako u Hrvatskoj kao i u Sloveniji i Srbiji.

    O pijanistu Ivanu Batošu saznajemo da je klavir počeo svirati sa šest godina kod časne sestre Pavle Negovec pri dominikanskom samostanu u rodnome Splitu, te nastavio višegodišnjim institucionalnim obrazovanjem u razredima Ivane Oreb, Đure Tikvice i Lovre Pogorelića, kod kojeg je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 2009. godine stekao titulu magistra umjetnosti. Još od studijskih dana rado je dijelio koncertni podij s kolegama u različitim komornim sastavima. Jednako kao svojim profesorima, zahvalan je flautistici Lidiji Ljubičić, saksofonistima Gordanu Tudoru i Goranu Jurkoviću (s kojima nastupa u Triju GIG), te pijanistu Danijelu Detoniju na pomoći u procesu - kako sam zapisuje, oblikovanja umjetničke osobnosti. Fascinacija komornom glazbom odredila mu je i životni poziv umjetničkog suradnika na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te vanjskog suradnika akademija u Sarajevu i Splitu. Od 2015. godine viši umjetnički suradnik predavao je Batoš u svibnju 2017. u razredu Arna Bornkampa na Konzervatoriju u Amsterdamu, a bio je i stipendist programa ERASMUS+ u Nizozemskoj. Nizom solističkih koncerata uz videoprojekcije, nazvanima Varijacije smijeha i zaborava a posvećenima Milanu Kunderi, ove je godine u nekoliko hrvatskih gradova obilježio 90. rođendan jednog od svojih najdražih pisaca.

    Kako je koncert Melanije Gradečak i Ivana Batoša bio posljednji u ovoj sezoni organizatora HGM Varaždin, valja sa zanimanjem očekivati daljnju ponudu Glazbene mladeži u idućoj sezoni, uz prijedlog da se glazbene događaje - napose koncerte klasične glazbe, poprati detaljnije pripremljenim informacijama o skladateljima i djelima na programu; štoviše, da se po mogućnosti uključi izravno obraćanje slušateljima u vidu konferanse, jer bi time izvedbe dobile neophodnu dodatnu obrazovnu i društveno relevantnu razinu. U tom bi smjeru trebalo obrazovati i izvođače, jer njihovo obraćanje publici izuzetno oživljava glazbeni događaj koji uz glazbeno-estetsku dobiva i važnu edukacijsku notu i za mlade može postati susret u glazbi koji se ne zaboravlja i kojeg se kao vrijedan doživljaj želi i ponoviti.

    Program:
    S. Rachmaninoff: Rhapsody on Theme of Paganini
    C. Franck: Sonata
    I. Clarke: The Great Train Race
    I. Clarke: Hypnosis
    I. Clarke: Orange Dawn
    F. Doppler: Hungarian Pastoral Fantasy
    Petar Bergamo: Variazioni sul tema interrotto

    Melanija Gradečak: Flauta
    Ivan Batoš: Klavir

    © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 3. lipnja 2019.

Piše:

Zdenka
Weber

kritike