Brucknerova Deveta u punome sjaju

Koncert otvorenja nove sezone Orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke, Yordan Kamdzhalov, dirigent, 28. rujna 2019.



  • Sljedeće, 2020. godine grad Rijeka bit će u središtu europske kulturne javnosti kao Europska prijestolnica kulture. Tijekom dviju sezona 2019/2020. i 2020/2021. održat će se brojne književne, likovne, kazališne i glazbene priredbe kojima će sigurno riječki umjetnici i njihovi gosti uspješno potvrditi umjetničke vrijednosti i domete u Europskoj prijestolnici kulture.

    U tom ozračju mogao bi se sagledati i koncert otvorenja nove koncertne sezone Orkestra Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke održan u subotu, 28. rujna 2019. Vjerna publika u potpunosti je ispunila gledalište očekujući najavljeni spektakl – prvu, cjelovitu izvedbu Devete simfonije u d-molu Antona Brucknera u Rijeci. Njegove simfonije nisu ranije često izvođene u Rijeci, ali sigurno je da njihovo sustavno predstavljanje počinje od godine 2017. Tad je izvedena jedna od popularnijih Četvrta u Es-duru Romantična, godine 2018. Sedma u E-duru, a ove godine Deveta (s posvetom Mome dragom Bogu). Izvedbama je ravnao Yordan Kamdzhalov, od sezone 2028/2019. šef-dirigent orkestra.



    Dirigent mlađega naraštaja Yordan Kamdzhalov rođen 16. listopada 1980. u Bugarskoj, završio je u Sofiji Državnu muzičku akademiju Pančo Vladigerov, a studij nastavio na Muzičkoj akademiji Hans Eisler u Berlinu. Prateći majstorske tečajeve kod niza uglednih svjetskih dirigenata (Pierre Boulez, Kurt Masur, Lorin Maazel, Bernard Haitink, Seiji Ozawa, Zubin Mehta, David Barenboim, Sir Simon Rattle, i dr.) Yordan Kamdzhalov stvarao je svoj repertoar i gradio dirigentski profil, postavši vrsnim tumačem partitura skladatelja 20. stoljeća i osobito kasnoga romantičara Antona Brucknera. Upravo njegovu interpretaciju Brucknerove Devete simfonije proglasio je Ken Word, kritičar londonskog časopisa Bruckner Journal izvedbom „bez premca“.

    O kojoj se verziji simfonije radi, nije precizno navedeno. Radeći na partituri od 1887., završio je Anton Bruckner (1824-1896) prvi stavak nakon pet godina (1892.), drugi godinu dana kasnije, a treći 1894. godine. Četvrti stavak nije dovršio, nego je ostao u brojnim skicama, a kako simfonija ne bi završila polaganim Adagiom, izvodio se na kraju Brucknerov Te Deum. Tijekom 20. stoljeća mnogi skladatelji i drigenti su s različitim uspjehom pokušali dovršiti četvrti stavak. Možda je najuspješnija verzija potaknuta novim kritičkim izdanjem Brucknerovih simfonija (od 1996.) koju su nakon dvadesetak godina proučavanja skica ostvarila (do 2011.) četvorica skladatelja i muzikologa Nicola Samale, Giuseppe Mazzuca, John A. Phillips i Benjamin-Gunnar Cohrs. Deveta simfonija u d-molu s uvjerljivim četvrtim stavkom prvi put je izvedena u veljači 2012. na koncertu Berlinske filharmonije kojom je ravnao Sir Simon Rattle. Riječka publika čula je na prvome koncertu ove sezone upravo tu verziju, doista blisku Brucknerovu simfonijskom stilu.



    Klasičnome sastavu orkestra (gudači, drveni puhači po tri u grupi, rogovi, trube, tromboni i timpani od udaraljki) dodao je Bruckner još četiri roga (naglašavajući možda svečano ozračje naznačeno u skladateljevoj posveti). Ova postava limenih puhača pretpostavlja veliki gudački korpus, za što je uprava Opere riječkoga HNK Ivana pl. Zajca potražila glazbenike iz drugih gradova i orkestara. Svi su oni marljivo surađivali tijekom pokusa, davši na koncertu sigurno ono najbolje u smislu tehničke dotjeranosti sviranja i interpretativnih zahtjeva. Slijedeći jednu sigurnu liniju – uvjerljivu i promišljeno ostvarenu koncepciju maestra Yordana Kamdzhalova, članovi orkestra potvrdili su se kao pravi majstori svojih instrumenata. Neupitna intonacija, vješto svladavanje kratkih ritamskih figura u brzome tempu, preglednost melodijskih linija i izvrsno iznijansirana dinamika odlike su sviranja orkestra koji se doimao kao sjajno usaglašen i zvukovno izbalansiran sastav.

    Kroz gotovo devedeset minuta, dirigirajući napamet, maestro Yordan Kamdzhalov otkrivao je u svojoj izvrsnoj memoriji pomno proučene detalje, dajući nenametljivim ali odlučnim pokretima ruku znakove glazbenicima orkestra, gradeći doista impresivnu i zanimljivu izvedbu. Sjajni, lijepo oblikovani zvuk limenih puhača u nekoliko je navrata zaprijetio pokrivanju ne prevelikoga gudačkog sastava, ali su gudači predvođeni koncert-majstorom Antonom Kirilovim uspješno odolijevali svim izazovima bogate i složene dinamičke palete. Deveta simfonija u d-molu Antona Brucknera pod ravnanjem u Europi priznatoga maestra Yordna Kamdzhalova sigurno je dobar odabir za početak nove koncertne sezone Opere riječkoga HNK Ivana pl. Zajca i sjajan uvod u manifestaciju Rijeka - Europska prijestolnica kulture.

    Program:
    Anton Bruckner: Simfonija br. 9 u d-molu
    I. Feierlich, misterioso

    II. Scherzo, Bewegt, lebhaft; Trio. Schnell
    III. Adagio, Langsam, feierlich
    IV. Finale, Misterioso, Nicht schnell (Samale – Mazzuca – Philips – Cohrs ver. 2011.)

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 14. listopada 2019.

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike

najavljujemo...