Studiozno i emotivno

Koncert Gudačkog kvarteta Sebastian, Koncertna dvorana Lisinski, 4. studenog 2019.



  • Gudački kvartet Sebastian otvorio je svoju jubilarnu sezonu, u kojoj obilježava 30 godina postojanja, djelima Anđelka Klobučara, Ludwiga van Beethovena i Roberta Schumanna. Dobro posjećena Mala dvorana Lisinski nažalost se tijekom prvoga dijela znatno ispraznila nakon što školarci, domogavši se  dokaznog  materijala za svoje profesore tj. tiskanog programa, nisu imali potrebu taj program i poslušati. Šteta, jer glazba Beethovena i Schumanna im je mogla biti zanimljiva, ali manje prva točka - Peti gudački kvartet Anđelka Klobučara, koji je autor napisao 2000. na poticaj Gudačkog kvarteta Sebastian, kojem ga je i posvetio. Od tri stavka različita ugođaja  posebno se dojmio drugi stavak - meditativni Larghetto, s eksponiranim solom prve violine u sigurnim rukama voditelja kvarteta Anđelka Krpana.

    Dok je Gudački kvartet Sebastian počeo svoju karijeru 7. ožujka 1990. u Hrvatskom glazbenom zavodu u sastavu Anđelko Krpan, Nenad Firšt, Nebojša Floreani i Igor Švarc, danas uz Anđelka Krpana na prvom pultu, u Kvartetu Sebastian sviraju Rumunjka Teodora Sucala Matei, druga violina, violist Nebojša Floreani i violončelist Zlatko Rucner. Redom su to vrsni glazbenici suptilnog tona, muzikalni i skladno uigrani. Njihovi koncerti i u ovoj su sezoni oplemenjeni  stihovima u rubrici Minute za poeziju i likovnošću izloženim slikama na podiju dvorane. Ovaj put je Ivan Colarić sugestivno interpretirao Proljeća Vladana Desnice (Zadar, 1905. – Zagreb, 1967.) i Kako li me pogledala ptica Vesne Biga (Zagreb, 1949), dok su podij krasile vrlo lijepe slike suvremene zagrebačke umjetnice Đurđice Merle (iz ciklusa Onkraj misli) rađene tušem na velikim rolama rižinog papira, tzv. stilom trave, na način pisanja kineske kaligrafije iz 8. stoljeća.



    U tom iznimnom ozračju izvedena su i dva reprezentativna gudačka kvarteta – Beethovenov u G-duru, op. 18, br. 2 i Schumannov u a-molu, op. 41, br. 1. Zanimljivo je da je u povodu nadolazeće 250. obljetnice rođenja Ludwiga van Beethovena u idućoj 2020. godini u planu veliki projekt suradnje triju zagrebačkih gudačkih kvarteta, što je rijetkost, jer naši ansambli uglavnom ne koordiniraju. Ovaj put je dogovoreno da Gudački kvartet Sebastian, Gudački kvartet Porin i Zagrebački kvartet u sklopu svojih redovitih pretplatničkih koncerata do kraja 2020. godine izvedu sve Beethovenove gudačke kvartete. (16 kvarteta i Veliku fugu). Oni su okosnica kvartetskog repertoara, a posljednji ih je integralno izveo Zagrebački kvartet u sezoni 1963/64. Gudački kvartet Sebastian je za početak odabrao rjeđe izvođen i zato manje poznat, ali vrlo dojmljiv 2. Kvartet u G-duru iz ranog Beethovenovog opusa 18, stvorenog na klasičnom naslijeđu njegova učitelja Josepha Haydna.

    Nakon vrlo dobre izvedbe Drugog kvarteta Ludwiga van Beethovena, program je nastavljen i logično završen komornim opusom Roberta Schumanna. Naime, nakon pretežito klavirskog opusa u ranim godinama, veliki romantičar je 1842. - prozvanom  njegovom „komornom godinom“, napisao nekoliko takvih skladbi nakon što je detaljno proučio istovrsna djela Mozarta, Haydna i Beethovena. Svoja jedina tri gudačka kvarteta radio je istodobno kao logičnu cjelinu. Smatrao ih je „najboljim djelima svojeg ranog razdoblja“ te ih poklonio oduševljenoj supruzi Clari za njezin 23. rođendan. Prvi kvartet u tom nizu, u a-molu, odražava sve karakteristike Schumannova stila u službi izrazito romantičarske izražajnosti, doživljajnog intenziteta, melodičnosti i invencije.



    Gudački kvartet Sebastian ostvario je studioznu i emotivnu izvedbu, dojmljivu unatoč pokojem nesavršenom tonu, s mnogo lijepih detalja i sola (primjerice prve violine u drugom stavku Scherzu ili violončela u trećem Adagiu), s vrhuncem u završnom virtuoznom Prestu.

    Program:
    Anđelko Klobučar5. gudački kvartet
    Ludwig van Beethoven: Gudački kvartet u G-duru, op. 18, br. 2
    Robert Schumann: 1. gudački kvartet u a-molu, op. 41, br. 1

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 18. studenog 2019.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike