Usklađeno zajedničko sviranje

Prvi koncert 26. sezone Varaždinskog komornog orkestra, Ivana Lazar, sopran, Pavle Dešpalj, dirigent



  • Prije dvadeset i pet godina, u vrijeme Domovinskoga rata, odlučili su glazbenici, rodom Varaždinci, utemeljiti Varaždinski komorni orkestar. Danas je iza njega punih četvrt stoljeća uspješnoga djelovanja kojim je znatno obogaćen glazbeni život Varaždina. Posljednjih godina pratili su i slušatelji hrvatskih radio-stanica izravne prijenose koncerata, jer je jedan od medijskih pokrovitelja bio Hrvatski radio. Čini se da od ove, dvadeset i šeste sezone, koncerti Varaždinskoga komornog orkestra ostaju glazbena događanja samo za publiku u velikoj dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu. Je li razlog izostanka radio-prijenosa dodjela drugih poslova unutar redakcije Hrvatskoga radija dugogodišnjoj urednici dr. sc. Tatjani Čunko? Može li to bitno utjecati  na promjenu sheme Trećega programa Hrvatskoga radija na čijim se frekvencijama i dalje mogu pratiti prijenosi opernih i koncertnih izvedbi iz drugih zemalja i iz drugih hrvatskih gradova? Promjenu je doživjela i programska knjižica koju potpisuje muzikologinja Valentina Badanjak Pintarić umjesto ranije autorice tekstova dr. sc. Tatjane Čunko. A promjena je zabilježena i u izvođačkom sastavu, jer je umjesto najavljenoga dirigenta Pavla Dešpalja umjetničko vodstvo preuzeo violinist Sreten Krstić.

    Program najavljen još u lipnju za prvi koncert koji je održan 20. listopada 2019. ostao je bez izmjena. Na početku je izveden poznati Divertimento za gudače u F-duru, KV 138/125c Wolfgana Amadeusa Mozarta (1756-1791). U pet popijevaka za sopran i klavir Vatroslava Lisinskog (1819-1854), koje je za sopran i gudače obradio maestro Pavle Dešpalj, nastupila je sopranistica Ivana Lazar, a u drugome dijelu koncerta izvedeno je jedno od remekdjela komorne glazbe Gudački sekstet br. 1 u B-duru, op. 18 Johannesa Brahmsa (1833-1897). Mozart je svoj Divertimento (koji prema talijanskome glagolu divertire u prijevodu znači zabaviti se) skladao u dobi od šesnaest godina, nadahnut po svoj prilici koncertantnom glazbom koju je upoznao za boravka u Italiji. Mnogi su glazbeni pisci i glazbenici postavili pitanje kako je sadržajno tako vedru, živahnu glazbu skladao u vrijeme posljednjih dana života svoga dobrog pokrovitelja, nadbiskupa Salzburga grofa Schrattenbacha. Između brojnih popijevaka Vatroslava Lisinskog odabrao je Pavle Dešpalj njih pet, i to: Prosjak (na stihove Vatroslava Vernaka), Tuga, Dvije ptice i Ribar (na stihove Petra Preradovića) te U daljini (prijevod stihova Nicolasa Lenaua). Lijepe melodijske linije i pregledne jednostavne harmonije znalački je iz dionice klavira prenio Pavle Dešpalj u dobro postavljen gudački sastav. Gudački sekstet u F-duru za dvije violine, dvije viole i dva violončela skladao je Johannes Brahms 1860. godine za boravka u Hamburgu. Poštujući odrednice klasičnoga komornog stila, prvi stavak je ostvario u sonatnom obliku, drugi polagani Andante kao temu s varijacijama (koje su konstanta njegova skladateljskog rada), treći kratki brzi Scherzo u trodijelnom obliku, a četvrti kao Rondo.

    Sve su skladbe dale dovoljno prilike svim glazbenicima da potvrde svoje tehničke vještine i interpretativnu maštovitost u odnosu na notne predloške. Violinist Sreten Krstić djeluje već gotovo četiri desetljeća kao koncertni majstor Münchenske filharmonije, ali i kao komorni glazbenik – trenutno umjetnički voditelj ansambla Zagrebački solisti. Jedan je od violinista u čijem se sviranju prepoznaju i odlike nekada slavne zagrebačke Humlove violinističke škole, a njegov ozbiljan pristup izvornicima, izrada svih detalja, sigurnost i sugestivnost bili su poticajni za sviranje svih članova Varaždinskoga komornog orkestra. Intonativno sigurno bili su odsvirani i stavci u brzim tempima, u polaganima se isticala pjevnost i ljepota tona, a sve su skladbe bile stilski primjereno dinamički iznijansirane. I na ovome koncertu pokazali su glazbenici Varaždinskoga komornog orkestra prave odlike usklađenog zajedničkog sviranja. Sopranistica Ivana Lazar pokazala je sve svoje pjevačke odlike u popijevkama Vatroslava Lisinskog, a isticanje njenoga lijepog glasa omogućila je suzdržana pratnja gudača.



    Koncert Varaždinskoga komornog orkestra je prošao, mnogi će ga se s radošću prisjećati, ali ono što ostaje kao trajni dokaz njegova održavanja je programska knjižica. Ona može biti manje ili više informativna s obzirom na podatke o skladateljima i skladbama, pa bi na kraju možda trebalo reći koju riječ i o tekstu Valentine Badanjak Pintarić. Jednom rečenicom: „Ove godine obilježavamo 200. obljetnicu rođenja Vatroslava Lisinskog!“ spomenula je autorica skladatelja čiji opus otvara nove stranice hrvatske glazbe u razdoblju ranoga romantizma u prvoj polovini 19. stoljeća. On je tvorac prvih hrvatskih opera, brojnih popijevaka za glas uz instrumentalnu pratnju, brojnih zborova i instrumentalnih skladbi, pokazavši u svima veliku glazbenu nadarenost. Sudjelovao je u koncertnom životu Zagreba, ali ne kao profesionalni glazbenik (kako stoji u programskoj knjižici), jer unatoč nastojanjima nije uspio upisati studij glazbe. Osvrćući se na popijevke Lisinskog, autorica ističe da: „Za gradnju njegove melodike karakterističan je interval kvarte.“ Možda su se mogle navesti neke druge značajke melodike u popijevkama Lisinskog prema sustavnoj analizi Koraljke Kos u radu Hrvatska umjetnička popijevka od Lisinskog do Berse. Uočila je „sve rjeđe upiranje melodije o tonove trozvuka (...)“, često velike intervalske skokove, smanjene i povećane intervale, kromatiku, ali ne i intervale kvarte koji su primjereniji u skladbama čiji melodijsko-harmonijski temelji prilično odstupaju od načela klasične harmonije, na koja se još uvijek oslanjaju tek stasali romantičari.

    Program:
    W. A. Mozart: Divertimento za gudače u F-duru, KV. 138/125c
    V. Lisinski (ork. P. Dešpalja): Pet popijevki za sopran i gudače
    J. Brahms: Gudački sekstet br. 1 u B-duru, Op. 18

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 3. prosinca 2019.

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike