Malobrojni, ali uspješni poduhvati hrvatskih izvođača

Hrvatski umjetnici u inozemnim izvedbama Fidelija / Povijesni osvrt uz 250. obljetnicu rođenja skladatelja Ludwiga van Beethovena, (4. dio)

  • Pogramska cedulja izvedbe <em>Fidelija</em> u Würzburgu 27. listopada 1906. - Marko Vušković kao Don Pizarro.Nakon Trnine sljedeći hrvatski pjevač koji je nastupao u Fideliju u svijetu bio je Marko Vušković (1877-1960). Na samome početku karijere pjevao je Don Pizarra u Würzburgu. Novine Neue Würzburger Zeitung pisale su 9. listopada 1906. „U teškoj ulozi Pizarra trebalo bi vidjeti kako se neki snažan baritonski glas nasukao na valovima punog beethovenovskog orkestra; sigurno puno pohvala ide gospodinu Vuškoviću, da mu se to nije dogodilo, da je njegov Pizarro radije bio prepoznat kao potpuni uspjeh.“

    Za Vuškovićem slijedio je Tomislav Neralić (1917-2016). Za vrijeme svojega angažmana u Bečkoj državnoj operi pjevao je 22 puta Don Fernanda. Izvedba opere u travnju 1944. pod ravnanjem Karla Böhma uz slavnu austrijsku sopranisticu Hilde Konetzni (1905-1980) u naslovnoj ulozi zabilježena je na CD-u. Dvije sestre, Anny i Hilde Konetzni bile su svjetski poznate interpretkinje dramskoga faha.

    Tomislav Neralić kao Don Fernando, Bečka državna opera, 1944. U Bečkoj državnoj operi u Fideliju je nastupao i hrvatsko-židovski bariton Marko / Aron Rothmüller (1908-1993). Četiri je puta pjevao Don Fernanda a jedanput iste večeri Pizarra i Don Fernanda. Nakon što je 1952. doživio velik uspjeh u svijetu  kao Bergov Wozzeck, 1953. nastupao je u Teatru Colon u Buenos Airesu u Fideliju. Po svoj prilici pjevao je Pizarra.

    Naš veliki prvak Josip Gostič (1900-1960) za vrijeme svojega angažmana u Bečkoj državnoj operi tri puta je pjevao Florestana. Jednom je predstavom dirigirao Berislav Klobučar (1924-2014), koji je operom ravnao 11 puta. U Bečkoj državnoj operi u Fideliju je pjevao i bas Tugomir Franc (1932-1983). Don Fernanda je pjevao 23 puta, a Rocca 8 puta.

    Naš veliki dirigent Lovro von Matačić (1899-1985) ravnao je Fidelijom u nekoliko gradova, najprije u rujnu i listopadu 1966. u Teatru Colon u Buenos Airesu. Glavne su uloge pjevali poznati onodobni pjevači: njemačka sopranistica Hildegard Hillebrecht (1927-2018) i danski tenor Ticho Parly (1928-1993).

    Naslovnica CD-a <em>Fidelija</em> pod ravnanjem Lovre MatačićaU prosincu 1970. dirigirao ga je u Teatru dell'Opera u Rimu a u siječnju 1977. u Monte Carlu. Tada su glavne uloge pjevali također poznati pjevači: američka sopranistica Roberta Knie (1938-2017) i mađarski tenor Róbert Ilosfalvy (1927-2009). U izvedbi su sudjelovali Tugomir Franc i Branka Beretovac. Matačić je odlomke iz opere 1964. i snimio sa zborom i orkestrom Gradske opere u Frankfurtu. Glavne uloge pjevali su također poznati pjevači, slavna njemačka sopranistica Anja Silja (1940.) i američki tenor Arturo Sergi (1925-2006). O Matačiću u Fideliju u Hrvatskoj – u sljedećem nastavku.

    Najviše međunarodne sreće u Fideliju  poslije Milke Trnine imala je Sena Jurinac (1921-2011). Naravno, počela je s Marzellinom u novoj produkciji opere 12. listopada 1953. pod ravnanjem velikog njemačkog dirigenta Wilhelma Furtwänglera (1886-1954) s Martom Mödl i velikim njemačkim wagnerijanskim tenorom Wolfgangom Windgassenom (1914-1974) u glavnim ulogama. Ta povijesna izvedba objavljena je na CD-u. Marzellinu je pjevala 16 puta u Bečkoj državnoj operi te na Salzburškim svečanim igrama 1957. I ta je izvedba opere pod ravnanjem Herberta von Karajana (1908-1989) objavljena na CD-u.

    Sena Jurinac (Merzallina), Gottlob Frick (Rocco), Martha Modl (Leonora), <em>Fidelio</em>, 12. listopada 1953.Naslovnica CD-a <em>Fidelija</em> - Sena Jurinac kao Marzellina, 1953.

    Prvi susret Sene Jurinac s Leonorom u Beču bio je 17. prosinca 1961. također pod ravnanjem Herberta von Karajana s Wolfgangom Windgassenom kao Florestanom. Pjevala ju je samo dva puta. Ali tome je prethodio njezin prvi nastup u toj ulozi 27. veljače 1961. u novoj produkciji opere u londonskom Covent Gardenu pod ravnanjem glasovitog njemačko-židovskog dirigenta Otta Klemperera (1885-1973) s velikim kanadskim tenorom Jonom Vickersom (1926-2015) kao Florestanom, Bio je to Senin povratak u Covent Garden poslije 1947. Vickers je u svojim sjećanjima opisuje kao radiant Sena, što bismo mogli prevesti kao Sena koja zrači. Ali i napominje kako ju je Klemperer dosta gnjavio na pokusima. Pizarra je pjevao veliki njemački bariton Hans Hotter (1909-2003), a Rocca veliki njemački bas Gottlob Frick (1906-1994).

    Jon Vickers (Florestan) i Sena Jurinac (Leonora), Ludwig van Beethoven, <em>Fidelio</em>, Covent Garden, London, 1961.Jon Vickers (Florestan) i Sena Jurinac (Leonora), naslovnica časopisa <em>Opera</em>

    Ta se izvedba smatra jednom od najvažnijih poslije Drugoga svjetskog rata. Sena Jurinac unijela je novu dimenziju u lik Leonore. To više nije bila dramska heroina poput Wagnerove Walküre nego žena koja nalazi snagu u ljubavi prema zatočenom suprugu kojega svim žarom svojega srca želi osloboditi. Snimka izvedbe objavljena je na CD-u. Iste godine objavljena je snimka Fidelija pod ravnanjem još jednog velikog njemačkog dirigenta Hansa Knappertsbuscha (1888-1965) sa Senom i Janom Peerceom uz zbor i orkestar Bavarske državne opere.

    Naslovnica CD-a Fidelija - Sena Jurinac kao Leonora, 1961.Sena Jurinac nije mnogo puta pjevala Leonoru. Osim u Londonu i Beču pjevala ju je u Zürichu, na festivalu Gulbenkian u Lisabonu pod ravnanjem austrijsko-američkog dirigenta Ericha Leinsdorfa (1912-1993), Monte Carlu, Münchenu, Mannheimu, Stuttgartu, i u još jednoj velikoj realizaciji opere, 1969. na festivalu Maggio Musicale Fiorentino u režiji redateljskog velikana Giorgia Strehlera (1921-1997) i s muzičkim vodstvom mladog Indijca Zubina Mehte (1936.). Poznati američki tenor James King (1925-2005) pjevao je Florestana.

    Sena Jurinac pjevala je Leonoru u Zagrebu i Dubrovniku – o tome u sljedećem nastavku.

    © Marija Barbieri, KLASIKA.hr, 9. lipnja 2020.

Piše:

Marija
Barbieri

kritike