Tehnički briljantno s toplinom i maštovitošću

Ciklus Pleyel Svetislava Stančića: Koncert pijanista Konstantina Krasnitskyja, Hrvatski državni arhiv, 27. studenog 2020.

  • Na trećem, pretposljednjem koncertu jedinstvenog ciklusa Pleyel Svetislava Stančića umjetničke organizacije Cristoforium u prostranoj i lijepoj dvorani Hrvatskog državnog arhiva uz poštivanje strogih mjera opreza zbog širenja pandemije koronavirusa, nastupio je ugledni bjeloruski pijanist Konstantin Krasnitsky s djelima Josipa Štolcera Slavenskog, Davora Bobića i Sergeja Rahmanjinova, te dva popularna dodatka iz pera Rahmanjinova i Čajkovskog. Vrijedan koncertni klavir iz slavne francuske tvornice bio je u vlasništvu nestora hrvatske pijanističke pedagogije prof. Svetislava Stančića sve do njegove smrti i jedini je takav instrument u Hrvatskoj. Sada je u vlasništvu oca i sina Ljubomira i Danijela Gašparovića i dio je njihove najveće i najvrjednije privatne zbirke povijesnih klavira u Hrvatskoj, kojoj pripada četrnaest instrumenata. Umjetnička organizacija Cristoforium predstavlja te instrumente pod vještim prstima vrsnih svjetskih pijanista u dva ciklusa (Cristoforium i Pleyel Svetislava Stančića).

    Nakon nastupa Ivana Krpana i Zorana Velića, u ovogodišnjem ciklusu Pleyel Svetislava Stančića predstavio se i Konstantin Krasnitsky, rođen 1976. u Minsku. Nakon solističkih i pedagoških uspjeha u domovini te osvojenih nagrada na međunarodnim natjecanjima pijanista, ostvario je niz koncertnih turneja u Europi, SAD-u i Kini, a nama je ostao u lijepom sjećanju kao apsolutni pobjednik Prvog međunarodnog natjecanja EPTE Svetislav Stančić 1999. u Zagrebu. Krasnitsky s uspjehom nastupa diljem svijeta, a skrasio se u Osijeku, gdje od jeseni 2007. predaje klavir na tamošnjoj umjetničkoj akademiji.

    Osim toga, privrženost drugoj domovini Hrvatskoj očituje se i u njegovom repertoaru, u kojem se nerijetko nađu i djela hrvatskih skladatelja. Tako je bilo i na ovom nastupu koji je počeo dojmljivom dvostavačnom Sonatom, op.4 Josipa Štolcera Slavenskog. Unatoč početničkim pokušajima svojeg opusa za glasovir, Slavenski je gustoćom i zahtjevnošću pijanističkog sloga stvorio vrijedno i izazovno djelo koje bi se češće trebalo čuti, a što je Krasnitsky svojom umješnošću  vrlo suptilno i virtuozno dokazao.



    U nastavku koncerta Krasnitskog čuli smo i jedno virtuozno i duhovito djelo hrvatskog skladatelja Davora Bobića. Bilo je to Pet pokladnih etida naručenih za Međunarodno natjecanje Mladih virtuoza Etide i skale u organizaciji Muzičke škole Pavao Markovac u Zagrebu. Ciklus se temelji na duhovitoj  međimurskoj temi Tu za repu, tu za len, koja se u vrijeme poklada pjeva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To su ustvari varijacije specifičnih tehničkih zahtjeva za različite uzraste, ali svojom vedrinom, inspiracijom, maštovitošću, virtuoznošću i skladateljskom invencijom apsolutno nadilaze pedagoške okvire i zauzimaju dostojno mjesto i u koncertnom repertoaru zrelih umjetnika. A što je najvažnije, djeca ih rado sviraju.

    Za drugi dio programa Konstantin Krasnitsky izabrao je slavnog ruskog romantičara Sergeja Rahmanjinova, na čijem je 3. Međunarodnom natjecanju u Moskvi 2002. osvojio 4. nagradu. U ovoj prigodi izveo je peterostavačnu skladbu Fantazijske stavke, op.3 s najpoznatijim Preludijem, na koje je bez prekida nadovezao trostavačnu Drugu sonatu u b-molu, op.36. Krasnitsky je i tu tehnički briljirao ostvarivši toplu, maštovitu i cjelovitu kreaciju, pokazavši i svu raskoš svojeg lijepog, bogatog i mekanog tona koji se tako lijepo sljubio s plemenitim tonom Stančićeva Pleyela, savršeno obnovljenog u restauratorskoj radionici Danijela Gašparovića, umjetničkog voditelja ciklusa, u kojem će na kraju  22. prosinca nastupiti i Aljoša Jurinić.

    Program:
    Josip Štolcer Slavenski: Sonata, op. 4
    Davor Bobić: Pet pokladnih etida
    Sergej Rahmanjinov: Morceaux de fantaisie, op. 3
    Sergej Rahmanjinov: Sonata u b-molu, br. 2, op. 36 (verzija 1931.)

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 2. prosinca 2020.   

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike