Sjecište mladosti, tradicije i umjetnosti

26. Memorijal Franjo Krežma, 13. - 15. studenog 2020., Osijek

  • Tirsa HabudaAlex Čapo

    Godina na izmaku, uslijed epidemioloških razloga, nije bila blagonaklona niti prema mladim glazbenicima naviknutima na redovite javne nastupe, gostovanja i natjecanja, kojih je proteklih mjeseci ipak bilo manje no što je uobičajeno. Jedna od manifestacija duge tradicije koja ju je uspjela održati te nastaviti u ovim nimalo jednostavnim okolnostima je i Memorijal Franjo Krežma, međunarodni susret mladih gudača održan u Osijeku od 13. do 15. studenog 2020. u organizaciji Glazbene mladeži Osijek i uz pokroviteljstvo Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka i Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Iako je ovogodišnje izdanje Memorijala u Arheološkom muzeju u Osijeku pratio znatno manji broj slušatelja nego proteklih godina, organizatori su omogućili live stream, učinivši manifestaciju dostupnom puno širem krugu ljubitelja glazbe.

    Trodnevni susret mladih gudača redovito je sjecište talenta, mladenačke energije, iskustva i druženja, a tako je bilo i ovom prigodom. 26. izdanje Memorijala Franjo Krežma započelo je koncertom učenika osnovnih i srednjih glazbenih škola, među kojima su ovoga puta prednjačili domaćini iz Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku. U prvome dijelu nastupilo je dvoje učenika prof. Tomislava Hühna, violinisti Tirsa Habuda i Alex Čapo, predstavivši se uigranim izvedbama djela Mozarta te Brucha i Zlatka Dvoržaka, uz klavirsku pratnju Domagoja Marasa.

    Gustav KujundžićMonika Beus

    Violinist Gustav Kujundžić, također učenik osječke glazbene škole, iz razreda prof. mentorice Josipe Erhardt, uz pratnju pijanista Vedrana Oršolića uvjerljivo je izveo skladbe Beethovena i Miletića, dok je prvi dio večeri zaključila zrela izvedba virtuoznog ostvarenja Henryka Wieniawskog, violinistice Monike Beus, učenice prof. savjetnika Nenada Merlea iz Glazbene škole Pavla Markovca u Zagrebu, uz klavirsku pratnju Renate Hil.

    Drugi dio koncerta svojim su živopisnim i usredotočenim izvedbama ispunili violinisti Tin Reba, Mia Štimac i Ana Labazan Brajša, studenti prve godine violine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredima izv. prof. art. Davora Philipsa i red. prof. art. Leonida Sorokowa te Umjetničke akademije u Splitu (doc. art. Loris Grubišić). Nekadašnji učenici Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku (prof. Tomislav Hühn) i Glazbene škole Pavla Markovca (prof. savjetnica Ines Ana Tomić) izveli su djela Brucha, Brahmsa, Saint-Saënsa, Sarasatea, Beethovena i Paganinija, pri čemu je Tin Reba prikazao osobit senzibilitet, Mia Štimac stabilnost u izvedbi, a Ana Labazan Brajša predanost i umjetnički zanos.

    Matej MihaljevićAndrej Blaž

    Središnji koncert 26. memorijala Franjo Krežma obilježile su izvedbe studenata glazbenih akademija iz Zagreba, Novog Sada i Ljubljane. Večer je započela nastupom Mateja Mihaljevića, studenta 3. godine violine u razredu doc. art. Marca Grazianija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Uz klavirsku pratnju Tibora Naglića, mladi je violinist s uvjerenjem izveo Allegro iz raskošne 3. sonate za klavir i violinu u d-molu, op. 108 Johannesa Brahmsa i jedno od omiljenih ostvarenja violinističkoga repertoara, Tzigane Mauricea Ravela.

    Andrej Balaž student je 1. godine violine na Akademiji za umetnost u Novom Sadu, iz razreda red. prof. art. Florijana Balaža, a na Memorijalu je nastupio uz pratnju pijanistice Renate Hil. Njegove izvedbe šarolikog programa, satkanog od Meditacije iz opere Taida Julesa Masseneta, Krollove skladbe Banjo and Fiddle, Grginove Balade te Introdukcije i Ronda capricciosa, op. 28 Camillea Saint-Saënsa, prštale su mladenačkom energijom i entuzijazmom.

    Zala Eva KocijančićAna Labazan Brajša

    Drugu koncertnu večer zaključio je studiozan nastup Zale Eve Kocijančič, studentice 3. godine violine na Akademiji za glasbo u Ljubljani, iz razreda red. prof. art. Vasilija Meljnikova. Mlada je violinistica ozbiljnim pristupom izvedbama 5. sonate za klavir i violinu u F-duru, op. 24, Proljetne Ludwiga van Beethovena te, ponovno, Ravelove virtuozne skladbe Tzigane, dojmljivo privela kraju još jednu dinamičnu koncertnu večer.

    Čast da održi cjelovečernji koncert ove je godine pripala mladom violinistu Zvonimiru Krpanu, koji je nakon srednjoškolskog obrazovanja u Osijeku kod ugledne profesorice violine Eve Hühn, završio studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu izv. prof. art. Davora Philipsa. Iza Zvonimira Krpana tridesetak je nagrada osvojenih na državnim i međunarodnim natjecanjima, solistički je nastupio uz više uglednih orkestara, uključujući Zagrebačku filharmoniju, sudjelovao je u radu međunarodnih orkestara mladih, a godine 2016. postao je suradnik – zamjenik koncertnog majstora Orkestra Opere HNK u Zagrebu.
    Zvonimir KrpanZvonimir Krpan

    Za svoj osječki recital s pijanisticom Petrom Gilming, umjetničkom suradnicom na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Zvonimir Krpan odabrao je djela Beethovena, Papandopula, Krežme, Francka i Ravela. Započevši koncertnu večer usredotočenom izvedbom 5. sonate za klavir i violinu u F-duru, op. 24, Proljetne Ludwiga van Beethovena, Zvonimir Krpan dao je svoj prinos obilježavanju 250. godišnjice rođenja jednog od najznačajnijih skladatelja u povijesti glazbe. U nastavak programa prikladno su se uklopila dva ostvarenja iz hrvatskog glazbenog stvaralaštva – introspektivna Meditacija Borisa Papandopula i poletni, elegantni Scherzino za violinu i klavir Franje Krežme, čijim se izvedbama Zvonimir Krpan još jednom potvrdio kao mladi umjetnik osobitog senzibiliteta.

    I dok su na kraju koncerta glazbenici uvjerljivo odsvirali jedno od najizvođenijih djela na ovogodišnjem Memorijalu Franjo KrežmaTzigane Mauricea Ravela, kao vrhunac večeri mogla bi se istaknuti uigrana izvedba Sonate za violinu i klavir u A-duru Césara Francka. U izvedbi jednog od temelja repertoara za violinu i klavir, skladno su se stopile umjetničke osobnosti Zvonimira Krpana i Petre Gilming, koja je zahtjevnu klavirsku dionicu iznijela s predanošću i uvjerenjem. Zvonimir Krpan u toj je bujnoj skladbi, izgrađenoj na temeljima kontrastnih raspoloženja – od nježnog i romantičnog preko burnog i improvizacijskog do ekspresivnog, prikazao visoku tehničku razinu izvedbe i umijeće kreiranja ugođaja, vješto oblikujući glazbenu cjelinu.

    © Bojana Plećaš Kalebota, KLASIKA.hr, 4. prosinca 2020.

kritike