Majstorstvo u sviranju barokne glazbe

Završni koncert 20. sezone Hrvatskoga baroknog ansambla, Rejoice, Hrvatski glazbeni zavod, 13. prosinca 2020.



  • Dvadesetu koncertnu sezonu i dvadesetu obljetnicu djelovanja zaključio je Hrvatski barokni ansambl koncertom održanim u nedjelju, 13. prosinca 2020. u Hrvatskome glazbenom zavodu. Iako se posljednji koncert jubilarne sezone trebao održati u proljeće, iz već poznatog nam razloga pandemije COVID-19 održan je u prosincu, prilagođeno strožim epidemiološkim mjerama. To se prije svega odnosi na broj posjetitelja u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u kojoj ih je moglo biti trideset i pet (a ne 400 koliko ima mjesta), ali i na izvođački korpus u kojem nisu mogli sudjelovati zborovi. Tako je izostala planirana repriza koncerta održanog u Varaždinu 27. rujna 2020. na kojem je uz Hrvatski barokni ansambl i pet vokalnih solista nastupio i Oratorijski zbor Crkve sv. Marka Cantores sancti Marci. Hrvatski barokni ansambl ima svoje pretplatnike, pa je upitno jesu li svi oni uspjeli dobiti mjesto u dvorani, a ukoliko nisu preostalo im je – kao i drugim ljubiteljima barokne glazbe –koncert pratiti u izravnom radio-prijenosu.

    Program koncerta bio je sastavljen primjereno baroknom stilu – kontrastno s obzirom na imena skladatelja, ali i na odabrane skladbe. Dva seta skladbi Georga Friedricha Händela (1685-1759) obgrlila su izbor djela nešto mlađeg Antonija Vivaldija (1678-1741), a priliku da pokaže dostignutu razinu pjevačkoga glazbenog obrazovanja dobio je kontratenor Franko Klisović. On se predstavio u Händelovim arijama: polaganoj, sjetnog ugođaja ariji Dardana Pena tirana iz opere Armadigi di Gaula, HWV 11 (u prvome dijelu koncerta) u kojoj oboa kontrapunktički odgovara vokalnoj dionici te ariji But who may abide iz oratorija Mesija, HWV 56 i ariji Ruggiera Sta nell'Ircana pietrosa tana iz opere Alcina, HWV 34 u kojoj sudjeluju i dva solista-hornista. Vokalno-instrumentalni opus Antonija Vivaldija sadrži brojne opere, kantate, crkvene skladbe i oratorije, od kojih je možda poznatiji Judita triumphans, RV 644. Iz tog oratorija skladanog na libreto poznatoga talijanskog libretista Pietra Metastasija (1698-1782) odabrao je Franko Klisović virtuoznu, omeđenu iznimno širokim tonskim opsegom, trodijelnu ariju Judite Agitata infido flatu, bogatu koloraturama, ukrasima i kromatikom u silaznoj melodijskoj liniji.

    Händel i Vivaldi majstori su concerta grossa, a uzor su imali u dvanaest istoimenih skladbi, op. 6 Arcangela Corellija (1653-1713). Hrvatski barokni ansambl odabrao je Vivaldijev Concerto grosso u d-molu, op. 3 br. 11 iz zbirke L'Estro Armonico i Händelov Concerto grosso u d-molu, op. 3 br. 5 (HWV 316). Iz instrumentalnog opusa ovog skladatelja izvedene su još dvije skladbe: Chaconne iz suite Terpsichore, HWV 8b i Koncert za obou, gudače i basso continuo u g-molu, HWV 287. Čini se da je ovaj koncert za obou, čiji je rukopis pronađen 1993. godine, iako naveden kao treći, ranije Händelovo djelo, što se može zaključiti prema tematskoj građi kasnije korištenoj u njegovim skladbama. Umijeće skladanja concerta grossa osporavao je Vivaldiju njegov suvremenik Benedetto Marcello (1686-1739) pa je – kako bi tu tvrdnju odbacio – Vivaldi odabrao jednu njegovu temu za fugu završnoga, četvrtog stavka Allegro.

    Hrvatski barokni ansambl nastupio je pod umjetničkim vodstvom violinistice Laure Vadjon u većem sastavu gudača kojima su se pridružili oboist Stjepan Nodilo, fagotist Matko Smolčić, hornisti Bruno Grošić i Matej Fridl te čembalist Pavao Mašić. U Vivaldijevu concertu grossu u malom sastavu concertinu nastupile su violinistice Laura Vadjon i Tanja Tortić te violončelistica Dora Makvić-Kuzmin. Poznavanje značajki baroknoga stila i primjereno tumačenje izvornika potvrdili su i na ovom koncertu provjerenu koncepciju ovog jedinstvenog hrvatskog ansambla. Neupitan je odabir odgovarajućih tempa i dinamičkih nijansi, su-igranost svih izvođača, kao i onaj neizostavni impuls kojim zajednički oblikuju tonski ujednačeno sviranje. Sigurnu potporu dala je dionica bassa continua s uvjerljivim Pavlom Mašićem za čembalom, a violončelistici Dori Kuzmin-Maković u izvedbi najdubljega glasa u nekim se skladbama pridružio i fagotist Matko Smolčić. Svoje majstorstvo u sviranju barokne oboe potvrđuje oboist Stjepan Nodilo - prije svega u pouzdanoj intonaciji, preciznoj ritmizaciji, dinamičkim nijansama, cantileni u polaganim stavcima i nenametljivom disanju.

    Prirodni rogovi kao osjetljivi instrumenti što se tiče intonacije pokazali su svoju nepredvidljivost na samom početku posljednje točke koncerta, arije Ruggiera iz Händelove opere Alcina. Pjevanje kontratenora Franka Klisovića, studenta pjevanja u razredu izv. prof. Martine Gojčeta-Silić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, odražava već sada dobru pjevačku tehniku neophodnu za izvedbu baroknog repertoara u kojem danas uglavnom nastupaju. Njegov je glas malo tamnije, lijepe boje, intonativno siguran, veoma pokretan u koloraturama i ukrasima te tonski uvjerljiv i izjednačen u svim registrima, a u interpretaciji dolazi do izražaja razgovijetan izgovor teksta i veliki raspon dinamičkih nijansi. Pretpostavljajući da će se publici dopasti vokalni solist, Hrvatski barokni ansambl priredio je još dva dodatka: ariju Ottonea Frema pur si lagni Roma iz opere Ottone in villa Antonija Vivaldija i ariju Jupitera Where' er you walk iz oratorija Semele Georga Friedricha Händela.



    Dvadeseta obljetnica Hrvatskoga baroknog ansambla završena je skromno, možda i preskromno, što se odnosi na tiskani program koncerta koji, osim podataka o skladbama i kontratenoru Franku Klisoviću, ne donosi podatke o djelima i Hrvatskome baroknom ansamblu. Koncert smo mogli pratiti u izravnome prijenosu Trećega programa Hrvatskoga radija, čiji je urednik i voditelj bio muzikolog Trpimir Matasović, dugogodišnji autor tekstova na programima koncerata Hrvatskoga baroknog ansambla i urednik brojnih prijenosa za (nedavno ukinutu) emisiju 7 dana glazbe. Za vrijeme koncerta dogodila se i mala nezgoda, a to je pucanje (crijevne) žice na violini koncertne majstorice Laure Vadjon. Zamijenila ju je u kratkoj pauzi prije Vivaldijeva concerta grossa, u kojem je sigurno odsvirala zahtjevnu solističku dionicu. Hrvatski barokni ansambl oprostio se od svoje vjerne publike (u dvorani i u radio-eteru) najavivši sljedeću sezonu koja počinje već u siječnju.

    © Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 24. prosinca 2020.

    Program

    Georg Friderich Handel:
    Concerto grosso op.3, br. 5 u d-molu
    Arija Dardana iz opere Amadigi di Gaula

    Antonio Vivaldi:
    Concerto grosso iz zbirke L’Estro Armonico, op.3, br.11 u d-molu
    Agitata infido flatu, arija Judithe iz oratorija Juditha Triumpans

    Georg Friderich Handel:
    Chaconne iz suite Terpsichore
    But who may abide
    , arija iz oratorija Mesija
    Koncert za obou,gudače i basso continuo u g-molu

    Sta nell’Ircana pietrosa tana, arija Ruggiera iz opera Alcina
    Frema pur, si lagni Roma, arija Ottonea iz opere Ottone in Villa
    Where'er you walk
    arija Jupitera iz opere Semele

    Solisti:
    Franko Klisović, kontratenor
    Stjepan Nodilo, oboa

    Hrvatski barokni ansambl
    Violine: Laura Vadjon, Tanja Tortić, Helga Korbar, Saša Borčić Reba, Blaž Žagač, Martin Krpan
    Viole: Hiwote Tadesse i Asja Frank Perčić
    Violončela: Dora Kuzmin Maković i Carla Rovirosa
    Kontrabas: Fran Petrač
    Fagot: Matko Smolčić
    Horne: Bruno Grošić i Matej Fridl
    Čembalo: Pavao Mašić

Piše:

Snježana
Miklaušić-Ćeran

kritike