Bogat i inventivan program koji je spojio moderne improvizacije i klasično sviranje

31. Muzički biennale Zagreb - Svečano otvaranje, 18. travnja 2021.

  • Margareta Ferek PetrićJubilarni 31. Muzički biennale Zagreb održava se u četiri bloka od travnja do rujna 2021. Prvi blok je na rasporedu od 18. do 22. travnja, tako da je svečano otvorenje održano u nedjelju, 18. rujna cjelodnevnim programom u Hrvatskom glazbenom zavodu, koji je također obilježio tradicionalni Dan HGZ-a. Prvi put je mjesto umjetničke voditeljice Festivala povjereno ženi, Margareti Ferek Petrić, uglednoj mladoj skladateljici rođenoj 1982. u Zagrebu, koja je studirala u Beču, gdje sada živi i radi. Članica je Hrvatskog društva skladatelja, te piše glazbu koja se redovito izvodi u domovini i inozemstvu. Na čelo MBZ-a došla je – kao i njezini prethodnici, s ciljem promocije hrvatske glazbe na međunarodnom planu u susretu naših i stranih umjetnika i sučeljavanju starog i novog u ime stvaranja budućeg.

    Iz programa prvoga dana Festivala izdvajamo nekoliko događaja. Prema narudžbi 31. MBZ-a u predvorju HGZ-a praizvedena je interaktivna zvučna instalacija autorica Ane Horvat i Ive Ćurić, koja će idućih dana biti dostupna i znatiželjnim posjetiteljima kako bi mogli istraživati zvučne efekte. Kako bi se današnja glazba približila djeci na zanimljiv i zabavan način, prije podne je održana suvremena glazbena radionica za djecu Svirkaonica pod vodstvom  violinistice i glazbene edukatorice Lucije Stanojević, a poslijepodne je održan i zanimljiv program Novi zvuci prošlosti. Naime, iz bogate notne arhive HGZ-a pružena je mogućnost da se na glazbu iz starih nota dogodi improvizacija u modernom stilu u izvedbi gudačkog Tena Novak kvarteta  i saksofonista Damira Price Kafka. Središnji događaj svečanog otvorenja bio je međutim koncert Zagrebačkih solista, uglednog ansambla koji je redovito nastupao na MBZ-u već od samog prvog Biennala 1961.

    Tena Novak kvarteta  i saksofonist Damir Prica Kafka

    U specifičnim okolnostima pandemije, publike u Velikoj dvorani HGZ-a nažalost nije bilo, ali je zato bio omogućen izravni prijenos na Trećim programima HRT-a s početkom u 20 sati. Prijenos na Televiziji vodili su Jana Haluza i Dražen Ilinčić, razgovarajući u pauzama s umjetničkom voditeljicom MBZ-a Margaretom Ferek Petrić,  s Tomislavom Šabanom, tajnikom HDS-a, koji je uz Cantus ansambl jedan od organizatora Festivala, zatim sa skladateljima Franom Paraćem i  Gordanom Tudorom te voditeljicom knjižnice HGZ-a Nadom Bezić, uz isječke prethodnih događaja toga dana. Program Koncerta Zagrebačkih solista obuhvatio je neke od najznačajnijih  hrvatskih  skladatelja koji su obilježili povijest MBZ-a. To su: Milko Kelemen, Ruben Radica, Stanko Horvat, Frano Parać i Gordan Tudor.

    Zagrebački solisti

    Na početku je izvedeno kultno djelo utemeljitelja i prvog predsjednika  MBZ-a Milka Kelemena Koncertantne improvizacije, posvećene Zagrebačkim solistima 1954. (Neshvatljivo je da je na TV-ekranu u najavi te točke osvanulo ime Mirko umjesto Milko! Neoprostivo). Slijedile su Lirske varijacije Rubena Radice iz 1961. a potom Perpetuum mobile iz 1970. Stanka Horvata koji je osamdesetih godina bio umjetnički direktor MBZ-a. Lijepa poveznica s tim djelom  bila je skladba Dva stavka za gudače njegova učenika Frane Paraća, koji je odabrao drukčiji put poštujući vrijednost tonaliteta. Dva kontrastna stavka (mirni uvod i furiozni urnebesni nastavak) nastala su prije dvije godine po narudžbi Zagrebačkih solista. Na kraju koncerta praizveden je Concerto scosso neoklasičnog izričaja mladog splitskog skladatelja i saksofonista Gordana Tudora.

    Zagrebački solisti su na čelu s koncertnim majstorom Sretenom Krstićem i pod djelomičnim ravnanjem Tomislava Fačinija (u skladbama Radice i Horvata) ostvarili korektnu i dojmljivu izvedbu unatoč tužnoj atmosferi prazne dvorane bez publike i pljeska. Nakon tog nastupa Zagrebačkih solista slijedio je još jedan online-koncert na YouTube kanalu MBZ-a. Nastupio je Black Page Orchestra iz Beča, ansambl za radikalnu i beskompromisnu glazbu ovoga vremena. Izvedena su djela Alexandera Schuberta, Aarta Strootmana, Alexandera Kaisera, Ivane Kuljerić Bilić, Alena i Nenada Sinkauza i Mirele Ivičević, a dirigirao je Ajtony Czaba.

    Sreten Kristić

    To međutim nije bilo u izravnom prijenosu, nego je emitirana odlična snimka praizvedbe baleta Air iz 2011. skladatelja Krešimira Seletkovića u koreografiji i režiji Martina Mülera u izvedbi baleta HNK u Zagrebu i Cantus ansambla pod ravnanjem Berislava Šipuša. Podsjetimo da je ta predstava dobila Nagradu hrvatskog glumišta i diskografsku nagradu Porin za najbolju snimku klasične glazbe.

    © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 21. travnja 2021.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike