Svjetska pijanistička elita u Zagrebu

Koncerti Marthe Argerich, Elisabeth Leonskaja i Martine Filjak

  • U proteklih mjesec dana u zagrebačkim koncertnim dvoranama imali smo prilike uživati u vrhunskim nastupima svjetske i hrvatske pijanističke elite. Dana 18. studenoga u ciklusu Lisinski subotom (iznimno u utorak) nastupila je Martha Argerich u zajedništvu s violončelistom Mischom Maiskym, 25. studenog je u ciklusu Svijet glazbe KDZ na koncertu Njemačke komorne filharmonije Bremena solistica bila Elisabeth Leonskaja, a 2. prosinca je u HGZ-u u ciklusu Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici HDGU-a recital održala najuspješnija hrvatska pijanistica Martina Filjak.

    Martha Argerich

    Martha Argerich, foto: © Klaus Rudolph (www.klausrudolph.de)Martha Argerich, rođena 1941. u Buenos Airesu i Mischa Maisky, rođen 1948. u Rigi uz samostalne karijere bave se i komornim muziciranjem. Godinama surađuju s nizom glazbenika, pa su tako zajedno nastupili više od 150 puta i snimili mnogo kompaktnih ploča. I dok Mischu Maiskog češće slušamo u našoj sredini, Martha Argerich je rijetka gošća. Stoga je njezino gostovanje bilo iščekivano s velikim uzbuđenjem.

    Mischa Maisky; foto: © Dan Porges (www.porges.net)Čuli smo birani program za violončelo i glasovir: Sedam varijacija u Es-duru na temu Bei Männern welche Liebe fühlen iz opere Čarobna frula Wolfganga Amadeusa Mozarta, Sonatu u a-molu, op. 36 Edwarda Griega, Slavu vječnosti Kristovoj iz Kvarteta za kraj vremena, I/22 Oliviera Messiaena, Sonatu u d-molu, op. 40 Dmitrija Dmitrijevića Šostakoviča i u dodacima Largo iz Sonate Frederica Chopina i Maštanja Roberta Schumanna.

    Umjetnici su svoje osebujne osobne kvalitete udružili u besprijekorno zajedničko muziciranje, osluškujući u suptilnom dijalogu jedno drugo i izvlačeći iz odabrane glazbe najljepše vibracije i kantilene. Strastveno su uronili u glazbu i ona je pulsirala prirodno s bezbroj najfinijih nijansi, uzbudljivom dinamikom i agogikom i preglednom, dubinski razrađenom strukturom. Premda izjednačeni u stvaralačkom činu, ipak se mogao osjetiti snažan impuls i autoritet pijanistice, koja je publiku ostavila bez daha.

    Elisabeth Leonskaja

    Elisabeth Leonskaja; foto: © Rafael Martin (www.impresariat-simmenauer.de)Zbog iznenadne bolesti poljskog pijanista Piotra Anderszewskog, koji je trebao biti solist u Prvom koncertu za glasovir i orkestar u C-duru, op. 15 Ludwiga van Beethovena na koncertu Njemačke komorne filharmonije iz Bremena u Lisinskom, u posljednji čas je u program uskočila slavna ruska pijanistica Elisabeth Leonskaja. Iako smo željeli upoznati tog četrdesetgodišnjeg talentiranog pijanista odličnih preporuka, dakako da smo se obradovali i Leonskaji.

    Umjesto najavljenog, čuli smo Beethovenov 4. koncert za glasovir i orkestar u G-duru, op. 58. Bila je to smirena, ozbiljna i duboko sabrana interpretacija, kojoj se priklonio i orkestar bez dirigenta, s odličnim glazbenicima na čelu s koncertnim majstorom Florianom Dondererom. Savršena kontrola tona uz upečatljive akcente, uzbudljivu agogiku i tempa, sugestivni dijalog klavira i orkestra i stapanje u homogenu cjelinu, obilježili su taj osebujan zajednički nastup koji je dopunio i dojmljiv solistički dodatak: Impromptue op. 142, br 2 Franza Schuberta.

    Njemačka komorna filharmonija Bremen ovim je gostovanjem potvrdila status jednog od vodećih svjetskih komornih orkestara, što je došlo do izražaja i u ostalim točkama programa: Glazbi za Lisabon, op. 420 Dariusa Milhauda i Simfoniji u G-duru, br. 54, Hob. I:54 Josepha Haydna.

    Martina Filjak

    Martina Filjak; foto: © Llorenc Valles (www.martinafiljak.com)Svaki novi susret s Martinom Filjak, svjetskom umjetnicom impozantne biografije, pruža poseban doživljaj. Tako je bilo i na posljednjem recitalu s biranim djelima različitih stilova – od Sonate op. 110 Ludwiga van Beethovena i Chaconne u d-molu Johanna Sebastiana Bacha u Busonijevoj obradi, preko 20. stoljeća u Barci na oceanu Maurucea Ravela, Bisevima Luciana Beria i Triani Isaca Albeniza do romantičnog Johannesa Brahmsa s virtuoznim Paganini varijacijama, op. 35 i umirujućim Intermezzom u A-duru op. 118 u dodatku.

    Ono što fascinira kod Martine Filjak njezino je neprikosnoveno vladanje instrumentom, iz kojeg bujnom dinamikom i temperamentom izvlači bogatu paletu boja – od toplog pijana, efektnih akcenata i agogike do uraganskog fortea simfonijskih dimenzija. Svaka nota je na svojem mjestu, a motivi plastično i smisleno istaknuti. Interpretacija Martine Filjak je uistinu jedinstvena i sugestivna te je s pravom ispraćena ovacijama.

    © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 9. prosinca 2008.

Piše:

Višnja
Požgaj

kritike