Od dječaka iz Bad Tölza do Škrtca

6. Riječke ljetne noći 2009.


  • Šeste Riječke ljetne noći od 30. lipnja do 23. srpnja predstavile su 24 dramska, glazbena i glazbenoscenska premijerna i reprizna umjetnička programa, izvedena na trinaest odabranih riječkih povijesnih lokacija. Programi su se odvijali pod zvjezdanim nebom u godini posvećenoj zvijezdama. Naime, Ujedinjeni narodi ovu su godinu u čast obljetnice rođenja i znanstvenih dostignuća oca astronomije, talijanskog matematičara i fizičara Galilea Galileija (1564–1642) proglasili Međunarodnom godinom astronomije.
    MonIka Leskovar, foto: www.rijeckeljetnenoci.com
    Nakon ceremonije svečanog otvaranja Noći, performansom i vatrometom Od Prometeja do Galilea svjetski poznate francuske trupe Éphémère ispred riječkog HNK Ivana pl. Zajca i na gatu Karoline riječke, koje je pobudilo golemo zanimanje Riječana, sljedeća tri dana na plaži Glavanovo na Pećinama prikazivala se komedija Lukrecija o' bimo rekli Požeruh anonimnog autora iz 17. stoljeća. U bivšoj Tvornici papira Hartera 2. srpnja priređen je izniman Simfonijski koncert pod nazivom Večer Dvořáka, sa sjajnom solisticom, svjetski uglednom violončelisticom Monikom Leskovar, koja je nastupila uz Riječku filharmoniju i dirigenticu Nadu Matošević. Program koncerta sadržao je dva poznata i reprezentativna djela ovog češkog glazbenog romantika. U ispunjenoj i akustičnoj hali Hartere glazbena večer počela je popularnim Koncertom za violončelo i orkestar u h-molu, op. 104. Djelo je protkano američkim folklorom i prožeto slikovitim češkim napjevima i ritmovima te vrlo zahvalnim tretmanom solista, te je omiljeno u koncertnim opusima violončelista. Sjajna Monika Leskovar predstavila se kao glazbena umjetnica izrazite muzikalnosti i virtuoziteta te dočarala raskošnu ljepotu i poetičnost toga romantičnog cikličnoga glazbena djela. Tri tempom, sadržajem i karakterom kontrastna stavka Koncerta, svirana su posebnim šarmom, tehnički besprijekorno, plemenitim, punim i sonornim tonom, što je rezultiralo autentičnom živom izvedbom. Dirigentica Nada Matošević, vodeći pedantno Riječku filharmoniju, prisno je surađivala sa solisticom te je uspostavljen izvrstan zvukovni odnos između violončela i orkestra. Monumentalnu Devetu simfoniju 'Iz novoga svijeta' – remek-djelo Antonina Dvořáka, dirigentica je vodila sigurnim potezima, pravilno odabranim tempima, primjerenom agogikom i intonativnom jasnoćom između pojedinih instrumentalnih dionica. Dobro pripremljena i disciplinirana Riječka filharmonija suptilno je i plastično oživjela prekrasni glazbeni kolorit te jedinstvene Dvořákove partiture.
    Tölzer Knabenchor, foto: www.rijeckeljetnenoci.com
    U Katedrali sv. Vida 4. srpnja održan je zapaženi vokalni koncert zbora dječaka Tölzer Knabenchor. Zbor je osnovan 1956. u bavarskome gradiću Bad Tölzu. Interpretirajući djela Gioacchina Rossinija, Carla Orffa, Wolfganga Amadeusa Mozarta i drugih, pod ravnanjem osnivača i stalnog dirigenta Gerharda Schmidt-Gadena, zbor je vrlo uigrano, ujednačeno, skladnim i svježim glasovima te nadasve muzikalno izveo izbor skladbi, za što su opravdano nagrađeni i dugotrajnim pljeskom posjetitelja u ispunjenoj crkvi. Program Noći nastavljen je predstavama Miris, zlato i tamjan Slobodana Novaka u Portiću na Kantridi, praizvedbom (9. srpnja) Lige vremena nastale u koprodukciji BADco, riječkog HNK i Drugog mora, a prethodila im je književna večer Pisci pod zvijezdama (3. srpnja) izbornika i voditelja Nikole Petkovića.
    Giacomo Puccini, Tosca, red. Damin Zlatar Fray, dir. Nada Matošević; 3. čin na Trsatskoj gradini, foto: www.rijeckeljetnenoci.com
    Jedanaestog srpnja izvedena je Tosca Giacoma Puccinija, za koju su prema djelu plodnog francuskog književnika Victoriena Sardoua (1831–1908) libreto napisali Luigi Illica i Giuseppe Giacosa. Radnja prvoga čina odvija se u rimskoj crkvi St. Andrea, drugoga u rimskoj palači Faensa, a trećega na terasi Anđeoske tvrđave. Po okvirno lokacijskom modelu libreta odvijala se ova riječka predstava, dakako prilagođena povijesnim i kulturnim ambijentima riječkoga podneblja. Prvi čin izveden je u podne u Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske, drugi u 22,00 sata u atriju Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja dok je završni čin uprizoren pola sata iza ponoći na Trsatskoj gradini. S manjim vremenskim izmjenama takva ambijentalna Toska prikazana je i na prošlogodišnjim Noćima, kada je proglašena najcjelovitijim umjetničkim ostvarenjem. Postavljanje opere na tri lokacije pred izvođače postavlja određene teškoće, prije svega akustičke i tehničke prirode. Kreativni redatelj Damir Zlatar Frey, solisti Olga Kaminska, Davor Lešić, Valentin Enčev te Siniša Štork i Robert Kolar, kao i Zbor i Orkestar Riječke opere pod vodstvom Nade Matošević prebrodili su teškoće te priredili akustički i vizualno vrlo dojmljivu i atraktivnu opernu predstavu.

    Ana Durlovska, Gabriela Georgieva, Margareta Klobučar, foto: www.rijeckeljetnenoci.comJoš jedan glazbeni spektakl održan je 15. srpnja u Portiću na Kantridi. Pod zvjezdanim nebom uz primjerenu scensku vizualizaciju i ozvučenje održan je Gala koncert opernih arija. Uz orkestar Riječke opere pod dirigentskim vodstvom Diana Čobanova nastupile su tri sjajne sopranistice. Margareta Klobučar, Siščanka sa stalnim angažmanom u Operi u Grazu, pjevajući arije iz Mozartovih i Verdijevih opera pokazala je glasovnu kulturu, kristalne visine, lakoću koloratura i prirođeni belcanto stil. Bugarska umjetnica Gabriela Georgieva voluminoznim dramskim sopranom, intonativnom perfekcijom i velikom ekspresivnošću fortissima izvela je arije iz Verdijevih i Puccinijevih opera. Nedvojbeno, zvijezda večeri bila je makedonska sopranistica Ana Durlovski sa stalnim angažmanom u Mainzu. Uz atraktivnu scensku pojavu, čudesnom lakoćom i virtuoznošću koloratura napose u visokom registru, zvučna i ujednačena glasa te bravuroznom tehničkom spremom tumačila je arije iz opera Rossinija, Bellinija, Mozarta i J. Straussa. Orkestar Riječke opere sa dirigentom Dianom Čobanovim zvučao je dinamički iznijansirano, ritmički dotjerano te bio pouzdan oslonac i suradnik opernim divama.

    Arturo Sandoval, foto: www.rijeckeljetnenoci.comOd glazbenih zbivanja na Noćima valja izdvojiti i nastup glasovitog kubanskog jazz trubača i skladatelja Artura Sandovala. Na Portiću na Kantridi (17. srpnja) sa svojim Sekstetom Tour Sandoval vrhunski je i virtuozno izveo pregršt jazz tema i motiva. Na Trsatskoj gradini (14. srpnja) nastupio je rumunjski jazz violinist Alexander Balanescu, koji stalno živi i djeluje u Londonu. Osim kao izvanredan solist, Balanescu uživa i ugled vođe jednog od najinovativnijih svjetskih jazz kvarteta Balanescu Quarteta. Do kraja Riječkih ljetni noći bilježimo premijeru (18. srpnja) i četiri reprizne izvedbe Škrtca Jean-Baptistea Poquelina Molièrea i nastup Regionalnog kreativnog atelijera Josef Nadj iz Kanjiže (22. srpnja).
    Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka: Jean-Baptiste Poquelin Molière, Škrtac, red. Oliver Frljić
    Valja kazati nekoliko riječi o dojmljivoj premijernoj izvedbi komedije Škrtac. Francuski književnik Moliere (1622–1673) veliki je poznavalac ljudske psihe i autor mnogih duhovitih komedija u kojima plastično ocrtava galerije likova. U njegovu opusu značajno mjesto pripada upravo Škrtcu. Redatelj Oliver Frljić koristi komične i satirične elemente djela te neku vrstu zabavnog kazališta i s izvrsnim glumcima oblikuje dobar okvir za iznimno dopadljivu, sadržajno aktualnu i živu predstavu. Gotovo cijeli ansambl Hrvatske drama HNK Ivana pl. Zajca oblikovao je niz komičnih stanja i situacija te ostvario velik broj sjajnih glumačkih ostvarenja. Znakovito je što je radnja Škrtca smještena u prostore riječkog Brodogradilišta 3. maj. Kao i sva naša brodogradilišta, i riječko se suočava s teškoćama privatizacije i opstanka, što redatelju i glumcima omogućuje indirektnu poveznicu s današnjim socijalno-ekonomskim stanjem. Balom na vodi, glazbenoscenskim spektaklom na Bazenima Kantrida u režiji Damira Zlatara Freya, u kome su sudjelovali članovi Baleta i orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca pod ravnanjem Igora Vlajnića, plivačice Kluba sinkroniziranog plivanja Primorje Acqua Maris i ansambl djece grada Rijeke, 23. srpnja svečano su zaključene ovogodišnje Riječke ljetne noći.
    Bal na vodi, red. Damir Zlatar Frey
    Na 6. Riječkim ljetnim noćima sudjelovali su umjetnici iz deset zemalja (Hrvatska, Francuska, Srbija, Njemačka, Švedska, Rumunjska, Makedonija, Bugarska, Sjedinjene Države i Mađarska). Predstave je pratilo oko 30 000 posjetitelja koji su Nagradu publike dodijelili koncertu dječačkog zbora Tölzer Knabenchor iz Njemačke. Nagrada Novog lista za najbolji događaj – najcjelovitije ostvarenje Riječkih ljetnih noći, pripala je predstavi Škrtac J. B. P. Molièrea u režiji Olivera Frljića i izvedbi ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca.

    Riječke ljetne noći utemeljila je bivša intendantica riječkog kazališta Mani Gotovac. Svakako valja pozdraviti zamisao i realizaciju Noći, jer su tom kulturnom manifestacijom oživljeni mnogi vrijedni riječki povijesni prostori te znatno obogaćena organizirana ponuda raznovrsnih kulturnih sadržaja tijekom ljetnih mjeseci, kako za domicilno stanovništvo tako i za turiste kojima je Rijeka ljeti sve primamljivija.

    © Ramiro Palmić, KULISA.eu, 8. kolovoza 2009.

Piše:

Ramiro
Palmić

kritike