Hrvatski glazbenici

  • Uvijek sam nastojao održavati kvalitetu repertoara i rada naših ansambala na europskoj razini

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 6. dio (6/6)

    Piše: Karlo Radečić
    U Zagrebu treba početi praktički ispočetka jer repertoara trenutno gotovo da i nema, ako ne računamo okljaštrena izdanja nekoliko opera svjetskog repertoara uz vječne Zrinjskog i Era. Sadašnji broj od oko četrdeset opernih izvedbi po sezoni u Zagrebu – to nije dobro za publiku, a tako mali broj za ansambl je katastrofalan. Raditi neku veliku opernu partiju nekoliko mjeseci za dvije izvedbe – postavlja se pitanje koliko to ima smisla. Ove godine napunio sam 85 godina, više od 60 godina dirigiram u ovom teatru. Htio sam uz tu obljetnicu još nešto važnoga realizirati ovdje u Zagrebu, napraviti premijeru. Ali, nažalost, vidim da to neće biti moguće. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastojao sam izvoditi što više hrvatske glazbe jer imamo baštinu koja je kvalitetna

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 5. dio (5/6)

    Piše: Karlo Radečić
    Mi u hrvatskoj glazbi nemamo Mozarta, Wagnera, Richarda Straussa, ali imamo baštinu koja je kvalitetna i koju moramo poznavati. Nastojao sam uvijek izvoditi što je god moguće više hrvatske glazbe, čak i manje izvođenih skladatelja, poput Bombardellija. Moj rad na hrvatskoj glazbi počeo je tako da sam napravio koncert u Koncertnoj dvorani Istra u Zagrebu, nakon kojeg su me dosta napadali i označili nacionalistom. Rado sam dirigirao i Petra Konjovića i druge jugoslavenske kompozitore, ali ako sam radio koncert hrvatske glazbe, onda je to koncert hrvatske glazbe.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Važno je shvatiti kontekst nastanka djela

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 4. dio (4/6)

    Piše: Karlo Radečić
    Svako je djelo na neki način autobiografsko, i mislim da je zato najbitnija stvar vidjeti u kakvoj konstelaciji stoji određeni skladatelj u kontekstu svog vremena. Zo zahtijeva zaista jako puno vremena, puno interesa, znatiželje, znanja, strpljenja, volje i energije. Morate vidjeti kad je djelo nastalo, gdje je nastalo i u kakvom se generalnom stilskom kontekstu nalazi. Govorili smo o odnosu Mozartovih opera i simfonija. Morate poznavati ne samo glazbenu literaturu nego i literaturu o glazbi. Uzmite za primjer Wagnera: to su tisuće knjiga. Ne može to sve jedan čovjek pročitati u jednom životu, ali treba znati što čitati. ...pročitajte cijeli tekst...
  • U radu s orkestrom apsolutno su važne metafore

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 3. dio (3/6)

    Piše: Karlo Radečić
    Ponekad možete dobrom asocijacijom dobiti da svirač u orkestru svira onako kako treba, a da nije ni svjestan da svira drugačije. Svi orkestri vole kad im date nešto opisnoga, obogatite ih, odjednom među notama vide nešto drugo, što puno pomaže. Čuo sam i Kirilla Petrenka kako govori da uvijek kombinira i opisne situacije i one klasične postavke našeg zanata u vođenju orkestralne probe. Nekad mi znaju reći: „Maestro, ali meni piše forte!“ Onda pitam: „A koji forte, kakav je taj forte?“ Nije svaki forte ili piano isti, to su vrlo općeniti pojmovi, morate te dinamike dovesti u vezu s glazbenim sadržajem. ...pročitajte cijeli tekst...
  • U glazbi mora postojati senzibilitet, ali imati osjećaj ne znači raspekmeziti i razvući djelo

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 2. dio (2/6)

    Piše: Karlo Radečić
    Na početku sam i ja radio kako su radili drugi. Nisam još imao samosvojnost, reagirao sam na ono što sam čuo; tu su bili i pjevači koji su htjeli neku frazu otpjevati ovako ili onako, ali uvijek sam znao da to nije dobro, da nešto ne štima... A i ne biste trebali sve dirigirati kao mladi dirigent. Mahlera i Brucknera ne možete dirigirati s potpunim i pravim razumijevanjem s dvadeset i pet godina. Ne možete u toj dobi razumjeti svu kompleksnost tih ličnosti. Događa se i da se otkrije nekakav talent, a onda ga naganjaju od koncerta do koncerta s novim repertoarom i on nema kad na miru baviti se partiturama. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Element sumnje jako je važan za nas dirigente

    Intervju s maestrom Nikšom Barezom povodom njegova 85. rođendana - 1. dio (1/6)

    Piše: Karlo Radečić
    Taj osjećaj boravka u Scali je nešto nestvarno. Svi koji tamo dođu dirigirati osjećaju veliko strahopoštovanje. U mojoj dirigentskoj sobi bila je fotografija Boita i Verdija, prikazanih na cesti ispred Scale, vjerojatno iz vremena suradnje na Otellu ili Falstaffu. Dijelio sam sobu s Carlom Mariom Giulinijem, sjajnim dirigentom. Dirigirao sam i u drugim velikim kućama –Bečkoj državnoj operi, Münchenskoj operi, Bavarskoj državnoj operi, ali Scala je nešto posebno. Maestro Muti mi je rekao: ,,Mi ovdje imamo zadaću da netko tko je bio na predstavi u Scali zna da je čuo Verdijevu operu, a ne neke viceve, dirigentske ili pjevačke.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jedinstvena i neponovljiva umjetnica

    In memoriam: Biserka Cvejić (Krilo Jesenice pokraj Omiša, 5. studenog 1923. – Beograd, 7. siječnja 2021.)

    Piše: Marija Barbieri
    Biserka Cvejić bila je nezaboravna Eboli, Amneris, Azucena, Carmen, Dalila kakvih više nema u nas, ali ni u svijetu. Imala je prekrasan ujednačen glas velikog opsega i volumena, osobito sjajan visoki registar, savršenu muzikalnost, smisao za oblikovanje belkantističke fraze, uzoran legato, veliku dramatsku izražajnost, ljepotu scenske pojave. Bila je cjelovita glazbeno-scenska umjetnica, jedna od najvećih u našoj opernoj povijesti, jedinstvena i neponovljiva. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potpuna kazališna ličnost

    Ivo Tijardović: 125. obljetnica rođenja, (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Ivo Tijardović bio je potpuna kazališna ličnost: dirigent, redatelj, scenograf, kostimograf, pa čak i koreograf. Kao dirigent u Splitu je ravnao i drugim djelima osim vlastitih. Bio je i društveno aktivan. Zbog zasluga u radu Hrvatskoga glazbenog zavoda uvršten je o njegovoj 150. godišnjici među četrnaest najzaslužnijih osoba u povijesti HGZ-a. Dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 18. rujna 1976. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nezapamćen uspjeh svestranog umjetnika

    Ivo Tijardović: 125. obljetnica rođenja, (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Dana 14. siječnja 1926. praizvedena je druga Tijardovićeva opereta Mala Floramye. Predstavivši se ne samo kao skladatelj i libretist, nego i kao dirigent, redatelj i scenograf, Tijardović je postigao nezapamćen uspjeh koji je premašio sva očekivanja. Mala Floramye postala je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta i Nikolu Šubića Zrinjskog Ivana pl. Zajca najizvođenije vokalno glazbeno-scensko djelo hrvatske glazbe. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jedinstven, neponovljiv i nenadomjestiv

    In memoriam: Viktor Bušljeta (Rijeka, 27. veljače 1932. – 26. listopada 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    Viktor Bušljeta bio je dva desetljeća uzor talijanskog tenorskog pjevanja u nas. Bio je pravi, rasni, prirodno postavljen, ujednačen u svim registrima, belkantistički tenor sigurnih i blistavih visina, nepogrešive intonacije, meke zaobljene fraze, pouzdane muzikalnosti i impresivnog nastupa. Pjevački suveren, bez tehničkog problema koji bi ga sputavao u izrazu, glasom je mogao izraziti sve, od gipke kantilenosti, lirskih akcenata do dramatike. Imponirao je savršenim mirom i upravo europskim odnosom prema sceni, liku i partnerima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Magična privlačnost ličnosti

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Uslijedio je još jedan veliki, krunski trenutak u karijeri Ivanke Boljkovac – Crkvenjarka u Jenůfi Leoša Janáčeka. Velika umjetnica još je jedanput dala dokaz svog velikog umijeća. Uloga Crkvenjarke zlatnim se slovima nadovezuje na njezina najbolja verdijevska i ina ostvarenja na pozornici Zagrebačke opere....pročitajte cijeli tekst...
  • Snažna scenska ličnost

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Scenska privlačnost Ivanke Boljkovac dovodi je do repertoara u kojemu je vrlo važna karakterizacija lika. Nije se često događalo da netko odmah pogodi tako visoko kao Ivanka Boljkovac s ulogom Dome, i to na prvome nastupu. Umjetnica je, kao vedra osoba sklona šali, u toj ulozi našla zahvalan i sebi prispodobiv materijal te ga u potpunosti iskoristila. Prštala je humorom i komikom u glumi, glasovnom izrazu, karakterizaciji teksta. Pjevački je Doma za nju čista šala, ali shvaćena i ostvarena vrlo ozbiljno.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrhunska muzikalnost, izniman talent i suverena tehnička sprema

    Ivanka Boljkovac: 40. godišnjica opernog djelovanja, (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri

    Pojava Ivanke Boljkovac u zagrebačkom glazbenom životu bila je ravna senzaciji. Ušla je na velika vrata u hrvatsku kulturu. Njezin sjajan glas tada još mladodramskog (lirico spinto) soprana, tehnički već toliko izgrađen da je vladao cjelokupnim ujednačenim velikim rasponom, lakih i sigurnih visina i savršena muzikalnost odmah su je predodredili za nositeljicu repertoara. Bila je posljednja u nizu velikih hrvatskih pravih opernih glasova. A uz to i izrazito kreativna umjetnica. ...pročitajte cijeli tekst...

  • Gotovo zaboravljeni hrvatski dirigenti

    In memoriam: Maksimilijan Cenčić (Rogaška Slatina, 26. srpnja 1951. - Beč, 16. travnja 2020.); Baldo Podić (Dubrovnik, 4. rujna 1942. - Basel, 20. travnja 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    U razmaku od svega nekoliko dana umrla su dvojica hrvatskih dirigenata koji su djelovali uglavnom u inozemstvu pa su u Hrvatskoj bili pomalo ili gotovo posve zaboravljeni: Maksimilijan Cenčić umro je u Beču od duge i teške bolesti u četvrtak 16. travnja 2020. godine, Baldo Podić umro je u sanatoriju u Baselu 20. travnja 2020. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Utkan u hrvatski nacionalni identitet

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    U umjetnosti svakog naroda postoje ličnosti koje nose sva obilježja tla na kojemu su poniknule, čije je djelo neraskidivo vezano za zemlju u kojoj su se rodile i narod iz kojega su potekle. Njihov je opus prepoznatljiv i nezamjenjiv, samosvojan, a ipak toliko općeljudski i svima zanimljiv. U hrvatskoj glazbi i umjetnosti to je Jakov Gotovac. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaštitni znak hrvatske opere

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (3. dio); Ero s onoga svijeta – put po zemlji i svijetu

    Piše: Marija Barbieri
    Zagrebačka Opera izvodila je Eru na mnogim gostovanjima. Do sada je Ero izveden oko četiri tisuće  puta. Osamdesetak inozemnih kazališta uvrstilo je Eru u repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vjesnik promjene u domaćoj operi

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja, (2. dio); Ero s onoga svijeta – nastanak i praizvedba

    Piše: Marija Barbieri
    Najviše izvođeno djelo hrvatske glazbe, komična opera Ero s onoga svijeta praizvedena je u Narodnom kazalištu u Zagrebu 2. studenoga 1935. Operu je ostvarila sjajna ekipa, autor je dirigirao, režiju i antologijsku koreografiju priredila je Margarita Froman, scenografiju je izradio Marijan Trepše, a u naslovnoj ulozi nastupio je omiljeni slovenski tenor Mario Šimenc. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jakov Gotovac - Autentični glazbeni talent u službi narodne umjetnosti

    Povijesni osvrt na život i djelo Jakova Gotovca uz 125. obljetnicu rođenja (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Gotovac je već do stvaranja Era pokazao sve svoje temeljne odlike: raspjevanost, čistoću i zamah melodijske linije, smisao za humor i ljubavnu liriku, i ono što često nedostaje mnogim stvaraocima – osjećaj za protok i luk glazbe, za zaokruženost i cjelovitost oblika. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Golem doprinos hrvatskoj glazbi

    In memoriam Vladimir Kranjčević (Zagreb, 21. studenoga 1936. – 9. veljače 2020.)

    Piše: Marija Barbieri
    Dirigent Vladimir Kranjčević, umjetnik koji je obilježio više od pola stoljeća hrvatskog glazbenog, ali i društvenog života kao ličnost sveobuhvatnih zanimanja, velike umjetničke znatiželje, nevjerojatnih sposobnosti za stvaranje i održavanje kontakata s umjetnicima s kojima je surađivao i istančanog osjećaja za otkrivanje mladih talenata kojima je pomagao na putu afirmacije. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bogata karijera i promicanje hrvatske glazbene baštine

    Darko Petrinjak - Dobitnik nagrade HDGU-a Ivo Maček za 2019. godinu

    Piše: Višnja Požgaj
    Svečanost dodjele nagrade Ivo Maček dobitnik Darko Petrinjak uveličao je svojim reprezentativnim nastupom, izvevši Varijcije na Schubertov valcer, op.4 varaždinskog gitarista i skladatelja Ivana Padovca iz 19. stoljeća i Ciaccona iz Sonate za gitaru suvremenog skladatelja Zorana Juranića, opravdavši u potpunosti da je Nagrada Ivo Maček dospjela u prave ruke. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veliki graditelj i inovator

    Prilog obilježavanju 250. obljetnice smrti don Petra Nakića

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Od 1720. izgradio je 350 do 370 orgulja za crkve u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, a za formiranje njegova graditeljskog umijeća i inovacija po kojima je i danas poznat i priznat zaslužno je izučavanje kod majstora Giovannija Battiste Piaggia i poznavanje opusa Eugenija Gasparinija, orguljara njemačkog podrijetla koji je djelovao u Italiji više od trideset godina. ...pročitajte cijeli tekst...
  • PORIN U FOKUSU

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (5. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Partitura Porina najbolje pokazuje koliko je glazbenih spoznaja Lisinski stekao u Pragu. Ljubav i zloba bila je talentiran pokušaj, Porin je dovršena opera, koja ne samo da stoji uz bok onodobnoj europskoj opernoj produkciji (s iznimkom velikana Verdija i Wagnera) nego je u nekim svojim dijelovima i nadvisuje. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i zloba u fokusu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Ljubicu vole dva plemića, jedan dobar i plemenit – Obren, koga i ona voli, a drugi zao i opak – Vukosav, koji smišlja prevaru kako bi zadobio djevojku. Tu je i njezin otac Vezalić, ili Velimir, kojemu je kao i Obrenu Lisinski namijenio lijepu ariju. Unatoč vještoj spletki Vukosav neće uspjeti pridobiti Ljubicu i ona će pripasti voljenom Obrenu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lisinski u nastajanju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Glazba Lisinskog zacijelo nije površno dopadljiva, efektna, himnička, nazdravičarska. Ona je ponajprije izvorna, profinjena, suptilna i traži od slušatelja da joj se dublje posveti. Uloženi napor će se isplatiti. Onaj tko od glazbe traži nešto više od puke dopadljivosti sigurno neće ostati hladan pri slušanju takvih odlomaka....pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i zloba i Porin u europskom kontekstu

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Europskom operom počinje vladavina Verdija i Wagnera. Njihov je opus toliko poseban i samosvojan da se ne može povezati s onim našega skladatelja. Možda tek Verdijev Jedan dan kraljevanja (Un giorno di regno), koji je sadržajno blizak tipu opere kao što je Ljubav i zloba i Wagnerov Rienzi, koji je tip velike povijesne opere u pet činova kao što je i Porin....pročitajte cijeli tekst...
  • Vatroslav Lisinski u europskom glazbenom okruženju

    Povijesni osvrt povodom 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Francuska revolucija temeljito je uzdrmala svjetonazor diljem Europe. Svaka je nacija na svoj način reagirala na revolucionarna zbivanja, a i na buđenje građanske svijesti koje joj je prethodilo. U Hrvatskoj, koja je u to doba čvrsto držala priključak s Europom, nastajao je Ilirski pokret kao odgovor jednog malog ali državotvornog naroda izazovima koje su nudili veliki....pročitajte cijeli tekst...
  • Izniman talent

    Blaženka Milić - Dobitnica Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetičko djelovanje

    Piše: Marija Barbieri
    Pjevačica, za koju je Herbert von Karajan rekao da ima najljepši glas poslije Zinke Kunc Milanov, imala je velik talent i sve što je potrebno za ostvarenje velike karijere, ali bila je jedna od rijetkih pjevačica današnjice koja je karijeru podredila obitelji i svoj umjetnički razvoj vezala uz Zagreb. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrhunske interpretacije

    Blaženka Milić - Dobitnica Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetičko djelovanje

    Piše: Marija Barbieri
    Pouzdana i sigurna pjevačica, svježa i zvonka glasa sa sigurnim visinama, muzikalna i scenski vrlo izražajna, Blaženka Milić nizala je uloge – veće, glavne, naslovne ili manje – kao pravi profesionalac nije nikad pravila razliku u pristupu interpretiranom liku....pročitajte cijeli tekst...
  • Blistave visine

    In memoriam Stojan Stojanov (28. prosinca 1929. - 25. prosinca 2018.)

    Piše: Marija Barbieri
    Blistave visine, uvjerljivost i polet došle su do punog izražaja i u Stojanovljevoj interpretaciji iznimno pjevački i glumački zahtjevne uloge Gotovčeva Era. Sam Jakov Gotovac rekao je za njega da je rođen za tu ulogu. Pjevao ga je i diljem Hrvatske - samo u Zagrebu  pedesetak puta.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pravi stup ansambla

    In memoriam Stojan Stojanov (28. prosinca 1929. - 25. prosinca 2018.)

    Piše: Marija Barbieri
    Stojan Stojanov bio je pjevač i umjetnik kakvog zagrebačka Opera u tom fahu nije imala poslije njega, a teško da će ga uopće i imati. Dovoljno je spomenuti da je pjevao Otella, što je dostupno samo malobrojnim tenorima. Scenski je bio iznimno zanimljiv i atraktivan. Bio je rijetko cjelovita glazbeno-scenska umjetnička ličnost, pravi stup ansambla. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raskošan glas i kraljevski stas

    Sjećanje: Nada Puttar-Gold (Varaždin, 5. studenoga 1923. – Zagreb, 28. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Pamtit ćemo cjelokupnu osobnost Nada Puttar-Gold trajno utkanu u hrvatsko glazbeno biće, njezin raskošan glas, savršenu muzikalnost i veliku pjevačku kulturu, bogatu paletu dinamičkih gradacija i nijansi te smisao za postizanje pregnantnosti u dramatskom izrazu. Nada Puttar-Gold bila je profesorica pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predan i beskompromisan umjetnik

    Sjećanje: Miro Belamarić (Šibenik, 9. veljače 1935. – Beč, 5. ožujka 2017.)

    Piše: Marija Barbieri
    Miro Belamarić nikada nije formalno bio direktor zagrebačke Opere. Bio je njezin šef-dirigent i kao takav usmjeravao je njezino djelovanje. Nema sumnje da je to vrijeme bilo važno u razvoju zagrebačke Opere i podizanju vrijednosnih kriterija. Miro Belamarić nije imao samo istančan osjećaj za izbor pjevača. Znao je odabrati i redatelje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak istaknute muzikologinje

    Sjećanje: Eva Sedak (1938. - 2017.)

    Eva Sedak iscrpnim je i ustrajnim radom zadužila hrvatsku muzikologiju i glazbu intenzivno proučavajući te domaćoj i međunarodnoj javnosti otkrivajući opuse hrvatskih skladatelja 20. stoljeća te stavljajući ih u kontekst europske i svjetske suvremene glazbene scene. Njezin će utjecaj ostati zauvijek prisutan u hrvatskom glazbenom životu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Božanski glas Demona

    Sjećanje: Tomislav Neralić (Karlovac, 9. prosinca 1917. – Zagreb, 16. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Zauvijek je utihnuo jedan od najmoćnijih glasova hrvatske glazbene reprodukcije koji je odjekivao mnogim hrvatskim i svjetskim kazalištima i koncertnim dvoranama. Napustio nas je svojim fizičkim prisustvom ali nam je ostavio mnogo, sjećanja na nezaboravne kreacije i na iznimnog čovjeka čije su životna radost i energija bile zarazne ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak jednog od posljednjih verdijanskih glasova

    Sjećanje: Branka Stilinović (Zagreb, 24. listopada 1926. – Rijeka, 4. studenoga 2016.)

    Piše: Marija Barbieri
    Tosca iz 1972. godine bila je jedna od antologijskih predstava zagrebačkog opernog ansambla. Uloga slavne Puccinijeve operne dive potajna je želja svih pjevačica, a Branka Stilinović bila je blistava Tosca zagrebačke Opere obilježivši svojom ličnošću i jedinstveno lijepim glasom dva iznimno uspješna desetljeća njezina postojanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • U službi glazbe i lika

    Intervju: Matija Meić, operni pjevač

    Piše: Marija Barbieri
    Kreirajući Figara koji zahtijeva razbarušenu scensku igru i Onjegina koji često osjećaj mora izraziti tek kretnjom ili pogledom – Matija Meić uz suvereno vladanje ugodnim, zvonkim, toplim ujednačenim glasom velikog opsega bez tehničkih problema i veliku muzikalnost, dokazao se da je više od vrsnog pjevača – izvrstan interpret snažna izraza koji prelazi rampu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Slavuj zagrebačke Opere

    Mica Glavačević (Valpovo, 2. veljače 1916. – Zagreb, 14. lipnja 1974.) u povodu stogodišnjice rođenja

    Piše: Marija Barbieri
    Mica Glavačević imala je glas iznimne ljepote i gipkosti, natprosječne zvučnosti, blagosti i vibrantnosti koja krasi bogomdane glasove. Bila je neposredna i draga, iskrena umjetnica kojoj je uspijevalo potpuno osvojiti slušatelja. Interpretacije Mice Glavačević zaslužuju svako priznanje i zbog njezina istančanog osjećaja za stil i znatnog tehničkog znanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raskošan verdijanski bariton

    Vitomir Marof – u povodu 30 godina djelovanja Nacionalnog prvaka Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U veljači 1999. Vitomir Marof prvi će put otpjevati ulogu grofa Lune kojega će postati pojam. Pjevao ga je u Zagrebu, Rijeci, Ljubljani, 2006. u Operi Državnog kazališta u Košicama, 2007. na premijeri u Slovačkom narodnom kazalištu u Bratislavi, Opernim festivalima u Zvolenu u Slovačkoj i Teatru Wielki u Poznanju u Poljskoj te 2011. na premijeri u Zagrebu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plemenit metal i meki baršun

    Ivanka Boljkovac u povodu 35 godina umjetničkog rada

    Piše: Marija Barbieri
    Elizabeta u Don Carlosu bila je magistarska predstava Ivanke Boljkovac. Bio je to verdijevski glas tehnički tako izvrsno pripremljen da je mogao u cijelosti udovoljiti golemim zahtjevima Verdijevih vokalnih dionica, ujednačen u svom velikom opsegu i volumenu, isto tako dojmljiv u snažnim fortima kao i u mekim pianima i toplom mezzavoceu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sveta vatra koja uzdiže u sfere umjetnosti

    Sjećanje: Krunoslav Cigoj (Zagreb, 30. ožujka 1949. – 27. kolovoza 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Krunoslav Cigoj bio je jedna od posljednjih rijetkih pravih zvijezda koje su se pojavile na našem opernom nebu. Nije zasjao kao komet i honestao, ali je prekratko trajao u punoći svoje stvaralačke moći i zakinuo nas. A mogao je još puno dati! Jer, imao je sve, onu svetu vatru koja uzdiže u sfere istinske, prave umjetnosti. I imao je karizmu....pročitajte cijeli tekst...
  • Put Zrinjskoga nakon Drugoga svjetskog rata

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 7. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Nikola Šubić Zrinjski je uz Gotovčeva Eru s onoga svijeta najizvođenija hrvatska opera. Bilo je mnogo vrhunskih i manje dobrih interpreta njezinih likova. Mnogo se pjevača i pjevačica čulo u glavnim ulogama opere u njezinih više od tisuću i pet stotina izvedbi. Neki se pamte i dugo vremena nakon što su prestali nastupati, neki i poslije smrti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Njih šesnaestero

    Prigodno predavanje Zlatka Stahuljaka o prinosu obitelji Stahuljak hrvatskoj glazbenoj kulturi, Hrvatski glazbeni zavod, 3. ožujka 2015.

    Piše: Višnja Požgaj
    Kod čak šesnaestero skladatelja iz obitelji Stahuljak uvijek je prevladavala potreba za bavljenjem glazbom unatoč raznorodnim zanimanjima kod većine. Bilo bi vrijedno na temelju knjige Andrije Tomašeka i dokumentarnog filma Marije Ramljak proširiti, produbiti i procijeniti spoznaje o cjelokupnom doprinosu obitelji Stahuljak hrvatskoj kulturi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pozitivna energija i dobri duh

    Sjećanje: Boris Vajda (Novska, 2. veljače 1933. – Zagreb, 9. ožujka 2015.)

    Piše: Marija Barbieri
    Boris Vajda ostvario je u zagrebačkoj Operi pedesetak uloga. Zagrebačka operna publika sa simpatijama će pamtiti mnoge njegove kreacije, a u sjećanju će ostati i kao čovjek koji je uvijek s veseljem, velikom profesionalnošću i kolegijalnošću sudjelovao u radu svojega kazališta, emanirajući oko sebe pozitivnu energiju i dobri duh
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Put Zrinjskog do 1945.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 6. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Svečano otvaranje hrvatske opere 1. listopada 1909. pod dirigentskim vodstvom Zajca i Albinija. Podjela uloga bila je veličanstvena. Naslovnu ulogu tumačio je, prema mnogima, najveći hrvatski Zrinjski uopće – Marko Vušković, a i Eva – Milena pl. Šugh, Jelena – Irma Polak, Sulejman – Tošo Lesić i Sokolović – Stanislav Jastrzebski bili su među najvećima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednje godine

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 5. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Dolaskom Ivana Zajca u Zagreb počelo je sustavno glazbeno djelovanje u Hrvatskoj. Cjelokupnim radom kao skladatelj, ravnatelj Opere, pjevački pedagog, organizator glazbenog života, Zajc je obilježio puna četiri desetljeća koja čak nazivamo Zajčevom erom. Bio je neobično plodan autor. Njegovo je značenje u razvoju hrvatske glazbe nemjerljivo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor zlatnih ruku

    Sjećanje: Slavko Domitrović (Petrovac, 1937. – Sisak, 2015.)

    Piše: Višnja Požgaj
    Slavko Domitrović je izgradio više od 300 gudačkih instrumenata koji se nalaze u rukama niza umjetnika u svijetu. Veliko priznanje dobio je 2001. na natjecanju u gradnji violina Jacob Steiner na kojem je dobio nagrade za sva tri svoja instrumenta. Pravi ljudi odlaze tiho, bez nepotrebne buke, neprimjetno, a onda se odjednom osjeti praznina ...pročitajte cijeli tekst...
  • Poslije Zrinjskog

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 4. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Lizinka je puna raspjevane glazbe u sretnom kontrastu prštave lakoće i sentimentalne pjevnosti. Zanimljivi su folklorni odjeci slavenske glazbene duše koji Zajca mnogo više približavaju estetici ilirizma nego što mu se priznaje. Izvrsno su ocrtani likovi prvenstveno zaljubljene Lizinke i njezina oca, uvrnutog anglomana Grigorija Muromskog
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zrinjski od praizvedbe do 1895.

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 3. dio

    Piše: Marija Barbieri
    August Šenoa je u povodu praizvedbe opere Nikola Šubić Zrinjski zapisao: „Ne nalazimo dosta rieči, da javimo svoju radost, što je to novo glasbeno djelo domaćega skladatelja po jednoglasnom sudu kritike i obćinstva sretno uspielo. Obćinstvo pozdravljalo ga je pravom burom. 'Nikola Zrinjski' bijaše u našoj glasbenoj umjetnosti glasan klik 'E pur si muove'.“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dolazak u Zagreb

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 2. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Mislav nije opera istaknutih solističkih brojeva no obiluje lijepim skupnim prizorima u kojima se ističu sola dubokih muških glasova. Ima u njemu melodija s narodnim prizvukom, instrumentacija je izražajna, likovi su lijepo glazbeno karakterizirani, atmosfera pojedinih prizora zaokružena. Djelo ima i nedostataka, ponajprije su to nedovoljno razrađeni likovi Mislava i Rusane ...pročitajte cijeli tekst...
  • Od Rijeke preko Milana do Beča

    Ivan pl. Zajc (Rijeka 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.) – Utemeljitelj hrvatske opere, 1. dio

    Piše: Marija Barbieri
    Izrazito nadaren, nepresušne invencije i s velikim znanjem koje je stekao na uglednom zavodu, Zajc je dobio ponudu da postane dirigent u glasovitoj Scali. No vratio se u Rijeku i nakon očeve smrti preuzeo mjesto dirigenta i koncertnog majstora gradskog kazališnog orkestra, a nakon toga dobio je i mjesto nastavnika za gudačke instrumente
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Samozatajni službenik glazbe

    Sjećanje: Berislav Klobučar (Zagreb, 28. kolovoza 1924. – Beč, 13. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sve što je Berislav Klobučar postigao, postigao je isključivo svojim umjetničkim kvalitetama. One su bile tolike da je, nakon Beča, Bayreutha i Milana, 1968. došao i u Metropolitan. Odlaskom Berislava Klobučara glazba je izgubila jednog od onih svojih samozatajnih službenika kakvi su danas rijetki, a Hrvatska umjetnika kojega nije dovoljno vredovala ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sjajna zvijezda Volksopere

    Sjećanje: Sonja Mottl (Zagreb, 4. srpnja 1923. – Klosterneuburg pokraj Beča, 6. lipnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Sonja Mottl bila je jedna od sudionica najljepšeg hrvatskog trenutka u Volksoperi – premijere opere Ero s onoga svijeta. Bila je sjajna zvijezda Volksopere, sudionica važnijih bečkih operetnih događanja, vrlo omiljena kod publike. Bez dvojbe, jedna je od najvažnijih hrvatskih umjetnica glazbene scene koja je ugled stekla i potvrdila se i izvan domovine....pročitajte cijeli tekst...
  • Svestrana umjetnička osobnost

    Sjećanje: Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014.)

    Piše: Višnja Požgaj
    Reprezentativan trostruki album iz serije Hrvatski suvremeni skladatelji na tri CD-a donosi najreprezentativnije i najljepše skladbe Miljenka Prohaske. Taj izbor svjedoči o stvaralačkoj svestranosti, iznimnom talentu, marljivosti i ljubavi prema lijepoj glazbi i glazbenicima s kojima je tako rado surađivao i prenosio im svoje veliko znanje
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zvijezda blistava sjaja

    Zinka Kunc Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. – New York, 30. svibnja 1989.) u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Zinka Milanov vladala je Metropolitanom kao kraljica za talijanski repertoar s naglaskom na Verdija. Nekoliko uloga koje je ostvarila u Metu smatraju se nedostižnim uzorom. U Sjedinjenim Državama, zemlji koja ne oskudijeva zvijezdama, Zinka Milanov bila je jedna od najvećih, a to je priznanje stekla isključivo veličinom svoje umjetnosti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlazak još jednog velikana

    Sjećanje: Milan Horvat (Pakrac, 28. srpnja 1919. – Innsbruck, 1. siječnja 2014.)

    Piše: Marija Barbieri
    Horvatov pristup interpretaciji karakterizirala je preglednost, transparentnost i preciznost što čini njegove snimke i danas modernima pa zadržavaju visoku vrijednost i prema suvremenim standardima vrednovanja. U dugoj dirigentskoj karijeri Horvat je na području simfonijske glazbe i opere ostvario više temeljnih kamena hrvatske reprodukcije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promicatelj hrvatske opere

    Sjećanje: Mladen Bašić (Zagreb, 1. kolovoza 1917. – 21. studenoga 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč dugogodišnjim angažmanima u inozemstvu Mladen Bašić trajno je ostao povezan s hrvatskim glazbenim životom i duboko se utkao u hrvatsku kulturu. Bili smo svjedoci njegova golemog znanja, muzikalnosti, visoke kulture i živoga duha i u njegovim poznim godinama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Addio del passato

    Sjećanje: Nada Ruždjak (Zagreb, 26. studenoga 1934. – 27. listopada 2012.)

    Nada Ruždjak bila je umjetnica izraženih scenskih kvaliteta koja je u cijelosti prihvatila suvremen pristup opernoj umjetnosti i na sceni doživljavala zvjezdane trenutke u potpunom stapanju glazbenog i scenskog, zahvaljujući visokoj muzikalnosti. Bila je i ostala jedan od najboljih hrvatskih tumača Mozartove glazbe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Velik umjetnik i srdačan čovjek

    Sjećanje: Piero Filippi (Trst, 29. lipnja 1927. – 7. travnja 2012.)

    Piše: Marija Barbieri
    Upravo je nevjerojatno, i danas u našem opernom životu nezamislivo, s kolikom je brzinom Piero Filippi svladavao ulogu za ulogom, a to je mogao zahvaljujući velikoj muzikalnosti i pamćenju muzičkog teksta kao i glasu lirico-spinto tenora s čvrstim srednjim položajima. U prve dvije godine u Zagrebu nastupio je u petnaest uloga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba kao sveta umjetnost

    Sena Jurinac (Travnik, 24. listopada 1921 – Augsburg, 22. studenoga 2011)

    Piše: Marija Barbieri
    Engleski muzički pisac i kritičar Alan Blyth u Orreyevoj The Encyclopedia of Opera Senu Jurinac opisuje kao „jednog od najatraktivnijih soprana poslije Drugoga svjetskog rata“. Svjetski glazbeni kritičari smatraju je jednom od najprofinjenijih umjetnica glazbene scene i drže da je njezina Cherubina i Octavijana teško dosegnuti 
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Začetnik verizma u hrvatskoj glazbi

    Josip Hatze (1879-1959) u povodu premijere opere Adel i Mara u Splitu i stogodišnjice praizvedbe opere Povratak

    Piše: Marija Barbieri
    Hatze je bio ne samo lučonoša i simbol glazbenoga života jedne epohe, jednog naraštaja, nego i svih važnih strujanja u političkom i kulturnom životu toga doba. Ponajprije je liričar i odgojen na tradiciji belkanta, pa njegova iznimno uspjela ostvarenja treba tražiti na području vokalne lirike izdane u četiri zbirke pjesama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posljednji naklon velike primadone

    Sjećanje: Dragica Martinis (1922-2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Velika karijera Dragice Martinis počela je 1946. kad je pjevala Lizu na svojoj prvoj premijeri – Pikovoj dami Čajkovskog. Partner joj je bio, kao i u ranijim ratnim predstavama, omiljeni veliki tenor zagrebačke Opere Josip Gostič, kojega je tijekom cijele karijere i suradnje s najslavnijim pjevačima vremena uvijek smatrala najdražim partnerom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kompletna umjetnica naglašene emotivnosti

    Sjećanje: Božena Ruk-Fočić (1931–2010)

    Piše: Marija Barbieri
    Ujednačen, svjež, kristalno čist lirico-spinto sopran Božene Ruk-Fočić s osobito lijepo razrađenim Kopftonovima pokazao se predodređenim za uloge Wagnerovih lirskih junakinja kakva je bila i Sieglinda koju je prvi put ostvarila 1968. u Ženevi, a koja joj je otvorila put na velike svjetske scene – od Scale do Bečke državne opere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neponovljiv scenski temperament

    Mezzosopranistica Majda Radić u povodu 25. godišnjice smrti

    Piše: Marija Barbieri
    Majda Radić imala je glas kakav ne bilježi bogata tradicija hrvatskoga pjevačkog umijeća. Bio je to koloraturni mezzosopran, raskošan, pastozan, bogat bojama, vibrantan, topao i podatan, ujednačen u velikom opsegu od dvije i pol oktave. Bio je to jedan od onih glasova koji odjekuju u sjećanju i kad ih se više ne čuje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Takvog pjevača danas nema

    Uz izložbu posvećenu Josipu Gostiču u povodu desete obljetnice Gostičevih dana

    Josip Gostič obilježio je epohu, bio je sudionikom svih važnijih glazbenih događanja u operi i na koncertnom podiju, u Zagrebu i diljem Hrvatske, u kazalištu i na festivalima. Mogao je pjevati sve i uvijek je to činio na najbolji mogući način. Veliki dirigent Karl Böhm rekao je za njega: "Takvog pjevača danas nema."
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odlaze hrvatski operni velikani

    Sjećanje: Ferdinand Radovan (1936-2009)

    Piše: Marija Barbieri
    Radovan je potpuno vladao pjevačkim umijećem i u bogatom je glasu pronalazio upravo onu boju i paletu dinamičkih nijansi koje su odgovarale interpretiranom liku. Veliku je pozornost pridavao značenju riječi, a dikcija mu je bila odlična. U njegovoj interpretaciji riječ i ton bili su nedjeljivi. Nikada se nije ponavljao i nijedan lik nije sličio drugome ...pročitajte cijeli tekst...
  • Desetljeća pretočena u snimke

    U povodu promocije dvostrukog CD izdanja Tomislav Neralić

    Piše: Marija Barbieri
    Pričati životnu i umjetničku priču Tomislava Neralića graniči s pjevačkom bajkom. Neralić je karijeru dulju od 61 godine zaokružio nastupom na sceni na 83. rođendan. Tijekom karijere na sceni je otpjevao 156 opernih uloga i imao oko četiri tisuće nastupa te do danas ostao svjež, radoznao, uvijek u tijeku zbivanja, oštrouman i pronicav
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sloboda glazbe i zvuka

    Predstavljamo skladatelja Mateja Meštrovića

    Piše: Irena Paulus
    Matej Meštrović je skladatelj i izvođač, pijanist i filmaš, koji je dosad požnjeo brojne međunarodne uspjehe, ali to nije objavio na sva zvona. Zato (ako mediji ne prate, onda se nije dogodilo?) ni kao skladatelj ni kao pijanist zasad nema status zvijezde. Međutim, Meštrović je autor na kojega treba budno paziti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hrvatica s Wagnerove praizvedbe

    Prije stotinu i četrdeset godina, 21. lipnja 1868, u Münchenu je praizvedena glazbena drama Majstori pjevači, u kojoj je ulogu Eve pjevala Matilda Mallinger

    Piše: Marija Barbieri
    Matilda Mallinger imala je izrazito lijep glas, izvrsnu pjevačku tehniku i temeljitu glazbenu naobrazbu te naglašeni interpretativni dar i odmah je bilo jasno da će se razviti u veliku umjetnicu operne scene. Nakon uspjeha u Münchenu, gdje je s nepunih dvadeset godina imala senzacionalan debi u iznimno zahtjevnoj naslovnoj ulozi Bellinijeve Norme, godine 1869. otišla je u Dvorsku operu u Berlin i do 1882, kada se povukla sa scene, bila jedna od njezinih najistaknutijih članica ...pročitajte cijeli tekst...

eseji