Povijest

  • Koncerti Stravinskog koji su oduševljavali zagrebačku publiku

    50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (4. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Navodeći solo-pjesme Igora Stravinskog izvedene na koncertu 23. ožujka 1926., Lujo Šafranek-Kavić naveo je samo tri u kojima je Maja Strozzi-Pečić pjevala „teški pjevački part“, a izvedene su još i suita Faun i pastirica, La rosée sainte (Sveta ruža), Nezabudočka cvjetoček (Nezaboravno cvijeće) i Vesna. Stravinski je odvsirao i Sonatu za klavir koju je počeo skladati tijekom ljeta 1924. godine boraveći u Biarritzu i Nici, a odsvirao je i Serenadu in A, četverostavačnu skladbu skladanu 1925. godine po uzoru na noćnu glazbu iz razdoblja romantizma. Stavci nose nazive: I. Himna, II. Romanca, III. Rondoletta i IV. Cadenza finale. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Koncertno djelovanje supružnika Strozzi-Pečić i poznanstvo s Igorom Stravinskim

    50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (3. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Nove podatke o nastupima Maje Strozzi-Pečić i supruga Bele Pečića nalazio u godinama 1917., 1918. i 1919. u kojima je uz koncerte u Zagrebu dio svoga pjevačkog umijeća predstavila i publici u nekim gradovima Hrvatske o čemu izvješćuju suradnici novina Die Drau, Primorske novine, Tjednik bjelovarsko-križevački, idr. Opširnu kritiku koncerta koji su supružnici Strozzi-Pečić osmislili pod nazivom Međunarodna večer popijevke i održali u prosincu 1917. u Zagrebu u Hrvatskome glazbenom zavodu napisao je u novinama Agramer Tagblatt književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880-1931), našavši se te večeri u ulozi "uvodničara" i "voditelja" programa. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadahnuće nacionalnom tradicijskom poezijom i glazbom

    50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Prvu slijedeću izvedbu skladbi Igora Stravinskog bilježimo u godini 1922. ostajući u svijetu njegovih popijevaka za glas i glasovir. Supružnici Maja Strozzi-Pečić i Bela pl. Pečić 7. travnja 1922. priredili su u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda koncert, uvrstivši u program solo-pjesme Igora Stravinskog: pjesmu Pastirica, Guske, labudi, Tilim-bom, Mačje uspavanke, Pastorale, Tri pjesme iz japanske lirike, ciklus Uspomene iz djetinjstva(...), a uz solo-pjesme Stravinskog uvrstili su i tri ciklusa solo-pjesama Antuna Dobronića: Primavera, op. 7 za sopran ili tenor, Hrvatske pučke popijevke, op. 10 za „srednje grlo“ i Sa sela, op. 21 za sopran ili tenor. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prva zabilježena izvedba skladbe Igora Stravinskog u Zagrebu

    50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Skladatelj Igor Stravinski jedna je od onih glazbenih osobnosti čiji su skladateljski opus i pogledi na glazbu obilježili glazbenu baštinu 20. stoljeća. Njegove su skladbe rano pronašle put i do glazbenoga Zagreba zahvaljujući glazbenicima koji su pokušavali ovdašnjoj publici već nakon Prvoga svjetskog rata približiti suvremenu europsku glazbu. Suita "Faun i pastirica", op. 2 br. 1 skladana na stihove Aleksandra Sergejeviča Puškina u Zagrebu je izvedena 10. siječnja 1920. To je ujedno i prva poznata izvedba neke od skladbi Igora Stravinskog u Zagrebu, a nastupila je pjevačica Anka Koščević uz klavirsku pratnju Krešimira Baranovića. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Enrico Caruso pjevao je na riječkoj premijeri La Boheme

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; La boheme u Hrvatskoj i Hrvati u njoj

    Piše: Marija Barbieri
    Vrlo brzo nakon praizvedbe, već 1898.,  La Bohème se čula u Zagrebu i u Rijeci. U Teatru comunale u Rijeci, 10. svibnja izvela ju je talijanska operna družina, a u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu izvedena je 11. listopada 1898. Zanimljivost riječke premijere bila je da je u njoj Rodolfa pjevao budući velikan Enrico Caruso (1873-1921), tada na početku karijere. Zanimljivo je da je Puccini boravio u Rijeci 1895. prigodom prve riječke izvedbe Manon Lescaut o čemu svjedoči koverta pisma koje je 8. svibnja 1895. uputio svojemu šogoru Giuseppeu Razziju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Veristička promjena u opernoj arhitekturi

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Praizvedba i odjeci opere (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Operom La Bohème počela je Puccinijeva suradnja s 29. godišnjim dirigentom Arturom Toscaninijem. Praizvedena je 1. veljače 1896. Naslovnu ulogu tumačila je 33-godišnja Cesira Ferrani koja je verizmu pristupala sa željom da u njemu naglasi lirske trenutke. Kritičari su na praizvedbi La Bohème bili zbunjeni Puccinijevom operom i spremni da ga dohvate. Zbunjivala ih je i njegova harmonijska smjelost, zbunjivale su ih silazne paralelne kvinte na početku trećeg čina. Po hodnicima se živo raspravlja. Ne manjkaju fanatici, ali mnogi ističu da finale s bubnjevima i sav onaj metež koji podsjeća na operetu ne djeluju baš uvjerljivo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potpuna predanost djelu

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak opere (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Puccini je znao glazbom izraziti ne samo cijeli prizor nego i sitne pojedinosti. U tom je smislu posebno indikativan uvod u treći čin opere. Harfa i dvije flaute u staccatu opisuju snježno jutro. Polagano silaze u kvintama poput snježnih pahuljica, a pod njima je violončelo koji podcrtava hladnoću i neutješnost prizora. Četvrti čin, u kojemu se polagano gasi život mlade vezilje Mimì, četiri je puta prerađivao u težnji da postigne pravi omjer raspoloženja i vjerodostojnost. I počela se spremati praizvedba. Nacrte za scenu priredio je poznati slikar Riccardo Salvadori, a za kostime njemački slikar Adolf Hohenstein.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastanak libreta jedne od najpoznatijih i najomiljenijih opera

    125. obljetnica praizvedbe opere La Bohéme Giacoma Puccinija; Nastanak libreta (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Dana 1. veljače 1896. u Teatru Regio u Torinu praizvedena je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih opera – La Bohéme Giacoma Puccinija. Bila je to četvrta opera 35-godišnjeg skladatelja. Iza njega su bili Le villi, Edgar i Manon Lescaut. Libreto su napisali Luigi Illica i Giuseppe Giacosa prema romanu Henryja Murgera Prizori iz boemskog života. Od 16. stoljeća riječ bohémien odnosila se na Rome za koje se se pogrešno vjerovalo da dolaze iz Češke – Bohemie. Kako je pojam Roma povezan sa slobodnim životom, tako se ta riječ počela povezivati s mladim umjetnicima i pobunjenicima koji su živjeli u Latinskoj četvrti u Parizu 19. stoljeća. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Danica kao simbol glazbenih vrijednosti, druženja i suradnje

    Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (3. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Odabravši još davne 1869. godine za ime svoga društva sjajnu zvijezdu Danicu nisu članovi-osnivači mogli pretpostaviti jačinu njenoga sjaja. Zlatna zvijezda Danica na plavoj svilenoj zastavi posvećenoj 1875. godine simbolički je usmjeravala članove društva prema vrijednostima glazbe, druženja i suradnje s društvima istih ciljeva što su potvrdili preuzevši uloge domaćina prigodom osnivanja Hrvatskoga pjevačkog saveza. Među dvanaest pjevačkih društava-osnivača bila su čak četiri iz Banovine – Danica iz Siska, Sokol iz Gline, Sokol iz Kostajnice i Slavulj iz Petrinje. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Začeci Hrvatskog pjevačkog društva Danica

    Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, a osobito od početka 19., u glazbenom životu Banovine veliki značaj imala su amaterska i profesionalna glazbena društva sa svojim zborovima i različitim manjim ili većim instrumentalnim sastavima. Jedno od najznačajnijih je Hrvatsko pjevačko društvo Danica s djelovanjem u Sisku, koje je utemeljeno davne 1869. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazba na Banovini je utihnula

    Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Glazba je imala važno mjesto u društvenom životu građana Siska u radu amaterskih pjevačkih zborova koji su – kao i u nekim drugim gradovima Banovine, u Petrinji i u Glini – utemeljeni prije više od 150 godina. Što se dogodilo s pisanim izvorima, arhivskom građom glazbenih društava i glazbenih ustanova te kakva je sudbina zadesila orgulje u potpuno ili djelomično srušenim crkvama koje su se kao instrument koristile ne samo za liturgijske obrede nego i za koncerte? ...pročitajte cijeli tekst...
  • Istinsko remek-djelo umjetničke glazbe

    O glazbi, genezi i interpretacijama Beethovenove Treće simfonije u Es-duru (Eroica), op. 55; 250. obljetnica rođenja skladatelja

    Piše: Karlo Radečić
    Eroica je prvi put izvedena privatno za probranu publiku koncem svibnja ili početkom lipnja 1804. godine u palači kneza Lobkowitza u Beču, o čemu svjedoči vrijedan dokument od 11. lipnja 1804. Broj orkestralnih glazbenika za Eroicu u tim prvim izvedbama procjenjuje se na do dvadeset i osam (14 gudača, ostalo timpani i 13 svirača puhaćih glazbala). Nakon nekoliko godina, kada je simfonija već bila objavljena, počeli su se pojavljivati i osvrti u kojima se glazbeno-tehničkom analizom nastojalo čitateljima pokazati koliko je Eroica genijalna, ali se nerijetko u njima osjećao dojam autorâ kako je Eroica za publiku recepcijski ekskluzivno djelo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Svečana proslava 100. obljetnice Mozartovog rođenja u Zagrebu

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (6. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Program proslave 100. Mozartovog rođendana obuhvatio je svečani koncert koji je 25. siječnja 1856. održan u kazalištu i misu u katedrali na kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda, učenici njegove glazbene škole i „diletanti“. Koncert je trebao dati svojevrstan presjek Mozartova stvaralaštva, pa su odabrana samo neka djela, između ostalih i stavak Dies irae iz Rekvijema, a glavna točka programa bio je Koncert za klavir i orkestar u d-molu u kojem je kao solist nastupio Julius Epstein (1832-1926). Bio je to prvi Mozartov koncert izveden u cijelosti, a nažočili su mu i ban Josip Jelačić i supruga Sofija. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Okolnosti nastanka Mozartova Rekvijema

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (5. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Danas je poznato da je Rekvijem naručio grof Franz von Walsegg za obljetnicu smrti supruge u veljači 1792., a Mozartov rukopis dobio je današnji, potpuni oblik zahvaljujući njegovu učeniku Franzu Xaveru Süssmayru. Nakon smrti svoga supruga, Constanze Mozart potražila je skladatelja koji bi djelo dovršio, pa je tako rukopis dospio najprije u ruke skladatelja Josepha von Eyblera. Procijenivši da nije spreman dovršiti prilično šturi obris Mozartove skladbe, vratio je rukopis koji je prema sačuvanim bilješkama završio Franz Xaver Süssmayr, predavši ga grofu Walseggu za planiranu izvedbu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspješne izvedbe usprkos skromnim glazbenim mogućnostima

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (4. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Povratak u zagrebačke glazbene prilike znači povratak u sredinu skromnih glazbenih mogućnosti, tako da je prva izvedba Berliozova Rekvijema priređena u 20. stoljeću 1931. godine 3. veljače i 3. travnja (na Veliki četvrtak) na koncertima kojima je Hrvatsko pjevačko društvo Lisinski proslavilo dvadesetu obljetnicu djelovanja uz orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Milana Sachsa (1884-1968). Prvu izvedbu u Hrvatskome narodnom kazalištu popratio je kritikom Milan Majer (1895-1967), osvrnuvši se na samo djelo. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kratka povijest Rekvijema

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (3. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Prvi do danas sačuvani rekvijem skladao je oko 1470. godine Johannes Ockeghem (1410-1497) za francuskoga kralja Louisa XI. Ockeghemov izvornik također je izgubljen, ali je skladba sačuvana u poznatom Codexu Chigi koji se danas čuva u Vatikanskoj knjižnici. Skladba sadrži pet stavaka preuzetih iz misnog propriuma i ordinariuma (1. Introitus: Requieam aeternam, 2. Kyrie, 3. Gradual: Si ambulem, 4. Tractus: Sicut cervus i 5. Ofertorij: Domine Jesu Christe). Nedostaju stavci Sanctus, Agnus Dei i Communio, koje – prema tezi dr. Dragana Plamenca, skladatelj nije ni napisao nego su ti stavci pjevani iz jednoglasnoga gregorijanskog korala. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pjevačka društva i tradicija izvedbi duhovne glazbe u Zagrebu

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Članovi zagrebačkih pjevačkih društava, poput Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo, pjevanjem nadgrobnih pjesama na blagdan Svih Svetih potvrđivali su i svoje domoljublje. Pradavni običaj štovanja preminulih dio je kulture hrvatskoga naroda, a običaj pjevanja prigodnih skladbi na grobovima uglednih osoba iščeznuo je s početkom Prvoga svjetskog rata. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicija ili povremeni glazbeni događaji?

    Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Stare novine otkrivaju podatke o prigodnim nastupima na Dan Svih Svetih pa se tako doznaje da su članovi Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo (utemeljeno 1862.) i članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda (utemeljen 1827.) pjevali na groblju već godine 1863. Obavijesti o takvom obliku muziciranja bile su uvrštavane u pregled dnevnih događanja. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neistražena kronologija koncerata 19. i 20. stoljeća u Zagrebu

    Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (3. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    U pregledu orkestralnih koncerata u Zagrebu zabilježena je izvedba Sedme simfonije u A-duru, op. 92 (bez trećega stavka) na koncertu Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom u kazalištu 22. studenoga 1872. u čast sv. Cecilije kojim je ravnao Ivan pl. Zajc. Sljedeće izvedbe bile su na koncertu orkestara združenih vojničkih glazbi 15. prosinca 1888. i na prvom simfonijskom koncertu kazališnog orkestra održanom 1. siječnja 1896. pod ravnanjem dirigenta Franje Rumpela. Na žalost, kronologija koncerata u Zagrebu u 19. i 20. stoljeću još uvijek nije u potpunosti istražena, obrađena i dostupna javnosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prve zabilježbe izvedbi Beethovenovih simfonija u Zagrebu

    Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Na koncertu pitomaca glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom 12. kolovoza 1841. u 10 sati u dvorani Kraljevske akademije znanosti izvedena je, uz niz drugih skladbi, Prva simfonija u C-duru Ludwiga van Beethovena. Autor opširne kritike objavljene u časopisu na njemačkome jeziku Croatia potpisan neutvrđenom šifrom -x- možda je urednik Antonio F. Draxler, a taj je tekst jedini o javnim nastupima pitomaca tijekom četiri godine izlaženja tog časopisa (od 1839. do 1842. godine). Koncert je u cjelini ocijenio uspješnim zahvaljujući zajedničkom radu nastavnika i učenika.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bogat i raznolik repertoar

    150 godina Hrvatske opere; Zajčevo djelovanje u zagrebačkoj Operi (4. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    U devetnaest godina ravnateljstva Zajc je predstavio zagrebačkoj publici više od pedeset opera. Jasno je da je iz hrvatskog repertoara izveo trinaest svojih opera i opereta. Toliki broj naslova koji su se manje-više redovno izvodili impozantan je broj i za današnje prilike, pogotovo uzimajući u obzir da je Zajc krenuo zapravo ispočetka te manjak vokalnih i instrumentalnih snaga. No, nakon velikog potresa koji je 9. studenoga 1880. oštetio i kazalište, repertoar je sužen, više su se održavali koncerti opernih arija i prizora, tzv. Quodlibeti. Prvo razdoblje stalnog djelovanja zagrebačke Opere bližilo se kraju. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Službeni početak djelovanja Hrvatske opere

    150 godina Hrvatske opere; Zajčeva opera Mislav kao početak djelovanja Hrvatske opere (3. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    2. listopada 1870. pod ravnateljstvom Ivana pl. Zajca, prvi put prikazan je Mislav, izvorna narodna opera u tri čina; tekst po narodnoj priči sastavio Franjo Marković; glazbu Ivan pl. Zajc, a redatelj je bio g. J. Freudenreich. Zavladalo je opće oduševljenje operom i činjenicom da je s radom započela Hrvatska opera....pročitajte cijeli tekst...
  • Zajc kao pokretačka sila hrvatske opere

    150 godina hrvatske opere; Ivan pl. Zajc i počeci njegova djelovanja (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Godine 1860., 14. travnja, praizvedena je s velikim uspjehom Zajčeva opera Amelia, ossia il bandito (Amelija ili razbojnik) prema Schillerovim Razbojnicima za koju je sam napisao libreto. Skladao ju je dvije godine ranije, kao 26-godišnjak. Bila je to prva opera domaćega, riječkog skladatelja, veliki događaj za grad i veliki Zajčev uspjeh. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prekretnica u načinu shvaćanja simfonije

    Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Uoči otvorenja Univerzijade, 19. srpnja izvedena je Beethovenova Deveta simfonija u d-molu, u Košarkaškome centru Zagreb. Televizijski gledatelji na svim kontinentima mogli su je pratiti u izravnom prijenosu putem satelita. Dirigirao je jedan od poznatih svjetskih dirigenata druge polovine 20. stoljeća Lorin Maazel, a nastupili su vokalni solisti Ana Pusar (sopran), Ruža Pospiš-Baldani (mezzosopran), Werner Hollweg (tenor) i Harald Stamm (bas), Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Počeci zagrebačkog opernog života

    150 godina hrvatske opere; Glazbene prilike u Hrvatskoj do 1870. (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Zagrebački operni život počeo je potkraj 18. stoljeća na dvorovima bogatih plemića u obliku glazbenih priredbi. Sačuvan je plakat izvedbe u palači grofa Antuna Pejačevića u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu, koju je nakon njegove smrti kupio grof Antun Amadé de Várkonyi i od tada se govori o Amadéovom kazalištu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrijedni podaci iz hrvatske glazbene prošlosti

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 20. godišnjica objavljivanja filma autora Ennia Stipčevića i Ivana Vidića U potrazi za Lukačićem u režiji Davora Šarića, (3.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Autori scenarija filma U potrazi za Lukačićem zamislili su usporedno predstavljanje dvojice glavnih likova: skladatelja Ivana Lukačića i muzikologa Dragana Plamenca, potkrepljujući ga glazbenim primjerima. Film je namijenjen učenicima srednjih glazbenih škola kao proširenje znanja o hrvatskoj glazbi koja je u okviru nastavnoga plana i programa predmeta Povijest glazbe gotovo slijepa ulica. Jer, iako smo upućeni na proučavanje europske (od 20. stoljeća i svjetske) povijesti glazbe, ipak se ne smiju izostaviti i skromni, ali vrijedni podatci iz hrvatske glazbene prošlosti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbenik vrijedan poštovanja

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 400. godišnjica objavljivanja zbirke moteta Ivana Lukačića, Sacrae cantiones, (2.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Lukačićeva zbirka moteta dospjela je u Državnu knjižnicu iz privatne biblioteke njemačkog bibliofila Georga Poelchaua. Otkriće nepoznatog Lukačićeva opusa naišlo je na iznimno dobru podršku glazbenih krugova u Zagrebu, pa je tako već  lipnju godine 1935. dovršeno u izdanju Hrvatskoga glazbenog zavoda tiskanje publikacije Ivan Lukačić: Odabrani moteti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fundamentalna izdanja hrvatske glazbene prošlosti

    Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: dr. Dragan Plamenac – 125. obljetnica rođenja (1.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Jezgru Plamenčeva životnog djela predstavljaju muzikološke studije i članci te izdanja rane glazbe. Ova su područja njegova rada tako tijesno povezana da ih je nemoguće odvajati. Najčešće su Plamenčeva izdanja rezultat dugogodišnjih pripremnih radova i znanstvenih studija koje ih najavljuju. Kapitalni izdavački pothvat Dragana Plamenca je objavljivanje čuvenog zbornika Codex Faenza 117. Ovim značajnim izvorom glazbe 14. i 15. stoljeća Plamenac se bavio niz godina, te je raznim pitanjima u odnosu na zbirku posvetio niz studija većeg ili manjeg opsega. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prostori muziciranja u Zagrebu

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (6. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Uz gostionice i hoteli su bili mjesta glazbenih izvedbi solista, komornih sastava, pjevačkih društava, orkestara i glazbi pješadijskih pukovnija. Glazbenicima su gostoprimstvo pružali hotel K caru austrijanskome (na mjestu današnje Name), hotel Pruckner (otvoren 1848. godine u Ilici 42; zgrada postoji i danas), hotel K ugarskoj kruni i hotel K janjetu. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raznovrsnost koncerata i njihovi priređivači

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (5. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    U glazbenom životu Zagreba između 1870. i 1891. godine prepoznaju se ovi tipovi koncerata: koncerti ljubitelja glazbe, koncerti virtuoza, koncerti u crkvi, koncerti u kazalištu, koncerti na trgovima, koncerti uz kavu (uključujući i ugostiteljske objekte) i na šetalištima, koncerti učenika i mladeži, zborski koncerti, koncerti s govornim dijelovima (nazvani glasbeno-deklamatorne zabave) i simfonijski koncerti. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi javni koncerti u Zagrebu

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (4. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Prvi javni koncerti koje su mogli pratiti slušatelji uz prethodnu kupnju ulaznice priređivani su već potkraj 17. stoljeća u Londonu i Parizu, a u Zagrebu u drugoj polovini 19. stoljeća, o čemu je pisano u novinama Agramer Zeitung. Dopis jednog čitatelja odnosi se na koncert Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo, najavljen za 1. lipnja 1870. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Institucionalna glazbena naobrazba

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (3. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Istaknuvši „izvrsne i cijenjene“ nastavnike, Heinrich Hirschl pomišljao je na više njih koje valja spomenuti. To su Ivan Oertl (1827-1889), prvi nastavnik i utemeljitelj zagrebačke škole violončela; Gjuro Eisenhuth (1841-1891), nastavnik violine, čiji je učenik bio prerano preminuli violinski virtuoz Franjo Krežma (1862-1881); Vatroslav Lichtenegger (1809-1885), učitelj pjevanja djevojaka; Ivan pl. Zajc (1832-1914), dirigent orkestra i nastavnik pjevanja i teorije, i dr. Prema Hirschlu, Ivan pl. Zajc, skladatelj s diplomom Konzervatorija u Milanu, bio je upravo prava osoba za „poduku kompozicije“. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Glazbeni život određen političkim kontekstom

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (2. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Političke, društvene i gospodarske prilike odražavale su se na glazbeni život Zagreba u davanju materijalne potpore kazalištu, glazbenim i drugim društvima, što nije ostalo uvijek samo u djelokrugu hrvatskog Sabora nego su često stizale potpore iz središta Monarhije – Beča (npr. za dovršenje zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda 1876. godine). ...pročitajte cijeli tekst...
  • Začetci pjevačkih društava

    Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (1. dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Kroz razdoblje od 1870. do 1880. poprimila su glazbena događanja u Zagrebu dobro ugođeni redoslijed, pa je tako početak godine obilježilo karnevalsko raspoloženje i brojni koncerti s plesom, šaljivi koncerti s plesnim vjenčićem i tombolom, plesovi pod maskama, a završetak je bio na pokladni utorak – Fašnik s karnevalskom povorkom. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potreba za novim, sveobuhvatnim preispitivanjima početaka Zagrebačke Filharmonije

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (5.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Dokumentacija Zagrebačke filharmonije nije u potpunosti sačuvana, što otežava rasvjetljavanje pravih početaka njezina djelovanja. Kao mogući kriteriji vremenske razdiobe djelatnosti mogu poslužiti  i podaci o dirigentima i repertoaru koji se izvodio što bi se moglo obraditi u okviru nekog novog projekta u kojem bi sudjelovali muzikolozi, ali i bibliotekari. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ivan pl. Zajc i programi prvih poznatih koncerata u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (4.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Programi prvih poznatih koncerata koje je Ivan pl. Zajc priredio s orkestrom zagrebačkoga kazališta uvršteni su u kronologiju koncerata Zagrebačke filharmonije prema najavama iz novina, iz kojih se doznaje da su npr. neke skladbe izvedene na više koncerata na zahtjev publike. Na spomenutim koncertima Zajc se, dakako, predstavio ne samo kao dirigent nego i kao skladatelj. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zakonski propisi kao temelj orkestralnog muziciranja u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća.

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (3.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Među zakonskim propisima koje je donosio car i kralj Franjo Josip I. bio je Zakon o udrugama građana iz mjeseca studenog 1867. koji je omogućavao udruživanje građana u različite udruge. Slijedeći trag spomenutoga zakona i novinskih bilješki, nailazi se na podatak o pravilima građanskog orkestra iz 1869. godine. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tragična ljubav

    Povijesni osvrt na izvedbe Donizettijeve opere Lucia di Lammermoor u hrvatskim kazalištima, ususret novoj premijeri u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, 14. veljače 2020.

    Piše: Marija Barbieri

    Prva izvedba opere Lucia di Lammermoor u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 16. veljače 1878. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu na Markovu trgu. Tekst je pohrvatio Josip Eugen Tomić, dirigirao je Ivan pl. Zajc, Luciju je pjevala Hermina Vojaček-Voinska, Edgardo je bio gost Luigi Vanzetti, a Enrico slovenski bariton, prvi tumač Zajčeva Zrinjskog, Josip Nolli. ...pročitajte cijeli tekst...

  • ORKESTRALNO MUZICIRANJE U ZAGREBU OD 20-IH DO 50-IH GODINA 19. STOLJEĆA

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (2.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Godine 1853. Franjo Pokorni preuzeo je upravu Društvenog orkestra HGZ-a, a prema nekim podacima već je 1850. utemeljio i prvi puhački orkestar u Zagrebu. U djelovanje Franje Pokornog spada i vođenje Prvoga hrvatskog građanskog orkestra, utemeljenog 1854. čiji je prvi nastup održan je 20. studenoga 1854. u zagrebačkome Hotelu Prukner u Ilici 44. ...pročitajte cijeli tekst...
  • TRAGOM JEDNE OBLJETNICE IZ 1919. GODINE (ILI 1871. GODINE?)

    Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (1.dio)

    Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran
    Početak rada orkestra kakav je danas Zagrebačka filharmonija bio bi – sudeći prema odjeku prvog koncerta Hrvatskoga glazbenog zavoda iz 1827., događaj koji je valjalo zabilježiti u dnevnim novinama iz 1871. No, tekst s takvim podacima nije do danas pronađen pa nije lako potkrijepiti hipotezu koju je 1971., osmislio prof. dr. Krešimir Kovačević. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Članovi ansambla i zvjezdane gošće

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (4)

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon velikih sopranistica Sene Jurinac i Dragice Martinis te mezosopranistica Đurđe Milinković i Biserke Cvejić niti jedan hrvatski operni umjetnik/umjetnica nisu bili članovi Opere, a nakon gostovanja Ljiljane Molnar-Talajić, Dunje Vejzović i Ruže Pospiš Baldani  dolazi do nestanka hrvatskih pjevača iz Bečke državne opere u kojoj su nekada bili velike zvijezde ...pročitajte cijeli tekst...
  • Novi početak

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Rat je završio i trebalo je krenuti ispočetka. Sovjetski komandant Beča naredio je da Opera počne djelovati, i prva predstava bila je u Volksoperi – Mozartov Figarov pir – 1. svibnja 1945. Obnova zgrade trajala je dulje od njezine izgradnje i prva predstava u njoj bila je 5. studenoga 1955. Beethovenov Fidelio. Opera tada dobiva svoj današnji službeni naziv Bečka državna opera ...pročitajte cijeli tekst...
  • Između dvaju svjetskih ratova

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Najveća hrvatska zvijezda Opere u vremenu između dvaju svjetskih ratova bila je Zagrepčanka Vera Schwarz (1889-1964), U veljači 1921. gostovala je kao Tosca. Ubrzo je postala jedna od prvih zvijezda a od 1924. do 1929. i stalna članica Opere i miljenica publike. Njezin je glas bio savršeno postavljen i ujednačen u cijelom velikom opsegu a pjevačka tehnika besprijekorna ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bečka državna opera slavi rođendan

    Hrvatski pjevači u Bečkoj državnoj operi u povodu 150 godina zgrade na Ringu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu i pedeset godina, 25. svibnja 1869. bečka Dvorska opera uselila se u novu zgradu na Ringu, točnije tog je dana izvedena prva predstava u njoj – Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta. Ta opera, nastala na libreto Lorenza da Pontea, praizvedena je u Pragu, 29. listopada 1787. no nedjeljivo je vezana uz Beč i zbog toga je odabrana za otvaranje nove zgrade ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prvi put u Hrvatskoj

    Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (2. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Opera Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prvi put  u Hrvatskoj, uprizorit će 12. travnja u 19.30 Ženu s jezera - dvjesto godina poslije praizvedbe  u Napulju. Naš istaknuti kontratenor svjetskoga glasa Max Emanuel Cenčić scenski će postaviti zagrebačku predstavu Rossinijeve opere te nastupiti u jednoj od glavnih uloga kao Malcolm. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povijesna pozadina

    Žena s jezera G. Rossinija u povodu premijere u HNK u Zagrebu (1. dio)

    Piše: Marija Barbieri
    Tottola je libretu dao naslov La donna del lago (Žena s jezera). Do tada, naime, nijedno djelo Waltera Scotta nije bilo prevedeno na talijanski. Tako je Rossini prvi skladatelj koji je skladao prema Walteru Scottu, a do 1840. nastalo je barem dvadeset pet talijanskih opera prema njegovim romantičnim poemama i romanima.
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Norma je Norma

    Norma u povodu premijere u HNK u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    S Normom je Bellini dosegnuo vrhunac razvoja i stvorio djelo velike lirske i dramatske ljepote. Glazba opere izražava melodijom (kakvu nitko nije napisao ni prije ni poslije njega) dramsku radnju epskih razmjera koja neprestano raste do finala. Proslavljenoj nastupnoj ariji Norme, cavatini Casta Diva, i danas se dive ne samo slušatelji, nego i veliki skladatelji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Trubadur u Hrvatskoj

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U novoutemeljenoj Hrvatskoj operi 2. listopada 1870. Trovator je bila prva Verdijeva opera koju je upravitelj Opere Ivan pl. Zajc predstavio publici. Na hrvatskom jeziku kao „Trovator od Josipa Verdi-a“ u prijevodu Augusta Šenoe izvedena je u Narodnom zemaljskom kazalištu na Markovu trgu 14. veljače 1871. Zajc je dirigirao, u „prizore je stavio“ Josip Freudenreich....pročitajte cijeli tekst...
  • Praizvedba i hrvatski pjevači u Trubaduru u svijetu

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na prvoj izvedbi Trubadura u Metropolitanu u prvoj sezoni njegova djelovanja, 26. listopada 1883. kralj baritona Josip Kašman bio je grof Luna i jedini je ponovio briljantno otpjevanu ariju. Od 1883. do 1896. Kašman je devet puta pjevao Lunu. Slavna hrvatska umjetnica u Trubaduru u Metropolitanu bila je Zinka Milanov ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nastanak Trubadura

    U povodu ovosezonskih premijera u HNK Split i HNK u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Uz nevjerojatno bogatstvo melodike u operi, što joj je osiguralo trijumf, u Trubaduru je prisutna posebna kvaliteta, demokratska, ako hoćete, prije nego aristokratska, ali to ne znači da je manje dojmljiva. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon devedeset godina

    Turandot u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Godinu i pol dana nakon Puccinijeve smrti, 25. travnja 1926. u milanskoj Scali praizvedena je njegova nedovršena Turandot. Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, tenora Marija Šimenca te Aleksandra Griffa i Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Isprepletanje životnih puteva

    Moć sudbine u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Moć sudbine praizvedena je u Petrogradu 1862. Verdi je postigao velik uspjeh do kojega mu je bilo osobito stalo, jer je u to doba u Petrogradu bila vrlo jaka struja protiv tuđinske opere. Prva izvedba opere u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon duge 84 godine

    Adel i Mara u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    „Hatze pjeva. Pjeva onda, kad mu junaci na pozornici ljube, kad umiru, kad se svađaju ili miluju. Konflikti srca, religije, običaja i tradicije rješavaju se melodijom. Melodija je posrednik svega dobra i zla, ona je nosioc radnje, posrednik i tumač. Taj temeljni princip, provodi Hatze upravo jedinstvenim oduševljenjem, zagrijajući se na vlastitoj toplini.“
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mit i glazba

    Orfej i Euridika u povodu koncertne izvedbe u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i 35 godina umjetničkoga rada Maksa Emanuela Cenčića

    Piše: Marija Barbieri
    Susret Glucka i Calzabigija bio je jedan od onih susreta koji ulaze u povijest glazbe kao presudni događaj u njezinu razvoju. Mit o Orfeju, o vječnoj temi, o snazi pjesme, promijenio je Gluckov pristup glazbi. On je osjećao da je jaz između radnje i izražavanja osjećaja bio golem i trebalo ga je premostiti, trebalo je integrirati dramski događaj i glazbu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Trijumfalni put po svijetu

    Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Trijumfalni put opere po svijetu počeo je već dvije godine poslije pod naslovom Seviljski brijač, kako se prvi put izvela u Bologni nešto poslije praizvedbe. Te se 1818. godine Seviljski brijač izveo u Zadru i u Londonu na talijanskom jeziku i u engleskom prijevodu. Već je sljedeće godine izvedena je u Park Theatreu u New Yorku...pročitajte cijeli tekst...
  • Najljepša opera buffa ikad napisana

    Seviljski brijač Gioachina Rossinija u povodu premijere na 63. Splitskom ljetu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    Seviljski brijač je u neku ruku opera di bravura, jer se u rijetko kojem djelu može pronaći toliko elemenata bravuroznog stila koji su čvrsto uklopljeni u radnju i služe postignuću određenog cilja – komičnog djelovanja. Svi likovi su živi, majstorski ocrtani i tako karakteristični da postaju gotovo simboli. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Senzibilitet 20. stoljeća

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (4)

    Piše: Marija Barbieri
    Odlomak iz opere Don Carlos u Hrvatskoj se čuo prvi put, 25. veljače 1871. kad je budući veliki svjetski tumač markiza Pose, Josip Kašman na svojoj „korisnici“ pjevao „veliku dramatičnu ariju“. Ne iznenađuje stoga toliko da je prva izvedba opere u Hrvatskoj bila tek 20. svibnja 1939. u Narodnom kazalištu u Zagrebu u režiji Tita Strozzija i pod ravnanjem Oskara Jozefovića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najljepši biser

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (3)

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je libreto Don Carlosa dobio u ožujku 1866. Potkraj kolovoza došao je sa suprugom u Pariz s gotovo završenom partiturom. U originalnoj verziji opera bi trajala četiri sata i zadivljuje brzina kojom je skladao tako dugo djelo. Nakon dugotrajnih pokusa (njih 270), praizvedba koju je Verdi opisao kao „ledenu predstavu bez krvi“ bila je 11. ožujka 1867. u Parizu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ulazak u legendu

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (2)

    Piše: Marija Barbieri
    Schillerov Don Carlos sadrži snažne dramske situacije i zanimljive, žive i vjerodostojne karaktere. Zaokupljen međusobnim odnosima likova Giuseppe Verdi stvorio je dramu u kojoj je razrađen u njega čest sukob dužnosti i intimnog osjećaja, potreba da se sreća žrtvuje u ime časti. A tu je još i njegov antiklerikalizam – pobuna protiv nemilosrdne vlasti crkve ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povijest i legenda

    Don Carlos u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (1)

    Piše: Marija Barbieri
    U operi Don Carlo Giuseppea Verdija, nastaloj prema istoimenoj tragediji Friedricha von Schillera, nekoliko je povijesnih ličnosti: tri osobe iz španjolske loze Habsburgovaca – Karlo V., Filip II. i Don Carlos, francuska princeza Elizabeta de Valois i španjolska dvorska dama Ana de Mendoza. Rodrigo, markiz Posa je plod Schillerove mašte
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pustolovine Mudre lije

    Lukava mala lisica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Za tako neobičan libreto Lukava mala lisica ima iznenađujuće širok emocionalni raspon, od komičnih epizoda s kokošima u prvome činu do erotske glazbe udvaranja u drugome i bolno nostalgičnog prizora u krčmi u trećemu. Najdojmljiviji od svega je Šumarev monolog koji dominira završetkom opere i uzdiže izvorni tekst na posve drugu razinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tref i Fata Morgana

    Zaljubljen u tri naranče u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Satirička opera s dozom nadrealizma Zaljubljen u tri naranče praizvedena je u Chicagu 30. prosinca 1921. Nakon izvedbe u SSSR-u 1926. ulazi u repertoar i u velikoj je mjeri odredila smjer kretanja suvremene glazbe i modernoga poimanja operne umjetnosti. Svojom jednostav­nošću, duhovitošću i osobitim stilom stekla je brojne poklonike ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uzor dobra ukusa

    Don Pasquale u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Na praizvedbi Don Pasqualea nastupilo je četvoro najslavnijih pjevača onoga doba, a oduševljenje publike nadmašilo je i najoptimističnija autorova očekivanja. Prva hrvatska izvedba opere bila je tek 19. listopada 1921. u Narodnom kazalištu u Zagrebu, a interpreti su bili prvorazredni: Arnold Flögl, Robert Primožič, Josip Rijavec i Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u Meštrovićevu galeriju

    Turandot u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je točno dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928., naravno, u Narodno kazalište u Zagrebu. Godinu dana kasnije novi ravnatelj zagrebačke Opere Krešimir Baranović preuzeo je Turandot i naslovnu ulogu povjerio jednoj od budućih najvećih svjetskih sopranistica Zinki Vilfan-Kunc ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve za sina

    Agrippina u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Händeleova opera Agrippina praizvedena je pod skladateljevim ravnanjem u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah postigla izvanredan uspjeh. Za praizvedbom je slijedilo za to doba neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Moderni kritičari Agrippinu smatraju Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Očajničke strasti

    Manon Lescaut u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    U Manon Lescaut Puccini se upravo rasipa melodijama, premda neke posuđuje iz svojih ranijih skladbi. Već je posve razvidno njegovo izvanredno vladanje orkestrom. Majstor je u slikanju likova ne samo protagonista nego i epizodista kojima daje karakterističnu boju. Ne štedi nadahnućem dok glazba teče. Vješt je dramatičar i svaka riječ i svaki prizor imaju opravdanje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Mladenački polet

    Ernani u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Jednostavnost, poticajnost, zanos, mladenački polet, obilje melodija i svježina melodike, nekoliko najljepših talijanskih opernih arija, prelijepi ansambl prizori i povrh svega završni tercet – sve je to prokrčilo Ernaniju put u svijet, a buntovnički sadržaj osigurao mu je popularnost u Italiji. Ernani je i prva Verdijeva opera koju je upoznao svijet ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljepota plemenitosti

    Figarov pir u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Figarovog pira bila je 26. listopada 1917. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Milana Sachsa u režiji Đure Prejca. Najslavniji hrvatski, svjetski poznat interpret likova u Figarovu piru bila je Sena Jurinac. Kao Cherubino debitirala je 1. svibnja 1945. u zgradi bečke Volksopere
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Eri za rođendan

    O operi Ero s onoga svijeta u povodu 80. godišnjice praizvedbe

    Piše: Marija Barbieri
    Osamdesetak kazališta uvrstilo je operu Ero s onoga svijeta na svoj repertoar, a libreto mu je preveden na devet jezika: slovenski, mađarski, češki, bugarski, talijanski, njemački, slovački, engleski i finski. Izveden je u Bugarskoj, Italiji, Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Finskoj i Velikoj Britaniji
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moćni kancelar

    Sicilijanske večernje (Les Vêpres siciliennes) u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Verdi je bio uvjeren da će opera doživjeti neuspjeh na premijeri, no to se nije dogodilo. Naprotiv. Premijera opere Les Vêpres siciliennes 13. lipnja 1855. bila je pravi trijumf. Oduševljene su bile i publika i kritika. U prvoj sezoni opera je izvedena pedeset puta i postala je dio repertoara. U operi ipak ima odlomaka koji ulaze u najbolje odlomke njegova stvaralaštva ...pročitajte cijeli tekst...
  • Snaga je u kosi

    Samson i Dalila u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Samsona i Dalile u Hrvatskoj bila je 1903. u Teatru Comunale u Rijeci, a prva hrvatska izvedba djela 20. veljače 1914. u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu. Protagonisti splitske premijere opere 4. ožujka 1961. bili su Attilio Planinšek i Bianca Bortoluzzi, a Velikog Dagonova svećenika pjevao je Ante Marušić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tajanstveno suglasje prirode i mašte

    Pelléas i Mélisande u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Pelléasa i Mélisande, bila je više od dva desetljeća poslije praizvedbe, 12. prosinca 1923. Tekst je preveo skladatelj Petar Konjović koji je izvedbom i dirigirao, redatelj je bio dr. Branko Gavella, a scenograf je bio Ljubo Babić. Nositelji naslovnih uloga bili su češki tenor Zdenko Knittl, tada u angažmanu u Zagrebu, i velika umjetnica Maja de Strozzi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Duboko humana ispovijest

    Ekvinocij u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon pet mjeseci vrlo studioznih priprema muzička drama Ekvinocij praizvedena je u HNK u Zagrebu 4. listopada 1950. Ekvinocij je možda više od nekih drugih opera zainteresirao glazbenu javnost. Imao je ono što se tražilo od opere: vrijedan književni predložak, dobro sastavljen libreto i suvremeni pristup glazbenoj komponenti
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zaljubljen sam u Tatjanu....

    Evgenij Onjegin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Unatoč pomanjkanju dramatičnosti, djelo Čajkovskog vjerojatno će postati jedno od najpopularnijih na našem opernom repertoaru zahvaljujući svojemu narodnom duhu i sjajnoj glazbi.“ Publika je bila ponešto suzdržana. No vrijeme je pokazalo da je Čajkovski bio previše skroman. Evgenij Onjegin krenuo je na osvajanje svjetskih pozornica ...pročitajte cijeli tekst...
  • Aida i Split

    O izvedbama opere Aida na Splitskom ljetu u povodu premijere

    Piše: Marija Barbieri
    U 112 izvedaba Aide na Splitskom ljetu izmijenilo se mnogo sudionika od kojih su se posebno usjekli u sjećanje dirigenti Silvije Bombardelli i Nikša Bareza te redatelj Tomislav Kuljiš. Teško je nabrojiti sve pjevače, ali tri su umjetnice obilježile tu manifestaciju: Nada Puttar-Gold i Biserka Cvejić kao Amneris i Ljiljana Molnar-Talajić kao Aida ...pročitajte cijeli tekst...
  • Oklada između Boga i vraga

    Mefistofele u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Split

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Mefistofelea bila je u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 13. travnja 1901. Opera je obnovljena 1931. pod ravnanjem Krešimira Baranovića u režiji Augusta Markovskog. Veliki Josip Križaj bio je Mefistofele, Mario Šimenc Faust, a Vilma Nožinić Margareta. Opera se poslije u Hrvatskoj nije izvodila
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozareno lice velikog majstora

    Tosca u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prava, svjetska izvedba Tosce bila je 12. srpnja 1900. u Covent Gardenu s velikom hrvatskom umjetnicom Milkom Trninom u naslovnoj ulozi. Trnina je tada bila u pravom i najboljem smislu riječi operna zvijezda, možda čak i najslavnija pjevačica onoga doba i Pucciniju je mnogo značilo što ju je dobio za premijeru u Covent Gardenu. Uspjeh je bio senzacionalan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera bajka

    Ivica i Marica u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kao nasljednica Wagnerove tradicije u zajednici s narodnom pjesmom i realizmom opera Ivica i Marica zauzima posebno mjesto u glazbenoj povijesti, pa nije čudo što je veoma privlačila slušateljstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bogatstvom melodija koje izravno potječu iz narodne pjesme Humperdinck je uspio postići ugođaj opere bajke ...pročitajte cijeli tekst...
  • U hramu opere

    Aida i 100 godina opernih priredbi u Areni u Veroni

    Piše: Marija Barbieri
    Prije stotinu godina, 10. kolovoza 1913. izvedbom Verdijeve Aide počele su operne priredbe u Areni u Veroni. Naslovnu je ulogu pjevala Šibenčanka Ester Mazzoleni, interpretkinja snažnih dramskih likova čija je velika zasluga bila ponovno buđenje zanimanja za rani talijanski belkanto kao i za opus Giuseppea Verdija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vitez s labudom

    Lohengrin u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Weimar je bio mala operna kuća, ali je imao Liszta pod čijim je sjajnim ravnanjem Lohengrin praizveden u Weimaru 28. kolovoza 1850. Lohengrin je prvi put izveden u Hrvatskom zemaljskom kazalištu 28. lipnja 1893. u prijevodu dr. Augusta Harambašića, pod ravnanjem Pavla Radiga i u režiji Vaclava J. Antona ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nakon tri desetljeća

    Postolar od Delfta u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Postolara od Delfta u Kraljevskom zemaljskom hrvatskom kazalištu u Zagrebu 26. siječnja 1914. doživjela je veliki uspjeh. Četiri godine poslije, 7. studenoga 1918., u suton Austro-ugarske Monarhije opera je izvedena u Volksoperi u Beču pod naslovom Der Schuster von Delpht. Doblinger je iste godine tiskao glasovirski izvadak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Riječki ponos gostuje u Zagrebu

    Kratki podsjetnik na povijest opere Moć sudbine u povodu gostovanja Opere HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Apsolutno najveći hrvatski interpreti likova u operi Moć sudbine bili su oni koji iz teško shvatljivih razloga u tim ulogama nikada nisu nastupili u HNK-u u Zagrebu: tenor Tino Pattiera, zatim slavna Leonora Metropolitana Zinka Kunc Milanov te dvije velike Leonore Bečke državne opere, Dragica Martinis i Ljiljana Molnar-Talajić
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija govorene riječi

    Jenůfa u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Její Pastorkyňe (od 1918. preferira se naslov Jenůfa) se bila je u Brnu 21. siječnja 1904. Uspjeh je bio velik (opera je izvedena dvadesetak puta), ali se zadržao unutar lokalnih granica. Janáček je punih dvanaest godina čekao konačnu potvrdu svoje skladateljske vrijednosti. Dogodilo se to tek 1916. godine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav na prvi pogled

    Manon Lescaut u povodu premijere u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva hrvatska izvedba Manon Lescaut bila je 23. siječnja 1926. u Zagrebu s izuzetnim protagonistima Zdenkom Zikovom i Mariom Šimencom. U obnovi opere 1941. nositelji glavnih uloga bili su Nada Tončić i Josip Gostič, a na premijeri 1958. izvrsni tumači Prevost-Puccinijevih ljubavnika bili su Mirka Klarić i Piero Filippi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tko je odvažniji?

    Ljubavni napitak u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Felice Romani je protiv svoje volje, ali na Donizettijevu izričitu želju, ubacio u libreto najljepši i najpoznatiji odlomak Ljubavnog napitka – ariju Nemorina iz drugoga čina Una furtiva lagrima Samo djelo, nastalo za svega četrnaest dana, praizvedeno je  12. svibnja 1832  Prva hrvatska izvedba bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 19. veljače 1887. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Put do srca slušatelja

    Hamlet Ambroisea Thomasa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Od 1980. do danas Hamlet je izveden u desetak europskih gradova, Sjedinjenim Državama i Japanu. Prva izvedba Hamleta u Hrvatskoj bila je 1893. u Teatru Comunale u Rijeci. U hrvatskoj operi Hamlet nije izveden, ali je dvoje Hrvata, Ilma de Murska i Josip Kašman, bilo među vrhunskim svjetskim interpretima likova Ofelije i Hamleta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dvije važne riječi

    La Gioconda u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba djela La Gioconde u prijevodu Josipa Eugena Tomića u hrvatskoj nacionalnoj operi bila je 18. svibnja 1884. u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu pod ravnanjem Ivana pl. Zajca u režiji Vaclava Antona. Nastupili su Ema Rütti, Fernando Tercuzzi, Matilda Lesić, Marija Vormastini, gost Dante Del Papa i Pietro Vespasiani ...pročitajte cijeli tekst...
  • Preplitanje života i pozornice

    Opera I Pagliacci u povodu premijere u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Leoncavallo je u partituru opere I Pagliacci unio sve svoje znanje i nadarenost te postigao sjajno jedinstvo radnje u preplitanju stvarnosti i privida. Bogatom paletom orkestralnih boja, mediteranskom melodikom, stalnom dramatskom gradacijom i neprekinutom emocionalnom napetošću stvorio je operu koja se napeto sluša i gleda
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kamen kušnje opernih ansambala

    Svečani posvetni prikaz Parsifal u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Kritičar je u povodu prve premijere Parsifala u Zagrebu 1922. zapisao: "Izvedba Parsifala kamen je teške kušnje za svaki operni ensemble. ... no kušnja je savladana." Od 1943. Parsifal više nije izveden na hrvatskoj sceni, ali je nekolicina hrvatskih umjetnika pjevala uloge iz djela na više svjetskih pozornica i festivala ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak u riznicu hrvatske operne baštine

    Opera Povratak Josipa Hatzea u povodu stote obljetnice praizvedbe 21. ožujka 1911.

    Piše: Marija Barbieri
    Povratak je u svoje vrijeme doista značio priključak na europsku glazbu. Bilo je to prvo hrvatsko glazbeno-scensko djelo sa suvremenom tematikom i našom glazbom, prvi uspjeli primjer verističke glazbeno-scenske ekspresivnosti u Hrvatskoj. Tema nevjere i ljubomore često korištena u operama ovdje se proširuje i dopunjuje temom žrtve. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Melodija kao posrednik dobra i zla

    Opera Adel i Mara u povodu premijere u HNK Split

    Piše: Marija Barbieri
    Melodija je najprepoznatljiviji element Hatzeova stvaralaštva. No, bez plodnoga harmonijskog blaga nema ni plemenite melodije. Njegova je harmonijska invencija barem toliko velika ako ne i veća od njegove melodike, a obje su vrelo nadahnuća skladatelja koji je stvarajući Adela i Maru izgarao od dubokog emocionalnog naboja
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posebna boja sudbe

    Moć sudbineLa forza del destino u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba opere Moć sudbine u Hrvatskoj u izvedbi nacionalnog ansambla na hrvatskom jeziku bila je u Narodnom zemaljskom kazalištu u Zagrebu 11. veljače 1882. Dirigirao je Ivan pl. Zajc a glavne su uloge pjevali Emma Dotti (Dona Leonora), Pietro Vespasiani (Don Carlos), dok je budući veliki Giovanni Battista De Negri bio Don Alvaro
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz kovnice sudbina

    Oganj Blagoja Berse, u povodu stote obljetnice praizvedbe, 12. siječnja 1911. u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Ognja bila je veliki dan u povijesti hrvatske glazbe. Dogodilo se nešto novo. Novost je bila majstorska Bersina instrumentacija kao i tema. Kritičari su ocijenili praizvedbu Ognja kao događaj te istaknuli njegov „na skroz moderan, u operi dosad neiscrpljen sujet i glazbu koja mu se posvema prilagodjuje kao i izvedbu bez prigovora“ ...pročitajte cijeli tekst...
  • Opera u Hrvatskoj i hrvatska opera

    U povodu 140 godina Zagrebačke opere

    Piše: Marija Barbieri
    Ivanu pl. Zajcu povjeren je 1870. osnutak hrvatske opere, a prva opera izvedena iste godine bio je njegov Mislav. Otad možemo pratiti tri razdoblja djelovanja Zagrebačke opere. Prvo od 1870. do 1889, drugo od 1894. do 1902. i treće koje započinje 1. listopada 1909. izvedbom Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i bez prekida traje do današnjih dana ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kada se ispregnu konji

    Otello u povodu premijere na Splitskom ljetu

    Piše: Marija Barbieri
    Praizvedba Otella 5. veljače 1887. u milanskoj Scali bila je jedinstven događaj u glazbenim krugovima Italije, a i u europskom glazbenom životu uopće. Cijeli je Milano živio za tu večer. Verdi i njegov libretist ispraćeni su ovacijama kakve se ne pamte. Skladatelj je dvadeset puta pozivan pred zastor, gledalište je bilo na nogama, a oduševljenju nije bilo kraja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav okrutna atamana

    Mazepa u povodu premijere u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Originalnost je Mazepe Petra Iljiča Čajkovskog u tome što se oštra, konfliktna osobna drama događa na širokom povijesnom panou, a glazbeno-dramaturška rješenja sadržavaju u sebi načela lirsko-psihološke i povijesne opere. U njoj se odražavaju veliki povijesni događaji iz života Rusije, koji se isprepleću sa sudbinama junaka opere ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nevjesta je poludjela

    Lucia di Lammermoor u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Najpoznatiji hrvatski tumač Donizettijevih likova u svijetu, slavni hrvatski slavuj Ilma de Murska, bila je glasovita Lucia bečke Dvorske opere i svih londonskih kazališta, uključujući Covent Garden. Hrvatski bariton Josip Kašman pjevao je Enrica u prvoj izvedbi opere u Metropolitanu, druge večeri u njegovoj povijesti, 24. listopada 1883. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obožavani i prezirani

    Zapis o velikim kastratima prošlosti u povodu koncerta Cecilije Bartoli koja promovira CD i DVD Sacrificium s repertoarom koji su oni izvodili

    Piše: Marija Barbieri
    S „najvećim pjevačem svih vremena“ Carlom Broschijem, glasovitim Farinellijem, kastratsko je pjevanje doseglo vrhunac. Farinelli je pobjeđivao sve protivnike u briljantnosti i bravuroznosti izvedbe. U Londonu je izazvao senzaciju, pjevao je na dvoru Luja XV, a bogat i slavan, četvrt je stoljeća bio prominentna ličnost španjolskog dvora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moj svijet, moja nada i moj bog

    Adriana Lecouvreur u povodu premijere u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Jedina hrvatska umjetnica koja je lik iz opere Adriana Lecouvreur tumačila na svjetskim scenama bila je Biserka Cvejić. U novoj produkciji njujorške Opere Metropolitan 1963. dijelila je ulogu kneginje de Bouillon s premijernom protagonisticom Irene Dalis. Adrianu i Maurizija pjevali su Renata Tebaldi i Franco Corelli ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ponos i slava češke glazbe

    Prodana nevjesta u povodu premijere u HNK-u u Splitu

    Piše: Marija Barbieri
    Prodana nevjesta, prototip narodne opere i simbol češke glazbe, stiže u Zagreb samo tri godine nakon premijere u konačnom obliku. U starome kazalištu na Markovu trgu izvedena je 18. listopada 1873. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca. Više je puta obnavljana i izvedena više od četristo puta, a glavne uloge pjevali su gotovo svi veliki hrvatski operni pjevači ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nabucco – ljubimac operne publike

    156 Nabucca u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Nabucco Giuseppea Verdija doživio je tri uprizorenja u povijesti HNK-a u Zagrebu. Prva izvedba bila je 1878. pod ravnanjem Ivana pl. Zajca dok je Ismaelea pjevao budući veliki Giovanni De Negri. Svečanom izvedbom 12. rujna 2009. HNK je proslavio 25 godina trećeg uprizorenja čija je premijera bila 24. lipnja 1984. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve na svijetu tek je šala

    U povodu premijere opere Falstaff Giuseppea Verdija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Prva izvedba Falstaffa u hrvatskoj nacionalnoj kući bila je 1937. u HNK-u u Zagrebu pod ravnanjem Krešimira Baranovića, u režiji Tita Strozzija s Dragom Hržićem u naslovnoj ulozi, a na obnovi 1963. naslovnu ulogu pjevao je veliki, nezaboravni Tomislav Neralić. Zagrebačka publika dosad je imala prigodu slušati i gledati Falstaffa ukupno 28 puta ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kako je nastala opera Pepeljuga

    Ususret premijeri komične opere Pepeljuga Gioachina Rossinija u HNK-u u Zagrebu

    Piše: Marija Barbieri
    Duhovita i šarmantna glazba Pepeljuge ima najbolje osobine Rossinijeva stila, počevši od uvertire. Radnja teče bez zastoja, situacije su dramatski zaokružene, dijalozi šaljivi, a likovi plastični. Briljantna je cavatina Don Magnifica iz prvog čina Miei rampolli feminini. Izvrstan je i kvintet Signor, una parola, kao i sekstet iz drugog čina Siete voi?
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Madame Butterfly u Rijeci

    U povodu premijere Madame Butterfly u Operi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Ansambl riječke Opere ove sezone izvodi popularnu Madame Butterfly Giacoma Puccinija, što je prilika da se podsjetimo nastanka ove opere i njenih izvedbi u Rijeci i Zagrebu. Prva izvedba Madame Butterfly u Hrvatskoj bila je već 1907. u Teatru comunale Giuseppe Verdi u Rijeci, a prva izvedba u Zagrebu 7. listopada 1910. godine
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lastavica slijeće u Zagreb

    U povodu koncertne izvedbe opere Lastavica Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Nakon niza peripetija, djelomično uzrokovanima i Prvim svjetskim ratom, Lastavica je praizvedena 27. ožujka 1917. u Monte Carlu u Salle Garnier, umanjenoj replici mnogo poznatije istoimene dvorane u Parizu. Magdu je pjevala svojedobno vrlo popularna Puccinijeva omiljena sopranistica Gilda Dalla Rizza, a Ruggera veliki Tito Schipa
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Turandot u Hrvatskoj

    Ususret svečanoj koncertnoj izvedbi u HNK-u u Zagrebu u povodu 150. godišnjice rođenja Giacoma Puccinija

    Piše: Marija Barbieri
    Turandot nije dugo čekala da dođe u Hrvatsku. Stigla je dvije godine poslije praizvedbe – 26. svibnja 1928. u HNK-u u Zagrebu. Imala je blistavu podjelu uloga: sopranisticu Zdenku Ziku, najvećeg hrvatskog dramskog tenora Marija Šimenca, jednog od vodećih hrvatskih basova, Aleksandra Griffa i jednu od najvećih hrvatskih sopranistica svih vremena, Vilmu Nožinić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepravedno zaboravljeno djelo

    Ususret premijeri opere Sunčanica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci

    Piše: Marija Barbieri
    Marko Soljačić spretno je sastavio libreto s dramaturški dopunjenim i jasno profiliranim likovima te stvorio snažnu dramsku podlogu. Papandopulo je na operi radio sedamnaest mjeseci, no trebalo je proći punih sedam godina dok Sunčanica nije došla na pozornicu. A kad se to dogodilo 13. lipnja 1942. u Hrvatskom državnom kazalištu u Zagrebu, bila je u punom sjaju ...pročitajte cijeli tekst...

eseji