Povijest

• Iskustvo donosi nova uzbuđenja

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Simfonijski orkestar HRT-a i šef dirigent Pascal Rophé

  Piše: Zdenka Weber

  

  29.11.2023. Pružati publici različite sadržaje, uvoditi publiku, osobito mlađu, u ljepote musique savante - tome se u posvećuju članovi Simfonijskog orkestra HRT-a, a jednako je to tako i zadatak i briga koju je kao životni odabir bavljenja odabrao maestro Pascal Rophé. Uz kompenzaciju koju se za posao dobiva - pljesak zadovoljne, štoviše oduševljene publike uvijek se najradije prima. ...pročitajte cijeli tekst...

• Mladost donosi novost i radost

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Zagrebačka filharmonija i šef dirigent Dawid Runtz

  Piše: Zdenka Weber

  28.11.2023. Valja istaknuti neke nastupe i događaje u kojima je dirigent Dawid Runtz sa Zagrebačkom filharmonijom pokazao svoju umjetničku osobnost, osjećaj za trenutak i posebno izraženo zanimanje za glazbenu baštinu naroda u čijem je glavnom gradu i s najstarijim orkestrom dobio priliku i za vlastiti razvoj i rast. ...pročitajte cijeli tekst...

• Osjećajno predano i intelektualno znatiželjno komorno muziciranje

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Četvrto desetljeće djelovanja Gudačkog kvarteta Sebastian

  Piše: Zdenka Weber

  23.11.2023. Gudački kvartet Sebastian jednakim marom i žarom uvježbava rjeđe izvođena djela iz strane i hrvatske baštine, animira suvremene hrvatske skladatelje na pisanje novih gudačkih kvarteta, trudi se i poziva svoje vjerne pratitelje svaki put na novu koncertnu avanturu obogaćenu vizualnim i duhovnim sadržajima, i to predano čini već više od 30 godina. ...pročitajte cijeli tekst...

• Četvrt stoljeća vrhunskog muziciranja, glazbenih suradnji i diskografskih izdanja

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: 25 godina djelovanja Gudačkog kvarteta Rucner

  Piše: Zdenka Weber

  22.11.2023. Gudački kvartet Rucner utemeljio je 1998. godine  bračni i glazbenički par Snježana i Dragan Rucner. Violinisti Jože Haluza i Josip Novosel pomogli su paru Rucner u ostvarenju ideje da hrvatsku glazbenu kulturu ožive djelovanjem sastava koji će po umjetničkim značajkama biti drukčiji od ostalih i koji će obogaćivati glazbenu scenu na dotad neuobičajeni način. ...pročitajte cijeli tekst...

• Vrhunska i obogaćujuća glazba za izvođače i za slušatelje

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Glazbena ostavština Dore Pejačević te muzikološki doprinosi i izvedbe hrvatskih glazbenika povodom 100. godišnjice smrti skladateljice

  Piše: Zdenka Weber

  20.11.2023. Glazba Dore Pejačević vrijedna je, izuzetno inventivna, inspirirana, osjećajno bremenita i skladateljski na najvišoj tehničkoj razini. To da je izrasla iz kanona europske glazbene tradicije klasične glazbe. Dorina glazba nije ni u kojem momentu i ni po čemu ženska; ona je GLAZBA, vrhunska i za svakoga, za izvođače i za slušatelje, obogaćujuća. ...pročitajte cijeli tekst...

• Svjetski afirmirana hrvatska pijanistica

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Martina Filjak (Zagreb, 14. prosinca 1978.), pijanistica

  Piše: Zdenka Weber

  15.11.2023. Izuzetnost pijanizma Martine Filjak trajno se razotkriva u sposobnostima razumijevanja glazbenoga sadržaja, u izuzetnoj empatiji s glazbom koju izvodi i koju doživljava kao ljepotu i bogatstvo uvijek spremna udubiti se u najsitnije detalje psiholoških stanja sadržanih u partituri. Ona vlada klavijaturom u svim dinamičkim odnosima i artikulacijama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Sedam desetljeća muziciranja za Zagreb, domovinu i inozemstvo

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: 70. obljetnica djelovanja Zagrebačkih solista

  Piše: Zdenka Weber

  5.11.2023. Zagrebački solisti, komorni gudački ansambl koji su 1953. godine u sklopu Radio-televizije Zagreb utemeljili Antonio Janigro, Stjepan Aranjoš i Ivo Vuljević, od svojega prvog koncerta održanog 5. siječnja 1954. osvaja pozornost ljubitelja umjetničke glazbe u Hrvatskoj i diljem svijeta na brojnim turnejama i nastupima u uglednim koncertnim dvoranama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Trajno vrhunska glazba, odlične izvedbe, neizostavno oduševljena publika

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: 35. obljetnica djelovanja Hrvatskog komornog orkestra

  Piše: Zdenka Weber

  10.10.2023. 35 godina djelovanja, okupljanja sjajnih solista, angažiranja vrsnih dirigenata, izvođenja majstorskih djela hrvatskih i inozemnih skladatelja različitih stilskih usmjerenja, kao i animiranje osobito mlade publike i upoznavanje posjetitelja koncerata s vrijednim repertoarom za komorni orkestar, valja pohvaliti, a vrijedno bi bilo i nagraditi!...pročitajte cijeli tekst...

• Disciplina i koncentriranost dubinskog, plemenitog, u snazi ukroćenog i nosivog mezza

  Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri: Dubravka Šeparović Mušović, mezzosopran

  Piše: Zdenka Weber

  Dubravka Šeparović Mušović trajno oduševljava glasom posebne snage, vokalnom tehnikom najvišeg stupnja, umjetničkim angažmanom koji pozornost posvećuje svakom detalju, dinamičkom nijansiranju, agogičkim finesama. Velikom nadarenošću i profesionalnošću osvojila je tisuće poklonika među ljubiteljima glazbe i glazbenim profesionalcima. ...pročitajte cijeli tekst...

• Tumači umjetničke glazbe

  Uvod u feljton: Najbolji hrvatski izvođači klasične glazbe - solisti, ansambli, orkestri

  Piše: Zdenka Weber

  Posvećivanje pozornosti suvremenoj, aktualnoj glazbenoj sceni u Hrvatskoj u odnosu na ugledne soliste, ansambl i orkestre koji izvode učenu, ozbiljnu, umjetničku, klasičnu glazbu u okvirima koncertnih ciklusa ili samostalno, zadatak je koji otvara mnoge mogućnosti pristupa. ...pročitajte cijeli tekst...

• Dirigent čije je djelovanje duboko utkano u glazbeni život u Hrvatskoj, ali i u svijetu

  O maestru Lovri pl. Matačiću i Nagradi Lovro pl. Matačić

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Suradnja Lovre von Matačića sa Zagrebačkom filharmonijom zabilježena je u dva navrata: između 1927. i 1944. godine te između 1965. i 1984. godine, kad se nakon teškog političkog razdoblja u Hrvatskoj ponovno vratio u glazbeni život, počevši uspješnu svjetsku karijeru sredinom svoga šestoga životnog desetljeća. ...pročitajte cijeli tekst...

• Balet Petruška i popularizacija glazbeno-scenskih djela slavenskih skladatelja

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (6. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvi put je balet Petruška, burleskne scene u četiri slike, praizveden u Parizu 13. lipnja 1911., premijerno izveden u cjelini u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu 16. lipnja 1923. pod ravnanjem maestra Krešimira Baranovića (1894-1975) i u režiji Margarete Froman (1890-1970). Prva koncertna izvedba baleta Petruška zabilježena je u Zagrebu 13. siječnja 1924. na šestoj matineji Zagrebačke filharmonije. Izvedba se uklopila se u koncepciju repertoara koji je dvadesetih godina prošloga stoljeća bio usmjeren na odabir glazbeno-scenskih djela hrvatskih i slavenskih skladatelja. ...pročitajte cijeli tekst...

• Briljantne izvedbe klavirskog opusa Igora Stravinskog u Zagrebu

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (5. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  U vrijeme svoga prvog gostovanja u Zagrebu pijanist Aleksandar Borovski već je iza sebe imao bogatu karijeru. Borovski je, prema riječima glazbenoga kritičara Milana Grafa, u prvome dijelu koncerta svirao „konvencionalni program“, dok je u drugome dijelu svirao skladbe Aleksandra Skrjabina, Sergeja Prokofjeva i Igora Stravinskog. Pijanističko umijeće Borovskog Milan Graf ocijenio je najvišim ocjenama, istaknuvši kako njegovo sviranje pokazuje da: „On nije pijanist s pogrešnim, nježnim osjećanjem, njegovo sviranje odaje Rusa koji nosi obilježja svojega naroda. Trebalo je čuti kako je svirao plesove iz "Petruške" [Igora Stravinskog]! ...pročitajte cijeli tekst...

• Koncerti Stravinskog koji su oduševljavali zagrebačku publiku

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (4. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Navodeći solo-pjesme Igora Stravinskog izvedene na koncertu 23. ožujka 1926., Lujo Šafranek-Kavić naveo je samo tri u kojima je Maja Strozzi-Pečić pjevala „teški pjevački part“, a izvedene su još i suita Faun i pastirica, La rosée sainte (Sveta ruža), Nezabudočka cvjetoček (Nezaboravno cvijeće) i Vesna. Stravinski je odvsirao i Sonatu za klavir koju je počeo skladati tijekom ljeta 1924. godine boraveći u Biarritzu i Nici, a odsvirao je i Serenadu in A, četverostavačnu skladbu skladanu 1925. godine po uzoru na noćnu glazbu iz razdoblja romantizma. Stavci nose nazive: I. Himna, II. Romanca, III. Rondoletta i IV. Cadenza finale. ...pročitajte cijeli tekst...

• Koncertno djelovanje supružnika Strozzi-Pečić i poznanstvo s Igorom Stravinskim

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Nove podatke o nastupima Maje Strozzi-Pečić i supruga Bele Pečića nalazio u godinama 1917., 1918. i 1919. u kojima je uz koncerte u Zagrebu dio svoga pjevačkog umijeća predstavila i publici u nekim gradovima Hrvatske o čemu izvješćuju suradnici novina Die Drau, Primorske novine, Tjednik bjelovarsko-križevački, idr. Opširnu kritiku koncerta koji su supružnici Strozzi-Pečić osmislili pod nazivom Međunarodna večer popijevke i održali u prosincu 1917. u Zagrebu u Hrvatskome glazbenom zavodu napisao je u novinama Agramer Tagblatt književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880-1931), našavši se te večeri u ulozi "uvodničara" i "voditelja" programa. ...pročitajte cijeli tekst...

• Nadahnuće nacionalnom tradicijskom poezijom i glazbom

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvu slijedeću izvedbu skladbi Igora Stravinskog bilježimo u godini 1922. ostajući u svijetu njegovih popijevaka za glas i glasovir. Supružnici Maja Strozzi-Pečić i Bela pl. Pečić 7. travnja 1922. priredili su u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda koncert, uvrstivši u program solo-pjesme Igora Stravinskog: pjesmu Pastirica, Guske, labudi, Tilim-bom, Mačje uspavanke, Pastorale, Tri pjesme iz japanske lirike, ciklus Uspomene iz djetinjstva(...), a uz solo-pjesme Stravinskog uvrstili su i tri ciklusa solo-pjesama Antuna Dobronića: Primavera, op. 7 za sopran ili tenor, Hrvatske pučke popijevke, op. 10 za „srednje grlo“ i Sa sela, op. 21 za sopran ili tenor. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prva zabilježena izvedba skladbe Igora Stravinskog u Zagrebu

  50. obljetnica smrti Igora Stravinskog; Skladbe Igora Stravinskog u glazbenom životu Zagreba (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Skladatelj Igor Stravinski jedna je od onih glazbenih osobnosti čiji su skladateljski opus i pogledi na glazbu obilježili glazbenu baštinu 20. stoljeća. Njegove su skladbe rano pronašle put i do glazbenoga Zagreba zahvaljujući glazbenicima koji su pokušavali ovdašnjoj publici već nakon Prvoga svjetskog rata približiti suvremenu europsku glazbu. Suita "Faun i pastirica", op. 2 br. 1 skladana na stihove Aleksandra Sergejeviča Puškina u Zagrebu je izvedena 10. siječnja 1920. To je ujedno i prva poznata izvedba neke od skladbi Igora Stravinskog u Zagrebu, a nastupila je pjevačica Anka Koščević uz klavirsku pratnju Krešimira Baranovića. ...pročitajte cijeli tekst...

• Danica kao simbol glazbenih vrijednosti, druženja i suradnje

  Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Odabravši još davne 1869. godine za ime svoga društva sjajnu zvijezdu Danicu nisu članovi-osnivači mogli pretpostaviti jačinu njenoga sjaja. Zlatna zvijezda Danica na plavoj svilenoj zastavi posvećenoj 1875. godine simbolički je usmjeravala članove društva prema vrijednostima glazbe, druženja i suradnje s društvima istih ciljeva što su potvrdili preuzevši uloge domaćina prigodom osnivanja Hrvatskoga pjevačkog saveza. Među dvanaest pjevačkih društava-osnivača bila su čak četiri iz Banovine – Danica iz Siska, Sokol iz Gline, Sokol iz Kostajnice i Slavulj iz Petrinje. ...pročitajte cijeli tekst...

• Začeci Hrvatskog pjevačkog društva Danica

  Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Tijekom posljednjih nekoliko stoljeća, a osobito od početka 19., u glazbenom životu Banovine veliki značaj imala su amaterska i profesionalna glazbena društva sa svojim zborovima i različitim manjim ili većim instrumentalnim sastavima. Jedno od najznačajnijih je Hrvatsko pjevačko društvo Danica s djelovanjem u Sisku, koje je utemeljeno davne 1869. godine. ...pročitajte cijeli tekst...

• Glazba na Banovini je utihnula

  Crtice o glazbenom životu Banovine prije potresa 28. i 29. prosinca 2020. (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Glazba je imala važno mjesto u društvenom životu građana Siska u radu amaterskih pjevačkih zborova koji su – kao i u nekim drugim gradovima Banovine, u Petrinji i u Glini – utemeljeni prije više od 150 godina. Što se dogodilo s pisanim izvorima, arhivskom građom glazbenih društava i glazbenih ustanova te kakva je sudbina zadesila orgulje u potpuno ili djelomično srušenim crkvama koje su se kao instrument koristile ne samo za liturgijske obrede nego i za koncerte? ...pročitajte cijeli tekst...

• Istinsko remek-djelo umjetničke glazbe

  O glazbi, genezi i interpretacijama Beethovenove Treće simfonije u Es-duru (Eroica), op. 55; 250. obljetnica rođenja skladatelja

  Piše: Karlo Radečić

  Eroica je prvi put izvedena privatno za probranu publiku koncem svibnja ili početkom lipnja 1804. godine u palači kneza Lobkowitza u Beču, o čemu svjedoči vrijedan dokument od 11. lipnja 1804. Broj orkestralnih glazbenika za Eroicu u tim prvim izvedbama procjenjuje se na do dvadeset i osam (14 gudača, ostalo timpani i 13 svirača puhaćih glazbala). Nakon nekoliko godina, kada je simfonija već bila objavljena, počeli su se pojavljivati i osvrti u kojima se glazbeno-tehničkom analizom nastojalo čitateljima pokazati koliko je Eroica genijalna, ali se nerijetko u njima osjećao dojam autorâ kako je Eroica za publiku recepcijski ekskluzivno djelo. ...pročitajte cijeli tekst...

• Svečana proslava 100. obljetnice Mozartovog rođenja u Zagrebu

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (6. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Program proslave 100. Mozartovog rođendana obuhvatio je svečani koncert koji je 25. siječnja 1856. održan u kazalištu i misu u katedrali na kojoj su sudjelovali članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda, učenici njegove glazbene škole i „diletanti“. Koncert je trebao dati svojevrstan presjek Mozartova stvaralaštva, pa su odabrana samo neka djela, između ostalih i stavak Dies irae iz Rekvijema, a glavna točka programa bio je Koncert za klavir i orkestar u d-molu u kojem je kao solist nastupio Julius Epstein (1832-1926). Bio je to prvi Mozartov koncert izveden u cijelosti, a nažočili su mu i ban Josip Jelačić i supruga Sofija. ...pročitajte cijeli tekst...

• Okolnosti nastanka Mozartova Rekvijema

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (5. dio); Izvedbe Rekvijema Wolfganga Amadeusa Mozarta

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Danas je poznato da je Rekvijem naručio grof Franz von Walsegg za obljetnicu smrti supruge u veljači 1792., a Mozartov rukopis dobio je današnji, potpuni oblik zahvaljujući njegovu učeniku Franzu Xaveru Süssmayru. Nakon smrti svoga supruga, Constanze Mozart potražila je skladatelja koji bi djelo dovršio, pa je tako rukopis dospio najprije u ruke skladatelja Josepha von Eyblera. Procijenivši da nije spreman dovršiti prilično šturi obris Mozartove skladbe, vratio je rukopis koji je prema sačuvanim bilješkama završio Franz Xaver Süssmayr, predavši ga grofu Walseggu za planiranu izvedbu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Uspješne izvedbe usprkos skromnim glazbenim mogućnostima

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (4. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Povratak u zagrebačke glazbene prilike znači povratak u sredinu skromnih glazbenih mogućnosti, tako da je prva izvedba Berliozova Rekvijema priređena u 20. stoljeću 1931. godine 3. veljače i 3. travnja (na Veliki četvrtak) na koncertima kojima je Hrvatsko pjevačko društvo Lisinski proslavilo dvadesetu obljetnicu djelovanja uz orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Milana Sachsa (1884-1968). Prvu izvedbu u Hrvatskome narodnom kazalištu popratio je kritikom Milan Majer (1895-1967), osvrnuvši se na samo djelo. ...pročitajte cijeli tekst...

• Kratka povijest Rekvijema

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (3. dio); Izvedbe misa za mrtve (rekvijema) od početka 20. stoljeća

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvi do danas sačuvani rekvijem skladao je oko 1470. godine Johannes Ockeghem (1410-1497) za francuskoga kralja Louisa XI. Ockeghemov izvornik također je izgubljen, ali je skladba sačuvana u poznatom Codexu Chigi koji se danas čuva u Vatikanskoj knjižnici. Skladba sadrži pet stavaka preuzetih iz misnog propriuma i ordinariuma (1. Introitus: Requieam aeternam, 2. Kyrie, 3. Gradual: Si ambulem, 4. Tractus: Sicut cervus i 5. Ofertorij: Domine Jesu Christe). Nedostaju stavci Sanctus, Agnus Dei i Communio, koje – prema tezi dr. Dragana Plamenca, skladatelj nije ni napisao nego su ti stavci pjevani iz jednoglasnoga gregorijanskog korala. ...pročitajte cijeli tekst...

• Pjevačka društva i tradicija izvedbi duhovne glazbe u Zagrebu

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Članovi zagrebačkih pjevačkih društava, poput Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo, pjevanjem nadgrobnih pjesama na blagdan Svih Svetih potvrđivali su i svoje domoljublje. Pradavni običaj štovanja preminulih dio je kulture hrvatskoga naroda, a običaj pjevanja prigodnih skladbi na grobovima uglednih osoba iščeznuo je s početkom Prvoga svjetskog rata. ...pročitajte cijeli tekst...

• Tradicija ili povremeni glazbeni događaji?

  Povijesni pregled izvedbi duhovne glazbe za blagdan Svih Svetih i Dušni dan u Zagrebu (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Stare novine otkrivaju podatke o prigodnim nastupima na Dan Svih Svetih pa se tako doznaje da su članovi Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo (utemeljeno 1862.) i članovi Hrvatskoga glazbenog zavoda (utemeljen 1827.) pjevali na groblju već godine 1863. Obavijesti o takvom obliku muziciranja bile su uvrštavane u pregled dnevnih događanja. ...pročitajte cijeli tekst...

• Neistražena kronologija koncerata 19. i 20. stoljeća u Zagrebu

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  U pregledu orkestralnih koncerata u Zagrebu zabilježena je izvedba Sedme simfonije u A-duru, op. 92 (bez trećega stavka) na koncertu Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom u kazalištu 22. studenoga 1872. u čast sv. Cecilije kojim je ravnao Ivan pl. Zajc. Sljedeće izvedbe bile su na koncertu orkestara združenih vojničkih glazbi 15. prosinca 1888. i na prvom simfonijskom koncertu kazališnog orkestra održanom 1. siječnja 1896. pod ravnanjem dirigenta Franje Rumpela. Na žalost, kronologija koncerata u Zagrebu u 19. i 20. stoljeću još uvijek nije u potpunosti istražena, obrađena i dostupna javnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prve zabilježbe izvedbi Beethovenovih simfonija u Zagrebu

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Na koncertu pitomaca glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda održanom 12. kolovoza 1841. u 10 sati u dvorani Kraljevske akademije znanosti izvedena je, uz niz drugih skladbi, Prva simfonija u C-duru Ludwiga van Beethovena. Autor opširne kritike objavljene u časopisu na njemačkome jeziku Croatia potpisan neutvrđenom šifrom -x- možda je urednik Antonio F. Draxler, a taj je tekst jedini o javnim nastupima pitomaca tijekom četiri godine izlaženja tog časopisa (od 1839. do 1842. godine). Koncert je u cjelini ocijenio uspješnim zahvaljujući zajedničkom radu nastavnika i učenika.
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Prekretnica u načinu shvaćanja simfonije

  Skladbe Ludwiga van Beethovena u glazbenom životu Zagreba; 250. obljetnica rođenja skladatelja (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Uoči otvorenja Univerzijade, 19. srpnja izvedena je Beethovenova Deveta simfonija u d-molu, u Košarkaškome centru Zagreb. Televizijski gledatelji na svim kontinentima mogli su je pratiti u izravnom prijenosu putem satelita. Dirigirao je jedan od poznatih svjetskih dirigenata druge polovine 20. stoljeća Lorin Maazel, a nastupili su vokalni solisti Ana Pusar (sopran), Ruža Pospiš-Baldani (mezzosopran), Werner Hollweg (tenor) i Harald Stamm (bas), Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić. ...pročitajte cijeli tekst...

• Vrijedni podaci iz hrvatske glazbene prošlosti

  Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 20. godišnjica objavljivanja filma autora Ennia Stipčevića i Ivana Vidića U potrazi za Lukačićem u režiji Davora Šarića, (3.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Autori scenarija filma U potrazi za Lukačićem zamislili su usporedno predstavljanje dvojice glavnih likova: skladatelja Ivana Lukačića i muzikologa Dragana Plamenca, potkrepljujući ga glazbenim primjerima. Film je namijenjen učenicima srednjih glazbenih škola kao proširenje znanja o hrvatskoj glazbi koja je u okviru nastavnoga plana i programa predmeta Povijest glazbe gotovo slijepa ulica. Jer, iako smo upućeni na proučavanje europske (od 20. stoljeća i svjetske) povijesti glazbe, ipak se ne smiju izostaviti i skromni, ali vrijedni podatci iz hrvatske glazbene prošlosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Glazbenik vrijedan poštovanja

  Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: 400. godišnjica objavljivanja zbirke moteta Ivana Lukačića, Sacrae cantiones, (2.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Lukačićeva zbirka moteta dospjela je u Državnu knjižnicu iz privatne biblioteke njemačkog bibliofila Georga Poelchaua. Otkriće nepoznatog Lukačićeva opusa naišlo je na iznimno dobru podršku glazbenih krugova u Zagrebu, pa je tako već  lipnju godine 1935. dovršeno u izdanju Hrvatskoga glazbenog zavoda tiskanje publikacije Ivan Lukačić: Odabrani moteti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Fundamentalna izdanja hrvatske glazbene prošlosti

  Tri obljetnice iz hrvatske glazbe: dr. Dragan Plamenac – 125. obljetnica rođenja (1.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Jezgru Plamenčeva životnog djela predstavljaju muzikološke studije i članci te izdanja rane glazbe. Ova su područja njegova rada tako tijesno povezana da ih je nemoguće odvajati. Najčešće su Plamenčeva izdanja rezultat dugogodišnjih pripremnih radova i znanstvenih studija koje ih najavljuju. Kapitalni izdavački pothvat Dragana Plamenca je objavljivanje čuvenog zbornika Codex Faenza 117. Ovim značajnim izvorom glazbe 14. i 15. stoljeća Plamenac se bavio niz godina, te je raznim pitanjima u odnosu na zbirku posvetio niz studija većeg ili manjeg opsega. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prostori muziciranja u Zagrebu

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (6. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Uz gostionice i hoteli su bili mjesta glazbenih izvedbi solista, komornih sastava, pjevačkih društava, orkestara i glazbi pješadijskih pukovnija. Glazbenicima su gostoprimstvo pružali hotel K caru austrijanskome (na mjestu današnje Name), hotel Pruckner (otvoren 1848. godine u Ilici 42; zgrada postoji i danas), hotel K ugarskoj kruni i hotel K janjetu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Raznovrsnost koncerata i njihovi priređivači

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (5. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  U glazbenom životu Zagreba između 1870. i 1891. godine prepoznaju se ovi tipovi koncerata: koncerti ljubitelja glazbe, koncerti virtuoza, koncerti u crkvi, koncerti u kazalištu, koncerti na trgovima, koncerti uz kavu (uključujući i ugostiteljske objekte) i na šetalištima, koncerti učenika i mladeži, zborski koncerti, koncerti s govornim dijelovima (nazvani glasbeno-deklamatorne zabave) i simfonijski koncerti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Prvi javni koncerti u Zagrebu

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (4. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Prvi javni koncerti koje su mogli pratiti slušatelji uz prethodnu kupnju ulaznice priređivani su već potkraj 17. stoljeća u Londonu i Parizu, a u Zagrebu u drugoj polovini 19. stoljeća, o čemu je pisano u novinama Agramer Zeitung. Dopis jednog čitatelja odnosi se na koncert Hrvatskoga pjevačkog društva Kolo, najavljen za 1. lipnja 1870. ...pročitajte cijeli tekst...

• Institucionalna glazbena naobrazba

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (3. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Istaknuvši „izvrsne i cijenjene“ nastavnike, Heinrich Hirschl pomišljao je na više njih koje valja spomenuti. To su Ivan Oertl (1827-1889), prvi nastavnik i utemeljitelj zagrebačke škole violončela; Gjuro Eisenhuth (1841-1891), nastavnik violine, čiji je učenik bio prerano preminuli violinski virtuoz Franjo Krežma (1862-1881); Vatroslav Lichtenegger (1809-1885), učitelj pjevanja djevojaka; Ivan pl. Zajc (1832-1914), dirigent orkestra i nastavnik pjevanja i teorije, i dr. Prema Hirschlu, Ivan pl. Zajc, skladatelj s diplomom Konzervatorija u Milanu, bio je upravo prava osoba za „poduku kompozicije“. ...pročitajte cijeli tekst...

• Glazbeni život određen političkim kontekstom

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (2. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Političke, društvene i gospodarske prilike odražavale su se na glazbeni život Zagreba u davanju materijalne potpore kazalištu, glazbenim i drugim društvima, što nije ostalo uvijek samo u djelokrugu hrvatskog Sabora nego su često stizale potpore iz središta Monarhije – Beča (npr. za dovršenje zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda 1876. godine). ...pročitajte cijeli tekst...

• Začetci pjevačkih društava

  Glazbeni život Zagreba prije i poslije potresa 1880. godine (1. dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Kroz razdoblje od 1870. do 1880. poprimila su glazbena događanja u Zagrebu dobro ugođeni redoslijed, pa je tako početak godine obilježilo karnevalsko raspoloženje i brojni koncerti s plesom, šaljivi koncerti s plesnim vjenčićem i tombolom, plesovi pod maskama, a završetak je bio na pokladni utorak – Fašnik s karnevalskom povorkom. ...pročitajte cijeli tekst...

• Potreba za novim, sveobuhvatnim preispitivanjima početaka Zagrebačke Filharmonije

  Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (5.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Dokumentacija Zagrebačke filharmonije nije u potpunosti sačuvana, što otežava rasvjetljavanje pravih početaka njezina djelovanja. Kao mogući kriteriji vremenske razdiobe djelatnosti mogu poslužiti  i podaci o dirigentima i repertoaru koji se izvodio što bi se moglo obraditi u okviru nekog novog projekta u kojem bi sudjelovali muzikolozi, ali i bibliotekari. ...pročitajte cijeli tekst...

• Ivan pl. Zajc i programi prvih poznatih koncerata u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća

  Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (4.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Programi prvih poznatih koncerata koje je Ivan pl. Zajc priredio s orkestrom zagrebačkoga kazališta uvršteni su u kronologiju koncerata Zagrebačke filharmonije prema najavama iz novina, iz kojih se doznaje da su npr. neke skladbe izvedene na više koncerata na zahtjev publike. Na spomenutim koncertima Zajc se, dakako, predstavio ne samo kao dirigent nego i kao skladatelj. ...pročitajte cijeli tekst...

• Zakonski propisi kao temelj orkestralnog muziciranja u Zagrebu od 60-ih do 80-ih godina 19. stoljeća.

  Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (3.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Među zakonskim propisima koje je donosio car i kralj Franjo Josip I. bio je Zakon o udrugama građana iz mjeseca studenog 1867. koji je omogućavao udruživanje građana u različite udruge. Slijedeći trag spomenutoga zakona i novinskih bilješki, nailazi se na podatak o pravilima građanskog orkestra iz 1869. godine. ...pročitajte cijeli tekst...

• ORKESTRALNO MUZICIRANJE U ZAGREBU OD 20-IH DO 50-IH GODINA 19. STOLJEĆA

  Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (2.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Godine 1853. Franjo Pokorni preuzeo je upravu Društvenog orkestra HGZ-a, a prema nekim podacima već je 1850. utemeljio i prvi puhački orkestar u Zagrebu. U djelovanje Franje Pokornog spada i vođenje Prvoga hrvatskog građanskog orkestra, utemeljenog 1854. čiji je prvi nastup održan je 20. studenoga 1854. u zagrebačkome Hotelu Prukner u Ilici 44. ...pročitajte cijeli tekst...

• TRAGOM JEDNE OBLJETNICE IZ 1919. GODINE (ILI 1871. GODINE?)

  Povijesni osvrt povodom 150. obljetnice postojanja Zagrebačke filharmonije (1.dio)

  Piše: Snježana Miklaušić-Ćeran

  Početak rada orkestra kakav je danas Zagrebačka filharmonija bio bi – sudeći prema odjeku prvog koncerta Hrvatskoga glazbenog zavoda iz 1827., događaj koji je valjalo zabilježiti u dnevnim novinama iz 1871. No, tekst s takvim podacima nije do danas pronađen pa nije lako potkrijepiti hipotezu koju je 1971., osmislio prof. dr. Krešimir Kovačević. ...pročitajte cijeli tekst...