Domaće sonate i uvozni preludiji

Pijanistički recital Berislava Arlavija, Mala dvorana Vatroslav Lisinski, Zagreb, 22. svibnja 2010.

• 
  Pijanist Berislav Arlavi rođen je 1974. u Zagrebu, a školovao se u Glazbenoj školi Pavao Markovac u razredu prof. Jelice Kuzmin i na Muzičkoj akademiji u razredu i poslijediplomskom studiju prof. Vladimira Krpana. Usavršavao se i u majstorskoj klasi prof. Bruna Riguttija u Nici te razvija zanimljivu karijeru u kojoj značajno mjesto zauzima skrb za stvaralaštvo hrvatskih skladatelja. Tako je svoj prvi nosač zvuka Hrvatski klasici posvetio djelima Milka Kelemena, Ive Maleca, Stjepana Šuleka i Bruna Bjelinskog, nastalima u drugoj polovici 20. stoljeća. CD je snimljen 2008. u tonskom studiju PJ Way Studio Vienna (tonmajstor i producent Peter Janda), a izdao ga je Cantus. Ivu Maleca i Stjepana Šuleka Arlavi je uvrstio i u program svog koncerta održanog u vlastitoj organizaciji, uz djela Aleksandra Skrjabina i Frederica Chopina, a posjetitelji su mogli po promotivnoj cijeni kupiti i spomenuti nosač zvuka.
  
  Povod za raspored koncerta bile su dvije obljetnice: 200. godišnjica rođenja Frédérica Chopina i 85. rođendan Ive Maleca. Iz opusa hrvatskih skladatelja umjetnik je odabrao mladenačku Prvu sonatu za klavir Ive Maleca (1949) i Drugu sonatu Stjepana Šuleka (1978). Djela je razdvojio kontrastnim izborom od šest preludija iz 24 Preludija op. 11 Aleksandra Skrjabina, nastalih pod utjecajem Frédérica Chopina. Tom omiljenom skladatelju je pak posvetio drugu polovinu koncerta integralnom izvedbom 24 Preludija op. 28. Spomenimo da je umjetnik još kao student druge godine 1993. osvojio treću nagradu na Međunarodnom natjecanju Frédéric Chopin u Rimu, gdje je bio najmlađi sudionik.
  
  Berislav Arlavi je pijanist koji nastoji pružiti vlastitu viziju i doživljaj različitih glasovirskih poetika, otkriti nepoznato u poznatom, pronaći i istaknuti najsuptilnije i najupečatljivije elemente u partiturama i zaokružiti ih u smislene cjeline. Posebno su mu dojmljivi polagani stavci, tonski i dinamički fino oblikovani, dok je u brzim i forte dijelovima odrješit i čvrst, ponekad čak i preglasan (donekle je tome pridonio i ne baš kvalitetan instrument!). Međutim, više negoli solidna tehnika s jasnom umjetničkom vizijom dobar je zalog za dodatno usavršavanje.
  
  Program je bio vrlo zanimljiv, zahtjevan i izazovan. Predstavio je malo poznate, ali vrijedne partiture hrvatskih skladatelja te sučelio preludije Skrjabina i Chopina uz mogućnost usporedbe. Posebno treba odati priznanje ambicioznoj integralnoj izvedbi 24 Preludija op 28 Frédérica Chopina u trajanju od četrdesetak minuta, koja je ispraćena burnim odobravanjem, pa je umjetnik za dodatak odabrao još jedan Chopinov Preludij op. 45.
  
  © Višnja Požgaj, KULISA.eu, 24. svibnja 2010.

Piše: