U dvorani glazbenih kraljeva

Zagrebačka filharmonija, Hrvatska glazbena mladež i Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski: Tjedan glazbe za djecu i mladež, Najveći hitovi klasične glazbe, Zagrebačka filharmonija, dir. Filip Pavišić, solisti: Ana Karuza, sopran, Ursa Vukman, orgulje, KD Vatroslav Lisinski, 24. i 25. ožujka 2011.

• 
  
  Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski i ove je godine pružila gostoprimstvo tisućama budućih ljubitelja glazbe na tradicionalnom Tjednu glazbe za djecu i mladež u suorganizaciji s Hrvatskom glazbenom mladeži i Zagrebačkom filharmonijom. Ove su godine u dva dana održana četiri koncerta s biranim programom Najvećih hitova klasične glazbe za djecu i mladež pristiglu iz cijele Hrvatske. Dakako da djecu za takvu vrstu doživljaja treba dobro pripremiti. Odgoj i animiranje počinju već u samoj školi zahvaljujući nastavnicima glazbene kulture, ali i natječaju Radost slikanja uz glazbu. Najbolji radovi izloženi su u Foayeru Velike dvorane, a najčešće teme koje su djeca izabrala od ponuđenih bile su Ravelov Bolero, Händelova Muzika na vodi, Mozartova Kraljica noći i Hačaturjanov Ples sa sabljama.
  
  Mladenački nemir, galamu i obijest valja obuzdati ulaskom u hram glazbe, i pripremiti mladu publiku za glazbeni doživljaj. Uvriježeno je da ta uloga pripadne voditelju programa, što nije nimalo jednostavna ni zahvalna zadaća. No, ovaj je put tu ulogu sjajno obavio ravnatelj KDVL-a Dražen Siriščević, dobro poznat po svojem talentu kojim animira prvenstveno ljubitelje opere. Ne samo što je prikladnim riječima davao djeci osnovne podatke o programu, nego je zahvaljujući bežičnom mikrofonu slobodno kružio po dvorani među djecom, tražeći odgovore na postavljena pitanja i potičući ih na pljesak, tapkanje nogama, bučno oduševljenje, ali i na tišinu za vrijeme izvedbi. Većina je bila pristojna i pažljiva, ali je nažalost bilo i nemirnih grupica koje su se neobazrivo zabavljale za svoj račun.
  
  Program je uistinu sadržavao najveće hitove klasične glazbe, odnosno ulomke, jer se većinom radilo o opsežnijim oblicima, iz opusa Gioachina Rossinija (Uvertira i Laka konjica iz opere Wilhelm Tell), Richarda Straussa (Tako je govorio Zaratustra), Georga Friedricha Händela (Muzika na vodi), Ludwiga van Beethovena (5. i 9. simfonija) Edwarda Griega (U dvorani gorskoga kralja iz Peera Gynta), Sergeja Prokofjeva (Romeo i Julija) i Igora Stravinskog (Žar ptica) u solidnoj izvedbi Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem mladog maestra Filipa Pavišića, stalnog dirigenta HNK-a u Osijeku. Vrsni solisti Baleta zagrebačkog HNK-a Simona Unterajter i Azamat Nabiullin, znatno su pridonijeli vizualnom doživljaju glazbe Labuđeg jezera Petra Iljiča Čajkovskog i Plesa sa sabljama iz Hačaturjanove baletne suite Gayane u koreografiji Svebora Sečaka.
  
  Predstavljeno je i nekoliko solista. Mlada orguljašica Ursa Vukman svirala je Toccatu u d-molu BMW 565 Johanna Sebastiana Bacha, a studentici solo-pjevanja sopranistici Ani Karuza nažalost je dodijeljena preteška Arija Kraljice noći iz Čarobne frule Wolfganga Amadeusa Mozarta s kojom se nije mogla kvalitetno nositi. U program je kao zanimljivost uvršteno i jedno moderno djelo Johna Cagea (4'33"), što se odnosi na tišinu u orkestru i publici. Dakako da je i ono bilo skraćeno na razumnu mjeru. Sve u svemu, Tjedan glazbe za djecu i mladež i ove je godine ispunio svoju zadaću. Biranim programom kvalitetnih djela nastojalo se potaknuti buduće ljubitelje klasične glazbe da se solidno pripreme za odlazak na koncert, možda čak i prvi put, te da zavole glazbu i uživaju u njoj kako bi poželjeli ponovo doći.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 27. ožujka 2011.

Piše: