Povjerenje u domaće snage

CD: Gudački kvartet Rucner, Ars Diaboli, Aquarius records, 2011.

• Gudački kvartet Rucner, koji je 1998. godine osnovao bračni par Rucner, violončelistica Snježana i violist Dragan, a u kojemu u današnjem sastavu nastupaju još i violinistice Sidonija Lebar i Ana Paula Knapić-Franković, ističe se u zagrebačkom koncertnom životu već devetu sezonu dobro osmišljenim ciklusom Godišnja doba, za koji članovi Kvarteta trajno nalaze nove ideje, kako bi u akustički osobito prikladni Hrvatski glazbeni zavod privukli što brojniju publiku. Jedan od naročito bitnih poticaja, koji dolaze od strane najagilnije članice Kvarteta, Snježane Rucner, trajno je animiranje hrvatskih skladatelja na pisanje djela koja Gudački kvartet Rucner praizvodi na svojim koncertima, bilo da se radi o Proljeću, Ljetu, Jeseni ili Zimi. Ti su poticaji već rezultirali znatnim brojem novih skladbi, a u dobro su pripremljenim izvedbama nova djela za gudački kvartet ili za proširene komorno-glazbene sastave našla mjesto i na nosačima zvuka, čijim se brojem Gudački kvartet Rucner također ističe u odnosu na druge hrvatske komorne sastave.
  
  Sedmi CD Gudačkog kvarteta Rucner, predstavljen u Muzeju suvremene umjetnosti 16. ožujka 2011. godine, u okviru doista glamuroznog umjetničkog i društvenog događaja kojemu je bio nazočan i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, kombinira upravo repertoar novih djela skladanih na inicijativu Kvarteta s djelima iz hrvatske glazbene baštine, pronađenima u privatnim arhivima i dosad nepoznatima javnosti. Vrijedno je dodati da su tijekom predstavljanja CD-a bili prikazani i filmski isječci s koncerata u HGZ-u, a tijekom programa publici su se obratili i svi živući skladatelji čija se djela nalaze na novom CD-u.
  
  Naslov novog CD-a, Ars diaboli, preuzet je iz naslova prve snimljene skladbe, ostvarenja danas u Hrvatskoj nedvojbeno najpopularnijeg skladatelja ozbiljne glazbe, Ive Josipovića (1957). Riječ je o glazbi koja u optimističnom tonu svojega tijeka donosi diferencirane artikulacije gudačkih instrumenata, a uz asocijacije španjolskih ritmova i uz sudjelovanje suptilnih udaraljki razlaže glazbeni materijal na način ničim opterećene maštovitosti. Tu razdraganu jednostavačnu skladbu Gudački kvartet Rucner izvodi vjernom razigranošću otkrivajući poletno njezinu šarmantnu ugođajnost. Prigodom predstavljanja CD-a i sam se skladatelj pridružio izvedbi vrlo pažljivim okretanjem cijevi ispunjene kamenčićima, što je proizvelo šum nalik blagom padanju kiše. Praizvedba skladbe bila je 27. travnja 2007. godine na 24. Muzičkom biennalu Zagreb.
  
  Iz hrvatske glazbene baštine na CD-u se nalaze dva noviteta. Naime, kao druga skladba uključen je trostavačni, ljupko u romantičnom izričaju skladani Concertino br. 2 za gitaru i gudački kvartet Varaždinca Ivana Padovca (1800-1873), pronađen u zbirci bečkog gitarista Karla Scheita (1909-1993), a CD završava Scherzom, nonetom za puhački kvintet, violinu, violu, violončelo i kontrabas Borisa Papandopula (1906-1991), čiji je rukopis pronađen u pohrani Sjevernonjemačke filharmonije iz Rostocka. Za otkriće Padovčeva Concertina zaslužan je gitarist Darko Petrinjak, koji na CD-u tehnički precizno i za slušanje poticajno izvodi dionicu gitare, a nalaženju Papandopulova Scherza pomogli su veleposlanica RH u Berlinu Vesna Cvjetković Kurelec i njezin savjetnik Silvio Kus, koji su zalaganjem direktora orkestra Volkstheater Rostock, Bernda Windischa, kopiju pronađene originalne partiture proslijedili u Zagreb. U izvedbi skladbe nastale 1964. godine u Splitu, koja pozornost plijeni s ponešto za Papandopula smjelijim harmonijama, sudjeluju vrsno uigrani Zagrebački puhački kvintet (Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović, klarinet, Bank Harkay, rog, Ricardo Luque, fagot) te konstrabasist Zoran Marković. Praizvedba Padovčeva Concertina bila je 16. travnja 2008. godine u ciklusu Četiri godišnja doba – Proljeće, a prva izvedba Papandopulova Noneta u Hrvatskoj bila je 7. lipnja 2006. godine, u povodu stote obljetnice skladateljeva rođenja.
  
  Osim ovih ostvarenja, CD Ars diaboli donosi na trećem mjestu Božićni gudački kvartet, op. 196 Josipa Magdića (1937), nastao na osnovi popularnih hrvatskih božićnih napjeva, koji su prepoznatljivi, a koje skladatelj vrlo inspirirano harmonijski i kontrapunktski zamagljuje tijekom četiri stavka s naslovima Uvertira, Varijacije, Scherzo i Fughetta. U izvedbi Gudačkog kvarteta Rucner djelo dobiva na svježini pokretljivosti i pomno je uvježbano u solističkim istupima pojedinih članova. Magdićev je Božićni kvartet praizveden 3. prosinca 2008. godine, dakle, kako priliči i posveti, na zimskom koncertu.
  
  Hrvatski skladatelj Tomislav Uhlik (1956) poznat je po posezanju za folklornim glazbenim idiomom, a u skladbi intrigantna naslova Neobična šestorka na koncertni podij i u kontekst ozbiljne glazbe uz gudački kvartet i dodatno violončelo unosi još i gajde. Praizvedbu 1. listopada 2008. godine u zimskom terminu ciklusa Godišnja doba osigurali su uz Gudački kvartet Rucner još i violončelistica Ana Rucner te gajdaš Stjepan Večković, a ostanak glazbe na njihovu repertoaru svakako treba pripisati Uhlikovoj stvaralačkoj radosti prema kojoj je u svoj slastičarski recept unio folklorne citate i cjeloviti međimurski napjev Pet je kumi v jadni kleti. Uz poneke opore, disonantne ukuse u recepturi, razveseljava zvuk gajdi koji se skladno sjedinjuje sa zvukom gudača u cjelinu doista neobičnu, ali svakako znalački ispisanu i adekvatno izvedenu.
  
  Na pretposljednjem su mjestu ovoga CD-a Predasi tišine za klavir i gudački kvartet Dubravka Detonija (1937), prerada i razrada istoimene skladbe za gudače, praizvedene na 18. Muzičkom biennalu Zagreb 1. travnja 1995. godine. U novom je spoju instrumenata Gudački kvartet Rucner s pijanistom Danijelom Detonijem djelo praizveo 11. lipnja 2008. godine na svojem ljetnom koncertu. Dubravko Detoni, svakako najugledniji hrvatski majstor Novoga zvuka, u slijedu zvučećih naboja između glasovira i gudača daje glazbalu s tipkama izrazito markantnu ulogu koju njegov sin Danijel Detoni ostvaruje u punoći pregnantnih ritmičkih evokacija.
  
  Odlučivši se za nosač zvuka s isključivo djelima hrvatskih skladatelja, Gudački kvartet Rucner pokazuje povjerenje i poštovanje koje ima za našu nacionalnu glazbenu baštinu. I dobro je da je tako. Zahvaljujući vrsno obavljenom poslu producenta Petka Kantardžijeva-Mlinca, snimatelja Davora Rocca i Emira Altića (Papandopulov Scherzo), te uz tekstom i fotografijama ukusnu opremu (tekst Đurđa Otržan, fotografije Robert Ravnić, dizajn Dubravka Zglavnik Horvat), na hrvatsko je (a nadati se i na inozemno) tržište izašao novi nosač zvuka s komorno-glazbenim ostvarenjima koja javnosti objavljuju vrijednosti hrvatske glazbe, kao i vrijednosti muzikalnih i profesionalno pažljivo ostvarenih interpretacija. A to nije malo.
  
  © Zdenka Weber, KLASIKA.hr, 17. travnja 2011.

Piše: