Veličanstven završetak sezone

Crvena oktava Zagrebačke filharmonije: Simfonija uskrsnuća, dir. Dmitrij Kitajenko, solisti: Sabina Cvilak, sopran, Martina Gojčeta Silić, mezzosoprean, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, KD Vatroslav Lisinski, Zagreb, 3. lipnja 2011.

• 
  
  Protekla sezona Zagrebačke filharmonije pod motom Jedan orkestar – Bezbroj glazbenih doživljaja uistinu je na svojem posljednjem koncertu pružila jedinstveni doživljaj veličanstvenom izvedbom Druge simfonije u c-molu, Uskrsnuće Gustava Mahlera pod ravnanjem ruskog dirigenta međunarodne karijere Dmitrija Kitajenka. Kako naš orkestar još uvijek nema šefa-dirigenta, maestro Kitajenko pomogao je i u oblikovanju iduće koncertne sezone, što može biti jamstvo novih glazbenih doživljaja, ali i češće suradnje s tim izvanrednim umjetnikom. Orkestar ga je već objeručke prihvatio, a bilo bi poželjno da ga se podrži kao potencijalan šef-dirigent i na nivou Grada i Države.
  
  Dmitrij Kitajenko u svojoj je sedamdesetoj godini života u punoj snazi. Počeo je studij u rodnom Lenjingradu, a nastavio u Moskvi (Leo Ginzburg) i u Beču (Hans Swarovski i Karl Österreicher). Nakon pobjede na Međunarodnom natjecanju Herbert von Karajan u Berlinu, njegova karijera se iz Moskve u Teatru Stanislavski ubrzo proširila na europske i američke orkestre, a od 1990. definitivno se preselio na Zapad preuzevši mjesto prvoga dirigenta Simfonijskog orkestra Hessenskog radija iz Frankfurta, a potom Bergenske filharmonije te ono prvog gosta-dirigenta Simfonijskog orkestra Danskog radija. O njegovim uspjesima svjedoči i bogata diskografija ovjenčana nagradama. Surađuje s najvećim orkestrima svijeta i najboljim solistima te je njegov nastup sa Zagrebačkom filharmonijom bio pun pogodak.
  
  Druga simfonija u c-molu, Uskrsnuće prvo je simfonijsko djelo Gustava Mahlera (od devet dovršenih uz jednu (desetu) nedovršenu simfoniju) u kojem se skladatelj koristio ljudskim glasovima po uzoru na Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena. Opsežnog trajanja od devedesetak minuta (u nekim izvedbama traje i nešto kraće), s golemim izvođačkim aparatom koji uz prošireni orkestar uključuje dva vokalna solista i mješoviti zbor, Simfonija uskrsnuća velebna je građevina koja iziskuje iznimnu koncentraciju i senzibilnost u iznošenju i povezivanju oprečnih zvukovnih raspoloženja.
  
  Prvi i posljednji su stavak najopsežniji, gotovo kao zasebne simfonijske cjeline. Djelo počinje Pogrebnom svečanosti (Totenfeier), stavkom koji je pod tim naslovom 1888. godine predstavljen slavnom dirigentu Hansu von Bülowu prije negoli je autor nakon pet godina nastavio rad na djelu. Tada je nastao kratki pastoralni ples i skercozni valcer te dirljiva pobožna pjesma Prasvjetlo (Urlicht) iz zbirke Dječakov čarobni rog povjerena altu, a u opsežnom je Finalu došao Sudnji dan. U silovitom orkestralnom zvuku zajedno s orguljama, sopranom, altom i zborom slijeva se apoteoza vjere u ljudsko uskrsnuće i vječnost duhovnoga života. U tekstu je prilagodio koral Uskrsnuće njemačkog pjesnika Friedricha Gottlieba Klopstocka, koji ga se u izvedbi zbora nošenog orguljama duboko dojmio na pogrebu dirigenta Hansa von Bülowa.
  
  Studiozna i promišljena izvedba tog složenog i zahtjevnog djela protjecala je dostojanstveno, bez nepotrebne hitnje. Bila je građena na profinjenim detaljima, dramatskim akcentima i gradacijama povezanim u preglednu i cjelovitu strukturu zahvaljujući talentu, znanju, autoritetu i muzikalnosti iskusnog maestra Dmitrija Kitajenka. Zagrebačka filharmonija pod njegovim je stručnim vodstvom zablistala punim sjajem uz redom odlične pojedine dionice gudača i puhača, ali i vrsne soliste kako na samoj pozornici, tako i one iz daljine, odnosno iz predvorja dvorane ili s galerije, odakle su se javljali ansambl limenih puhača i udaraljke uz asistenciju pomoćnog dirigenta Saše Britvića.
  
  U kratkim solističkim vokalnim nastupima u posljednja dva stavka lijepim glasovima i izražajnošću skladno su se uklopile dvije vrsne pjevačice – gošća iz Slovenije, sopranistica Sabina Cvilak i naša mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić. Akademski zbor Ivan Goran Kovačić sa svojim dirigentom Lukom Vukšićem još jednom je, čak i više negoli ranije, potvrdio visoku razinu zborske kulture, čistoga, ujednačenog i plemenitog zapjeva i sloga, koji je maestro Kitajenko majstorski ugradio u dojmljivu izvedbenu cjelinu nagrađenu dugim pljeskom i ovacijama zadovoljne publike.
  
  Dodajmo da su taj izvrsni koncert slušali mnogi ugledni gosti, među njima hrvatski predsjednik Ivo Josipović, britanski veleposlanik David Graeme Blunt i ravnatelj Slovenske filharmonije Damjan Damjanović, a iduće večeri upriličena je još jedna izvedba tog vrijednog projekta u Opatiji. Zagrebačka filharmonija uskoro sudjeluje i u velikom glazbenom megaspektaklu – Simfoniji tisuće Gustava Mahlera, koju će 4. srpnja u zagrebačkoj Areni zajedničkim snagama izvesti Zagrebačka i Slovenska filharmonija pod ravnanjem maestra Valerija Gergijeva. 
  
   © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 5. lipnja 2011.

Piše: