Početkom ožujka u okviru programa Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger u zagrebačkoj Židovskoj općini predstavljeno je dvojezično hrvatsko-englesko notno izdanje Sinagogalni napjevi nadkantora Bernarda Grünera / Synagogue songs of cantor Bernard Grüner. Izdanje su priredili Tamara Jurkić-Sviben i Tibor Szirovicza, a zajednički su ga 2011. objavili Udruga za proučavanje i promicanje kulturne baštine „Tamar“ i Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb (urednici Ivan Živanović i Davor Merkaš). Izdanje sadrži 34 izabrana napjeva iz ostavštine nadkantora Bernarda Grünera uz kratak uvodni tekst Tamare Jurkić-Sviben.
Bernard Grüner (Sieniawa, Poljska, 1888. – Zagreb, 1955.) bio je nadkantor u Zagrebu od 1929. do 1955., a napjeve je počeo zapisivati od početka svoje nadkantorske službe 1913. u Nitri u Slovačkoj, objedinivši ih u pet rukopisnih knjiga. Riječ je o napjevima različitih autora kojima se koristio u sinagogalnoj službi, a pripadaju reformiranom židovskom bogoslužju, i uz svaki napjev zabilježio je datum, grad, ime autora, zapisivača te pjevača. Izabrana 34 napjeva kao autor potpisuje Bernard Grüner, a obuhvaćaju naslove iz službi za subotu (Šabat), vjenčanja, blagdane Pesah, Šavout i Sukot, za Hanuku i Roš Hašana, uz zapisani tekst transliteriranog hebrejskog jezika aškenaskog izgovora. Te napjeve Grüner je upotrebljavao u Zagrebu, a kao autor potpisuje sedamdeset napjeva.
Ova zbirka mnogostruke je vrijednosti i jer, između ostaloga, sadrži napjeve koji bilježe praksu sinagogalnog pjevanja ne samo u Zagrebu nego i u Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini i Rusiji. Šteta je da tekstovi napjeva nisu i prevedeni, kao i da nisu označeni prema pripadajućoj službi. Jer, izdanje je priređeno ne samo kao povijesni dokument nego po svim uzusima odgovara potrebama praktične primjene. Notna i tekstovna građa prenesene su u cijelosti prema izvorniku, no kako je riječ o napjevima koji su korišteni u praksi, zbirka od 34 odabrana napjeva, uglavnom za kantora, zbor i orgulje, svoju bi primjenu u praksi mogla pronaći odmah. Jer, jedan od ciljeva projekta upravo je oživljavanje sinagogalnog pjevanja, uz očuvanje baštine, s posebnim uvažavanjem činjenice da je za vrijeme Holokausta uz golem broj ubijenih Židova uništen i velik dio židovske baštine. Ta činjenica izdanju daje dodatnu vrijednost i ono je ujedno i poticaj za daljnje, srodne projekte.
© Dodi Komanov, KLASIKA.hr, 27. ožujka 2012.
