Od Lisinskog do Vrhovskog

CD klasika: Katja Markotić, mezzosopran, Zaboravljeni pjevi – hrvatska vokalna baština, Cantus, 2012.

• Oživljavanje manje poznate i zapostavljene hrvatske vokalne baštine posebna je sfera interesa hrvatske mezzosopranistice Katje Markotić. Kao slobodna umjetnica, koja je studij solo-pjevanja i interpretacije Lieda završila na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Grazu u klasi prof. Ire Malaniuk, a potom se usavršavala kod prof. F. X. Lukasowskog u Beču, posvetila se koncertnim izvedbama širokog repertoara od barokne do suvremene glazbe. Ambiciozna je umjetnica međutim s puno entuzijazma našla neodoljiv izazov upravo u interpretacijama najznačajnijih vokalnih opusa hrvatskih skladatelja Ivana Lukačića, Dore Pejačević, Josipa Štolcera Slavenskog, Ferde Livadića i Franje Krežme, koje je već ranije javno predstavljala i snimila za potrebe radija i televizije. Ali to nije sve! Naime, tek je manji dio bogate ostavštine hrvatske umjetničke popijevke trajno nazočan na koncertnom podiju. Mnoge su skladbe s nepravom zaboravljene, pa je svrha ovog nosača zvuka predstaviti neke od njih u interpretaciji Katje Markotić, kako na početku komentara uz CD piše muzikologinja Koraljka Kos.
  
  Izbor repertoara za ovu prigodu počinje romantičnim klasicizmom i sadrži dvije popijevke Vatroslava Lisinskog (U daljini i An die Frülingswinde), nastavlja se s četiri popijevke Franje Krežme (Bitte, Schöne Wiege meiner Leiden, Du bist wie eine Blume, Stille Sicherheit) odabrane u povodu 150. godišnjice rođenja prerano preminulog violinskog virtuoza ali i autora popijevki koje „zrače šumanovskom lirikom“. Još jedan virtuoz, ali na gitari – Ivan Padovec često je svoje solo-popijevke popratio gitarom, što je slučaj i u tri odabrane popijevke (Erstes Abendlied, An..., Lahku noć). Toj skupini pripada i Ferdo Wiesner Livadić, vatreni Ilirac, koji je svoje intimne i nadahnute popijevke skladao uglavnom za vrijeme studija u Grazu. Otuda porijeklo pjesama s njemačkim stihovima, ali uz njih ima i onih koje je vrativši se u Samobor pisao na hrvatske stihove uz popularne budnice i napjeve (Kamena djeva, Ružice, Entsagen, Wiegenlied).
  
  Vjekoslav Rosenberg Ružić pripada već hrvatskoj glazbenoj moderni sinhronoj pokretu secesije, s novim pristupom umjetnosti što se ogleda u četiri opusa atraktivne melodike i ekspresivne harmonije (Letiš golube, Notturno, Pruži mi ruku, Skoči). Kronološki niz obuhvaća i početak 20. stoljeća. Muzikolog i skladatelj Albe Vidaković dao je važan doprinos crkvenoj glazbi, ali je skladao i svjetovnu, a na tom području trajnu vrijednost imaju solo pjesme poput Cincokrta (Suncokreta) i Tužne, jadne (na tekst narodne lirike iz Bačke). Josip Vrhovski je pak u svoje popijevke unosio značajke folklora rodnog Međimurja s obradama međimurskih narodnih napjeva (Srce mi tuguje, Ni mi volja, Protuletje, Nabrala sam), ali i izvorne skladbe u romantičnoj tradiciji (Čežnja).
  
  Dio predstavljenih skladbi manje je poznat široj javnosti, stoga je Katja Markotić učinila hvalevrijedan pothvat, da svojom usrdnom, toplom i iskrenom interpretacijom otkrije njihovu ljepotu, ljupkost i poneku simpatičnu naivnost te ih približi znatiželjnom i dobronamjernom ljubitelju vokalne lirike. Trajni zapis ostat će vrijedan dokument i polazište za daljnja istraživanja i otkrivanja nepravedno zaboravljene baštine. Ostvaren je u suradnji s pijanistima Tomislavom Fačinijem, Danijelom Petrić i Ljubomirom Gašparovićem te gitaristom Krešimirom Bedekom.
  
  CD Zaboravljeni pjevi – hrvatska vokalna baština izdao je Cantus d.o.o. uz potporu Ministarstva Kulture republike Hrvatske, HDS-a i HRT-a. Snimke su realizirali tonski majstori Luka Rojc, Dubravka Vrbljanac, Božidar Pandurić i Božidar Fiolić u režijama Hrvatskog radija i u HDZ-u (Glazbeni producent Joško Krivić), a materijal je masteriran u Studiju Grossinger. Urednice izdanja su Maja Oršić-Magdić (koja je prevela na engleski tekst Koraljke Kos) i Katja Markotić. Fotografije potpisuje Ivan Balić-Cobra, a likovno oblikovanje Ana Nikolić Baće. Nakladnik je Cantus d.o.o. (Mirjana Matić) a sunakladnik Ljetni festival Rovinj d.o.o.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 4. svibnja 2012.

Piše: