Poetični ugođaj

Ciklus Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici: Obljetnički koncert pijanistice Pavice Gvozdić, Hrvatski glazbeni zavod, 25. ožujka 2013.

• Ugledna hrvatska pijanistica Pavica Gvozdić (rođena 29. lipnja 1937. u Srijemskoj Mitrovici) prošle je godine proslavila 75. rođendan. Tim je povodom umjetnica, iako s malim zakašnjenjem, održala recital u ciklusu Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publici u organizaciji Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, čiji je počasni član i dobitnica Zlatnog zvona, najvećeg priznanja tog Društva. Iako u visokoj životnoj dobi, Pavica Gvozdić svojim velikim znanjem i iskustvom, ljepotom tona i toplinom fraze te zrelom interpretacijom i stilskom uvjerljivošću još uvijek može privući i oduševiti slušatelje. Tako je velika dvorana HGZ-a i te hladne zimsko-proljetne večeri, unatoč snježnom nevremenu, bila dobro posjećena.
  
  Iako Pavica Gvozdić ima velik repertoar, ne preza posegnuti za novim djelima koja još nije svirala, a to su ovaj put bila Tri Petrarcina soneta Franza Liszta iz ciklusa Godine hodočašća (2. knjiga, Italija, S161) i Fantazija u C-duru, op. 17 Roberta Schumanna. U nastavku smo čuli dvije skladbe njezina omiljenog hrvatskog skladatelja Stanka Horvata (Paysage sombre i Sonnant), a program je zaključila Preludijem, koralom i fugom Césara Francka. U tom tehnički vrlo zahtjevnom programu, iako nije sve prošlo glatko, umjetnica je pokazala sve ranije navedene kvalitete, koje su rezultat neosporna talenta, marljivosti i odlične škole.
  
  Studij je naime počela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu znamenita prof. Svetislava Stančića. Nakon stečene diplome i magisterija, usavršavala se u Parizu kod glasovite pijanistice Magde Tagliaferro te ostvarila veliku međunarodnu karijeru s nizom vrijednih nagrada, koja traje više od pola stoljeća. Od 1975. predaje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i stječe počasnu titulu professora emeritusa. U domovini je dobila mnoga priznanja, nagrade i visoka državna odlikovanja.
  
  Pavica Gvozdić svoj je slavljenički koncert na najljepši način počela Lisztovim djelom Tri Petrarcinim sonetima. Izborom tri znakovita naslova Blagoslovljen nek je dan, Nemam mira i Vidjeh anđela, umjetnica je čini se otkrila i svoja životna načela pretočena u intimističan i raskošan Listzov klavirski slog. A kako je tijekom svoje koncertne karijere mnogo pozornosti pridavala djelima hrvatskih skladatelja, koji su joj često i posvećivali svoje note, i ovom je prigodom u program uvrstila dvije skladbe Stanka Horvata, koje istražuju mogućnosti zvuka klavira i njegovih boja, pokazavši iznimni talent za novi zvuk, a u dodatku je izvela i dvije virtuozne Studije (prvu i četvrtu) Borisa Papandopula. Sličnim poetičnim ugođajem s početka večeri, umjetnica je zaokružila program još jednim lijepim dodatkom, uzornom interpretacijom skladbe Vrijesak Claudea Debussyja, ispraćena dugim pljeskom zahvalne publike.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 27. ožujka 2013.

Piše: