Četiri su joj desetljeća tek

40. Dan dvorane Lisinski., Zagreb, 28. – 30. prosinca 2013.

• 
  
  Tradicionalno obilježavanje Dana dvorane Lisinski 29. prosinca proširilo se jubilarne 2013. godine na tri dana. Veliko zanimanje publike za sve atraktivne programe priređene u toj svečanoj prigodi pokazatelj je iznimnog značenja naše reprezentativne Palače glazbe za kulturni i društveni život Zagreba i Hrvatske. Koncert koji je održan 28. prosinca, uoči Dana dvorane, bio je u znaku nastupa slavnog pijanista Ive Pogorelića uz Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Ivana Repušića. IdilaVečerza simfonijski orkestar Vatroslava Lisinskog otvorila je večer i najavila dolazak Ive Pogorelića na podij u očekivanju još jednog njegovog osebujnog nastupa. Ovaj put bio je to Koncert za klavir i orkestar u f-molu, br. 2, op.21 Frédérica Chopina. Pogorelićeva vizija tog popularnog djela je bila posebna, samosvojna, na trenutke iznenađujuća, ali do srži uvjerljiva i u svim detaljima minuciozno promišljena i proživljena. Takvoj se interpretaciji u velikoj mjeri približio i pažljivi orkestar pod palicom maestra Repušića, posebice dojmljiv u polaganom drugom stavku Larghettu, kako bi samozatajnom pratnjom ljepota Pogorelićeve umjetnosti došla do punog izražaja. Iznimnu večer zaokružila je popularna Simfonija u e-molu br. 5, op. 64 Petra Iljiča Čajkovskog.
  
  Na sam Dan dvorane 29. prosinca održana je Svečana sjednica Počasnog odbora za proslavu 40. obljetnice KDVL na kojoj su proglašeni novi počasni članovi – naši ugledni maestri Nikša Bareza, Pavle Dešpalj i Vladimir Kranjčević. A na tradicionalnoj svečanoj Dodjeli nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević u maloj dvorani predstavila se mezzosopranistica Diana Haller, dobitnica nagrade za najistaknutije ostvarenje mladih glazbenika u 2013. Darovita Riječanka, koja se nakon studija u Trstu i Londonu afirmirala tijekom poslijediplomskog studija opere i Lieda na Visokoj školi za glazbu i scenske umjetnosti u Stuttgartu u razredu prof. Dunje Vejzović , te niže međunarodne uspjehe, i ovom je prigodom pokazala raskošan glas, muzikalnost i solidnu tehničku bazu za nastavak usavršavanja s velikim izgledima za blistavu karijeru koja joj se smiješi. Uz klavirsku pratnju Filipa Faka otpjevala je solo popijevke Huga Wolfa (Duhovi na Lopočkom jezeru) Ivana pl. Zajca (Na gondoli), Franza Schuberta (Vilinski kralj) i Charlesa Wolseleya (Zelene zmajeve oči) te virtuoznu ariju Angeline iz opere Pepeljuga Gioacchina Rossinija.
  
  Središnji događaj proslave 40. dana dvorane bila je izvedba popularne kantate Carmina burana Carla Orffa. Maestro Vladimir Kranjčević odlučio se za zanimljivu i jednako atraktivnu inačicu izvedbe za dva glasovira i udaraljke, umjesto orkestra. Na visini zadatka bili su doajeni hrvatskog pijanizma Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan, za timpanima ugledna udaraljkašica Ivana Bilić, a ostale udaraljke bile su u rukama mladog Ansambla Sudar u sastavu Goran Gorše (voditelj), Nicolas Sinković, Luka Pešutić, Josip Blašković, Filip Merčep i Gregor Horvat. Ansambl djeluje od 2010. između ostalog i kao rezidencijalni ansambl manifestacije Ivana Bilić Marimba Week u Samoboru. Vokalni dio partiture uvelike se temelji na zboru te je sudjelovanje Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić (zborovođa Luka Vukšić) u reprezentativnom sastavu od sto dvadesetak iskusnih pjevača bilo dragocjeno. Jednako je vrijedan bio i doprinos Djevojačkog zbora Zvjezdice i Dječjeg opernog zbora koji djeluju u okviru Glazbenog centra mladih pod vodstvom Zdravka Šljivca i Ljerke Biluš.
  
  Solisti, sopranistica Gorana Biondić, tenor Marko Cvetko i bariton Ljubomir Puškarić, bili su solidni, ali mjestimice bez dovoljno glasovne snage. Unatoč tome, izvedba je u cjelini bila impresivna, s mnogo lijepih detalja i s razlogom je ispraćena burnim ovacijama mnogobrojne publike. Za one znatiželjnije dobro je došao i dodatak u programskoj knjižici u kojem se mogao pratiti cjelovit tekst kantate na izvornom latinskom i njemačkom jeziku uz paralelni prijevod Tonka Maroevića na hrvatski.
  
  Lijepi doprinos proslavi jubilarnog Dana dvorane Lisinski dala je i Zagrebačka filharmonija, svojim tradicionalnim Filharmonijskim balom. Program skladbi Johanna Straussa ml. kreirao je i predstavio na najljepši način glavni gost dirigent Zagrebačke filharmonije austrijski mestro Leopold Hager. Solisti su bili sopranistica Lidija Horvat-Dunjko i tenor Zrinko Sočo, koji je u posljednji trenutak uskočio umjesto najavljenog Tomislava Mužeka. Oboje su bili sjajni, pjevački dobro potkovani, iskusni, šarmantni i scenski izražajni, uz raspoloženi orkestar koji je do maksimuma razigrao omiljeni maestro Hager. Prigodni program obuhvatio je nekoliko arija i dueta iz popularnih Straussovih opereta Barun ciganin, Bečka krv i Noć u Veneciji, koje su začinili sami orkestralni biseri Trič-trač polka, Carski valcer, Perpetuum mobile i Egipatska koračnica, a vrhunac je dosegnut nezaoilaznim valcerom Na lijepom plavom Dunavu i Radetzkym maršem uz skandiranje, šampanjac i novogodišnju čestitku.
  
  Prema običaju te večeri je dodijeljena nagrada Zagrebačke filharmonije i Zagrebačke banke za Mladog glazbenika godine, a dobila ju je mezzosopranistica Diana Haller, koja je da podsjetimo i prethodne večeri ovjenčana nagradom Ivo Vuljević. Tim dvostrukim izborom za najboljeg mladog glazbenika godine, umjetnica će zacijelo privući veću pozornost javnosti i lakše nastaviti zacrtanim putem međunarodne karijere. Nazočili smo te večeri još jednom lijepom običaju – javnom oproštaju od članova Zagrebačke filharmonije koji odlaze u mirovinu. To su violinistica Branka Požgaj, kontrabasistica Jasenka Kapetanović i udaraljkaš Vladimir Kovač.
  
  U povodu visoke obljetnice Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog izdana je nova monografija Podsjetnik za budućnost urednice Erike Krpan, koju su posjetitelji dobili na dar. Ravnatelj Dražen Sirišćević u predgovoru knjige je između ostalog napisao da je to „duboki naklon naraštajima djelatnika Lisinskog koji su otvorili taj glazbeni put i smjelo, s vizijom krenuli u pustolovinu koja ne prestaje uzbuđivati ... 40. godina Lisinskog, četrdeset neprocjenjivih, kakav poticaj za naraštaje koji će znati i moći učiniti više!
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA, 6. siječnja 2014.

Piše: