Zagrebački solisti proslavili su šest desetljeća uspješnog i zapaženog djelovanja koncertom u okviru ciklusa Lisinski subotom koji je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Čestitke ansamblu koji je na gotovo svim kontinentima svijeta pronio ime grada Zagreba uputio je gradonačelnik Milan Bandić uz želje za uspjeh u promicanju glazbene umjetnosti. Dan održavanja prvoga koncerta 5. siječnja 1954. službeno je prihvaćen kao dan početka djelovanja ansambla čije je utemeljenje pomno pripremano već potkraj 1953. godine u okviru Radio-stanice Zagreb.
Na obljetničkom koncertu ansambl se predstavio u punome sjaju. Sviračke vještine svakog od članova stapaju se u jedinstvu skupnoga sviranja što se pokazalo i na ovoma koncertu priređenom pod umjetničkim vodstvom violinista Sretena Krstića, koncert-majstora Münchenske filharmonije. Zagrebački solisti su do 1968. godine imali svog dirigenta i umjetničkog voditelja violončelista Antonia Janigra. Njegov trenutni umjetnički voditelj francuski violončelist Marc Coppey nije sudjelovao u pripremi ovog obljetničkog koncerta. Vrsnom ansamblu pridružili su se gostujući glazbenici isto takvih osobina: čembalist Pavao Mašić u baroknim i pretklasičnim skladbama i austrijski flautist Michael Martin Kofler.
U programnoj glazbi, s naznakama oponašanja ptičijeg glasanja, bliskom Koncertu za flautu, gudače i continuo u D-duru, op. 10 br. 3 „Il Gardellino“ (Češljugar) Antonia Vivaldija Michael Martin Kofler svirao je virtuozno dionicu flaute u brzim stavcima, a mirno i izražajno u polaganome stavku u kome sudjeluje samo solist uz dva svirača dionice basso continuo. U drugome dijelu koncerta ugledni austrijski flautist predstavio je zvukovne i interpretativne mogućnosti piccola u Concertinu za piccolo i gudače Borisa Papandopula koji je tu skladbu temeljenu na folklornoj tematici iz različitih hrvatskih krajeva skladao je 1978. za flautisticu Tinku Muradori i Zagrebačke soliste koji su djelo i praizveli.
Iz bogata repertoara glazbe za gudače Zagrebački solisti za ovu su prigodu odabrali i trostavačnu Suitu za gudače Arcangela Corellija u obradi Ettorea Pinellija, Simfoniju u G-duru Carla Philippa Emanuela Bacha i dvostavačnu, mladenačku Simfoniju za gudače br. 10 u h-molu Felixa Mendelssohna-Bartholdyja. Prema ustaljenoj praksi praizvedbi novih skladbi hrvatskih skladatelja Zagrebački solisti su na početku drugoga dijela koncerta predstavili novo, dopadljivo i u glazbenim sastavnicama jednostavno djelo Silvia Foretića Solisti u koje je skladatelj uvrstio motiv izveden iz pridjeva zagrebački. Drugi nastup Michaela Martina Koflera imao je dodatak – skladbu Ševa rumunjskoga skladatelja Grigoriasa Dinicua. Obljetnički koncert završio je izvedbom Brandenburškoga koncerta br. 3 u G-duru Johanna Sebastiana Bacha u kome su se sadašnjima pridružili i brojni bivši članovi Zagrebačkih solista.
Sviranje Zagrebačkih solista bilo je nadahnuto i poletno, izrađeno u svim detaljima u pogledu izbora tempa i velikih dinamičkih gradacija (osobito u dvjema kratkim simfonijama), a izvrsno pripremljeni nastup je diskretnim pokretima vodio Sreten Krstić u trenucima u kojima je bio potreban znak dirigenta. Publika je ovacijama ispratila Zagrebačke soliste čiji ćemo nastup sigurno zadržati u dugome sjećanju kao glazbeni događaj dostojan obljetnice djelovanja jednoga doista vrsnog instrumentalnog sastava.
© Snježana Miklaušić-Ćeran, KLASIKA.hr, 20. siječnja 2014.
foto: © Mirko Cvjetko
