Julija Ležneva osvojila i Zagreb

Ciklus Lisinski subotom: Julija Ležneva, sopran, Il Giardino Armonico, dir. Giovanni Antonini, KD Vatroslav Lisinski, 17. svibnja 2014.

• 
  
  Ciklus Lisinski subotom pružio je na završetku sezone nesvakidašnji doživljaj izvanrednim koncertom koji su priredili ruska sopranistica Julija Ležneva i jedan od vodećih ansambala za ranu glazbu, Il Giardino Armonico pod ravnanjem svojega utemeljitelja Giovannija Antoninija. Taj osebujni ansambl osnovan 1985. surađuje s najuglednijim solistima današnjice, pa je tako otkrio i veliki talent mlade ruske sopranistice Julije Ležneve, koja se na pragu 25. godine vinula u sam vrh svjetske vokalne reprodukcije. Zanimljivo je da je umjetnica već s jedanaest godina zavoljela baroknu glazbu, a nakon završenog studija na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi nastavila je studirati i na londonskoj Guildhale School of Music and Drama. Pobjeda na uglednom ruskom međunarodnom pjevačkom natjecanju Elena Obrazcova, sedamnaestogodišnjoj je djevojci otvorila vrata perspektivne svjetske karijere.
  
  Suradnja s talijanskim ansamblom Il Giardino Armonico rezultirala je u ožujku prošle godine nosačem zvuka Alleluia u izdanju Decce, koji se predstavlja aktualnom turnejom u sklopu koje je održan i ovaj njezin prvi nastup u Zagrebu. Program koncerta bio je usmjeren na velikog njemačkog skladatelja Georga Friedricha Händela i to na njegov opus stvoren u Italiji, kamo je stigao 1706. kao 21-ogodišnji mladić. Ondje su nastale, između ostalog, i njegove prve talijanske opere povijesnog sadržaja, Rodrigo i Agrippina, s briljantnim arijama i recitativima, zatim oratorij Il trionfo del Tempo e del Disinganno (Pobjeda Vremena i Prosvjetljenja) te motet, Saeviat tellus inter rigores (Neka zemlja divlja usred leda) i antifona za sopran, gudače, orgulje i continuo u G-duru Salve Regina. Taj je vokalno instrumentalni izbor bio kombiniran s dva Händelova Concerta grossa iz op. 6 (u g-molu i D-duru), doduše nastalog 1739. u Londonu, ali pod izrazitim utjecajem talijanskog majstora Arcangela Corellija, čiji smo popularni Concerto grosso u d-molu, op. 1, br. 12 La Follia čuli u obradi Francesca Geminianija.
  
  Julija Ležneva prirodno je obdarena prekrasnim anđeoskim glasom velikog opsega, oblikovanim savršenom tehnikom. Vrlo je muzikalna i senzibilna, nepogrešive intonacije s impresivnim dinamičkim amplitudama od gotovo nečujnog piana do pažljivo doziranog fortea velike unutrašnje snage. Zadivljuje lakoća kojom izvodi najzahtjevnije kolorature i izražajnost kojom oblikuje fraze.
  
  Ansambl Il Giardino Armonico strastveno je predan smjelom tumačenju barokne glazbe. Besprijekornom tehnikom, uigranošću i predanošću s lakoćom izvodi najvirtuoznije pasaže, a temperamentno Antininijevo vodstvo diktira živu, uzbudljivu i nadahnjujuću interpretaciju u aktivnom stojećem stavu. Suradnja s Ležnevom pružila je repertoarna otkrića i upozorila na velik potencijal mlade umjetnice u tumačenju baroknog repertoara, koji savršeno odgovara njezinu glasu i kojem se posvetila u potpunosti, ne zanemarujući ni ostale stilove. Povremena vrlo brza tempa u virtuoznim arijama i pasažama nisu smetala ansamblu, ali bi samo nešto sporija ipak pomogla mladoj pjevačici da dosegne savršenstvo.
  
  Publika je, dakako, bila oduševljena te je izmamila i tri dodatka u istom stilu, uključujući i znamenitu ariju Lascia la spina iz oratorija Pobjeda Vremena i Prosvjetljenja, koju je Händel kasnije upotrijebio i u operi Rinaldo s tekstom Lascia ch´io pianga. Maestro Antonini umjetnici je pružio savršenu pratnju ne samo kao dirigent, nego joj se u jednoj točki pridružio i kao vrstan solist na baroknoj flauti.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 19. svibnja 2014.

Piše: