Schumannov poetični svijet

Crveni ciklus Zagrebačke filharmonije: dir. Hans Graf, solistica: Martina Filjak, klavir, KD Vatroslav Lisinski, 6. ožujka 2015.

• 
  
  Ugledni austrijski dirigent međunarodne karijere Hans Graf bio je gost Zagrebačke filharmonije u zanimljivim programu sastavljenom od remek-djela njemačke glazbe s naglaskom na opus Roberta Schumanna, ali i sjećanja na Paula Hindemitha u povodu 120. obljetnice rođenja. Središnja i najatraktivnija točka večeri bio je Schumannov Koncert za klavir i orkestar u a-molu u iznimnoj interpretaciji pijanistice Martine Filjak, na koji se lijepo nadovezao prvo kraći dodatak istog autora, Intermezzo za klavir iz Bečkog karnevala, a potom još jedno Schumannovo remek-djelo – Treća simfonija u Es-duru op. 97, Rajnska.
  
  Predigra tom Schumannovom romantičnom svijetu bila je iz istog njemačkog podneblja, ali iz nešto kasnijeg razdoblja, 20. stoljeća. Naime, središnja skladateljska ličnost u to vrijeme bio je Paul Hindemith, čiju je 120. obljetnicu rođenja Zagrebačka filharmonija obilježila izvedbom njegove Koncertne glazbe za limene puhače i gudače op. 50. Djelo je bila jedna od novih skladbi koje je 1930. naručio od nekolicine uglednih skladatelja glazbeni ravnatelj Bostonske filharmonije Serge Koussevitzky za proslavu 50. godišnjice postojanja tog orkestra. Zanimljiv spoj rezonantnog zvuka gudača i moćnog, prodornog zvuka limenih puhača, koji su u dominantnoj liniji svirali u stojećem stavu iza gudača potvrđen je u njihovoj kompatibilnosti virtuoziteta i visoke koncentracije.
  
  Maestro Hans Graf dostojno je predstavio to djelo, a posebno se založio za izvrsno stilsko oblikovanje Schumannovih partitura, pristupivši im s velikim znanjem, s osjećajem i snagom. Njegova sugestivna i učinkovita dirigentska gesta djelovala je snažno na glazbenike i oni su ga zdušno slijedili u bezbroj prekrasnih detalja, dinamičkih finesa i manjih ili većih oblikovnih cjelina. Podjednako u Trećoj simfoniji u Es-duru Rajnskoj, i u Koncertu za klavir i orkestar u a-molu, u odličnoj simbiozi i dosluhu između solista i orkestra. A pijanistica Martina Filjak i ovom je izvedbom potvrdila svoj status svjetske pijanističke zvijezde. Sigurna, emotivna, energična i uvjerljiva, plijenila je pažnju slušatelja od prvog to posljednjeg takta i začarala ih snagom i ljepotom svoje umjetnosti.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 8. ožujak 2015.

Piše: