Poniranje u sadržaj

CD klasika: Anima sospesa, Nikola Fabijanić & Zagrebački solisti, Croatia Records, 2015.

• Novi nosač zvuka poetskoga naziva Anima sospesa u izdanju tvrtke Croatia Records predstavlja saksofonista Nikolu Fabijanića i njegovu suradnju sa Zagrebačkim solistima. Riječ je o četiri skladbe Aleksandra Glazunova, Davora Bobića, Dubravka Palanovića i Bruna Bjelinskog, izvorno pisanih za saksofon i gudački sastav kojemu se u Sinfonietti Bjelinskog pridružuje i Kaja Farszky na udaraljkama, a u koordinaciji solista i ansambla je zbog boljeg razumijevanja presudan i dirigent Alan Bjelinski. Sve su skladbe nastale u prošlom i ovom stoljeću. Poticaj domaćim skladateljima je zacijelo i narasla i vrlo kvalitetna saksofonistička scena koja je iznjedrila i stvaranje sastava saksofonista koji mnoga poznata djela glazbene literature uspješno prerušavaju u novo ruho.
  
  Nikola Fabijanić je saksofonist svestrana djelovanja – solist, komorni i orkestralni glazbenik i pedagog – a dosad je snimio tri samostalna CD-a te dva s Kvartetom Papandopulo. Suradnja s gudačima se nastavlja sa Zagrebačkim solistima i na najnovijem albumu objavljenom ove godine. Sigurno je da su njegove izvedbe izbranih djela bez imalo samodopadnosti duboko promišljene, otmjena tona i duge i logične fraze. Zapise tumači senzibilno i sadržajno u jasnom dijalogu s ansamblom.
  
  Koncert za saksofon i gudače u Es-duru, op. 109 iz obilatog opusa ruskog skladatelja Aleksandra Glazunova, koji je na Petrogradskom konzervatoriju naslijedio tradiciju solidnosti izobrazbe Rimski Korsakova, Ljadova ili Borodina i koju je poslije prenio i na Šostakoviča, donosi čvrstu koncertantnu strukturu povremeno s diskretnim naznakama ruske tradicijske glazbe. Hrvatski skladatelj Davor Bobić doista ilustrira naziv svoje jednostavačne, trodijelne skladbe Fantasia sentimente s osjetnim utjecajem ukrajinskog školovanja, ali i naglašenim folklornim elementima karakterističnih nepravilnih mjera ili pak argentinskog tanga, osobito u vrtoglavoj središnjoj dionici.
  
  Prema trostavačnoj koncertantnoj skladbi Anima sospesa Dubravka Palanovića i cijeli je album dobio naziv. Svoje lebdenje glazbe Dubravko Palanović označava kao „pomirenje s ljudima i svijetom“ koje osobito plastično ilustrira balada polaganoga stavka, do čijih mirenja dovodi žučna diskusija saksofona i gudača u njegovu središnjem dijelu. U raznolikosti bogatog opusa Bruna Bjelinskog, koja se oslanja na klasičnu formu i neoklasicizam obogaćen skladateljevim osobitim smislom za ritmičku raznolikost, svoje je mjesto našao i Koncert za saksofon i udaraljke. Nikola Fabijanić svim je tim izvornim skladbama s neupitnom sviračkom vještinom pristupio ozbiljno ponirući u njihov sadržaj.
  
  © Maja Stanetti, KLASIKA.hr, 7. prosinca 2015.

Piše: