Zaljubljeni akrobat

Ciklus Bajsić u 8: Nova mlada hrvatska glazba, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, dir. Ivan Josip Skender, solisti: Gordan Tudor, saksofon, Ana Batinica, piccolo, Ivan Mučić, trombon, Zita Varga, violončelo, Nadia Varga Modrić, klavir, 25. veljače 2016.

• 
  
  Dana 5. veljače 1916. u zagrebačkom HNK-u održan je „povijesni koncert“ na kojem je predstavljena tadašnja nova generacija hrvatskih skladatelja – Božidar Širola, Krešimir Baranović, Franjo Dugan, Svetislav Stančić, Dora Pejačević i Antun Dobronić. U povodu stote obljetnice tog značajnog događaja u povijesti hrvatske glazbe priređen je svojevrsni hommage tom koncertu. Simfonijski orkestar HRT-a tijekom ove sezone ponovno predstavlja ta djela, a 25. veljače, svega nekoliko dana nakon obljetnice, u Studiju Bajsić predstavljena je današnja mlada hrvatska glazba s pet reprezentativnih djela petero skladatelja mlađe generacije – Ivane Kiš, Tomislava Olivera, Mirele Ivičević, Ivana Josipa Skendera i Ivana Končića – također u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT-a i petero mladih solista pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera. Koncert je popraćen razgovorima s urednicom i voditeljicom Ivom Lovrec Štefanović u izravnom prijenosu na 3. programu Hrvatskog radija.
  
  Svi autori prisustvovali su koncertu osim Ivane Kiš (1979), koja sada živi i radi u Izraelu, pa je emitiran ranije snimljen telefonski razgovor sa skladateljicom. Koncert je počeo njezinom skladbom Zaljubljeni akrobat za saksofon i orkestar iz 2002. Bio je to njezin diplomski rad na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Marka Ruždjaka koji je nagrađen Rektorovom nagradom, u kojem je skladateljica iskazala izniman talent i privlačan komunikativan stil unutar klasičnog oblika. Djelo je napisala za svojeg kolegu sa studija, darovitog saksofonista Gordana Tudora (1982), koji je i ovom prigodom bio briljantan solist.
  
  Tomislav Oliver (1987), također Ruždjakov đak, predstavio se skladbom Obsidienne za komorni orkestar s podnaslovom Studija svjetlosti. To djelo je također studentski rad iz 2010. s dvije osvojene nagrade, Rektorovom nagradom i Nagradom Stjepan Šulek. Nadahnuto je vitrajem Marca Chagalla u Crkvi Svih Svetih u Tudeleyju u Kentu koji su u spomen na svoju kćerku, tragično stradalu u nesreći na jedrenju, naručili njezini roditelji. Umjetnost svjetla iskazana je ovdje bogatom instrumentacijom u kolažu raznih simbola.
  
  Nakon dvoje studenata Marka Ruždjaka (1946-2012), koji je nažalost prerano preminuo prije četiri godine, uslijedilo je troje đaka prof. Željka Brkanovića (1937), koji nije propustio i ovom prigodom uživo čuti skladbe svojih bivših studenata. Mirela Ivičević (1980) je u društveno angažiranoj skladbi Rape of Rainbow (on the effects of monoculture) za piccolo, trombon i orkestar, nadahnutoj prvim splitskim Prideom 2012., u četiri fragmenta suočila diskriminiranu queer manjinu, u provedbi piccola i trombona, s naoko drukčijim, a ustvari istim orkestralnim „unisono čudovištem“. Izvrsni solisti bili su Ana Batinica (1989) na piccolu i Ivan Mučić (1989) na trombonu. Bila je to treća izvedba te „pouke o toleranciji“ nakon Beča (gdje autorica posljednjih godina živi), zatim New Yorka i sada prvi puta Hrvatske.
  
  Na tom svježem koncertu raznolikog ugođaja predstavio se i Ivan Josip Skender (1981) u dvostrukoj ulozi – kao dirigent i skladatelj vrlo lijepog Concertina za violončelo, klavir i gudače. To neoklasično trostavačno djelo nadahnuto različitim stilovima (impresionizam, jazz, tango) posvećeno je darovitim sestrama – violončelistici Ziti Vargi (1989) i pijanistici Nadji Vargi Modrić (1982). One su nakon praizvedbe prije nepunih godinu dana i u ovoj drugoj izvedbi osvojile publiku i slušatelje ljepotom tona i skladnim zajedništvom, međusobnim i s orkestrom, pod znalačkim ravnanjem autora, koji je diplomirao i dirigiranje u razredu maestra Vjekoslava Šuteja.
  
  Koncert Nova mlada hrvatska glazba zaključen je skladbom Pandora Ivana Končića, praizvedenom prošle godine. Mistična je to, dramatična, a na kraju i mračna partitura s podnaslovom Pustoš koja u tri kratka stavka prikazuje Pandorino otvaranje kutije sa svim zlima ovoga svijeta s tragičnim posljedicama koje su se mogle odraziti i na pisanje ove skladateljske improvizacije, ali srećom je, iako mračno, dobro završilo.
  
  © Višnja Požgaj, KLASIKA.hr, 7. ožujka 2016.

Piše: